Kako bi se i Lupeži malo odmakli od zamornih i već i Bogu dosadnih političkih tema te se istovremeno uklopili u obilježavanje Mjeseca hrvatske knjige, pokazujući da im ni kultura nije strana, ovu ćemo novicu otpjevati upravo u tom, kulturnom i knjiškom tonu i to ni manje ni više nego najavom nekih novih momenata vezanih uz velikana Janka Polića Kamova. Naime, ove godine, to već svaki Lupež zna, obilježavamo 100 godina otkako nas je napustio nepravedno prešućivani i po strani ostavljeni Kamov

Iz tiska upravo izlazi novi roman riječkog autora Zorana Krušvara, pod nazivom „Kamov se vraća kući“. „Kako Kamov nije bio običan umjetnik tako ni roman njime inspiriran ne može biti običan roman“ riječi su autora Krušvara koji je, kako sam kaže, pokušao napisati roman koji čitatelju dozvoljava birati razinu osobne interakcije s tekstom: bilo da jednostavno, pasivno čita knjigu, bilo da odluči sam birati određene tijekove radnje preskačući stranice prema ponuđenim izborima (ovaj roman mora definitivno ući u lektiru!) ili pak informirajući se i istražujući brojne reference i naslove s kojima je roman „Kamov se vraća kući“ intertekstualan. Tu je i još jedan nivo – onaj za najsmjelije, za koje postoji i mogućnost sudjelovanja u stvaranju samog teksta.
 
Krušvar je ostao sasvim dosljedan svojoj inventivnosti i inovativnosti te osobno ne sumnjam da će i ovoga puta puniti stupce novinskih članaka na stranicama kulture (kojih baš u današnja vremena i u današnjim medijima nema previše). Neće ge zasigurno zaobići niti razni portali, od onih dnevnih pa do onih koji se isključivo bave kulturnim novostima i događanjima s naglaskom na književnost.

Autor nam otkriva kako je glavni lik romana mladić po imenu Anđelko čije vesele i humoristične avanture po Rijeci priča sadržajno slijedi. No, ispod apsurdnih i nevjerojatnih situacija nazire se zapravo kritika aktualnog društveno-političkog trenutka (ma gdje bili) u Lijepoj našoj. Naravno tu dolazimo i do Kamova kao inspiracije. Prije stotinu godina i on je, naime, vrlo oštro kritizirao svoje vrijeme analizirajući, među ostalim, položaj pisca u njemu. Krušvar je svoju pažnju i stvaralaštvo kod nastajanja ovog romana najviše usmjerio na komunikaciju s budućim čitateljima. I sam napominje da mu je to prvi puta da na taj način pristupa knjizi, a na čitateljstvu je da u konačnici prosudi koliko je u tome uspio.
 
Novi roman Krušvara koji je nalik svima dosadašnjima po tome što nije nalik ni jednom dosadašnjem, ali i još nešto više od toga, bit će predstavljen javnosti u Rijeci, u petak 12. studenog u Narodnoj čitaonici s početkom u 18 sati, a već slijedećeg dana i na Interliberu koji se ovih dana održava Zagrebu. U 19.30 sati predstavit će se zajedno sa zbirkom „Kamovo novo ruho“ kod koje se Krušvar pojavljuje u ulozi urednika. Obje su knjige objavljene u izdanju nakladničke kuće „Mentor“.

Dakle za ljubitelje Kamova, Krušvara i za one koji su željni ponešto drugačijeg i neubičajenijeg pristupa pisanju, ali i samom čitanju ovo bi moglo biti i više nego dobar razlog da posjete Rijeku ili pak Interliber. Što se tiče gorepotpisane autorice ove novice to je dobar znak da se Kamov ipak vratio kući o čemu sam dala naslutiti i u tekstiću povodom 120 godišnjice rođenja, još prije tri godine.