Istanbulska konvencija ovih je dana vruća tema, kako zbog prosvjeda ekstremno desnih organizacija održanog u Splitu, tako i zbog vladajućeg HDZ-a, koji se lomi oko njene ratifikacije i prihvaćanja, kako u Europskom, tako hrvatskom parlamentu. S obzirom na to da ona i financijski obvezuje državu na poboljšanje kapaciteta za zaštitu žrtava nasilja – svih, ne samo žena – ona se svakako tiče i institucija pravobranitelja/ice za djecu.

Naime, u opsežnom izvješću pravobraniteljice za djecu, Ivane Milas Klarić, jasno se ističe da policija bilježi porast prijava nasilja u 2016.: prijavljeno je 755 kaznenih djela protiv života i tijela na štetu djece, što je za oko 10% više u odnosu na 2015. Među žrtvama nasilja u obitelji bilo je čak 2.485-ero djece, na njih je 78-ero primijenjeno tjelesno kažnjavanje, a bilježi se i porast slučajeva iskorištavanja djece za pornografiju: sa 16 kaznenih djela tijekom 2015. Hrvatska je došla na 23 u 2016., što je povećanje za značajnih 43,8%.

Budući da je, prema tvrdnjama SDP-ove zastupnice Ane Komparić Devčić, najvjerojatniji nasljednik Milas Klarić odvjetnik Hrvoje Jukić, iz udruge Ravnopravno roditeljstvo, nazvali smo ga kako bismo saznali njegov stav prema ratifikaciji Istanbulske konvencije, u kontekstu njenog usmjerenja prema zaštiti žrtava nasilja, koje su često upravo djeca. 

Jukić je bio među članovima radne skupine koja je kreirala nedavno predloženi, pa zatim odmah i povučeni prijedlog novog Obiteljskog zakona, a javnosti je poznat po zastupanju prava muškaraca, prvenstveno u skrbničkim pravosudnim bitkama, zbog čega se njegovoj kandidaturi za pravobranitelja protive aktivistice Autonomne ženske kuće Zagreb. Jukića se povezuje i s udrugom U ime obitelji, s kojom je njegova udruga organizirala pojedine inicijative, primjerice protiv Obiteljskog zakona u režiji bivše lijevoliberalne vlasti. Nije tajna da je UIO bila jedan od najglasnijih kritičara Ivane Milas Klarić, kao ni da dijeli stavove s organizatorima marša protiv Istanbulske konvencije, zakladom Vigilare.

“Mi možemo biti zadovoljni ili ne”

Međutim, Jukić nije htio razgovarati o vlastitom stavu prema Istanbulskoj konvenciji. Odmah nam je kazao da mu je teško govoriti o tim temama telefonskim putem, da bi nam zatim u potpunosti uskratio iznošenje vlastitog stava o toj temi, navodeći da je to zato što je Konvencija – političko pitanje.

Nije tajna da je udruga U ime obitelji bila jedan od najglasnijih kritičara Ivane Milas Klarić (FOTO: Lupiga.Com)

“Istanbulska konvencija je, koliko vidim iz pisanja raznoraznih medija i iz držanja članica EU, prvenstveno političko pitanje. Ja se njome ne bavim, ne bih iznosio stav, jer zapravo je ona, koliko znam, na volji članicama EU, koje odlučuju hoće li je primijeniti ili ne. A to ovisi opet o tome hoće li je Vlada podržati ili neće”, kazao nam je. Upitali smo ga zašto ne misli da bi trebao iznositi stav o političkim pitanjima, budući da se kandidira za javnu funkciju, a javne stvari su itekako politička pitanja.

“Ako se usvoji, ona će se kao i svaki zakon i konvencija implementirati u pravni sustav. Kada se to dogodi, ona će se primjenjivati. Mi zakonom ili konvencijom možemo biti zadovoljni ili ne, ali ga moramo primjenjivati. No, to ovisi o Saboru, a Sabor je političko tijelo. Ja o tome nemam što govoriti. Kada bude primijenjena mora se raditi po njoj, bili mi zadovoljni ili ne, kao i u slučajevima ostalih konvencija”, ograđuje se Jukić. Stavove o Istanbulskoj konvenciji pred resornim saborskim Odborom nisu željeli iznositi ni ostali kandidati za pravobranitelja.

Istospolne škole – bez stava

No, činjenica je da se izvješće bavi brojnim političkim pitanjima, kao što su inicijative koje mogu biti u neskladu s preporukama vezanim za ravnopravnost spolova, ali i takve da nisu u najboljem interesu djece.

Upravo je tako Milas Klarić ocijenila najave osnivanja jednospolnih škola u Hrvatskoj, pozivajući se u izvještaju i na opće preporuke Odbora UN za prava djeteta te Konvenciju o pravima djeteta, koju Hrvatska mora poštovati. Naime, upravo su tom uredu pristizali upiti vezani za mogućnost razdvajanja djevojčica od dječaka u školama, nakon što je udruga U ime obitelji našla za shodno promovirati prednosti takvih obrazovnih ustanova.

“Teško mi je ovako preko telefona. To su ozbiljne stvari o kojima treba provesti širu javnu raspravu. Teško mi je donositi ad hoc mišljenje, jer da bih imao svoj sud moram se upoznati s materijom”, kaže nam Jukić. Podsjetili smo ga da je pitanje ravnopravnosti spolova nešto što se često spominje vezano za udrugu iz koje dolazi, Udruge za ravnopravno roditeljstvo, koja se nedavno pobunila i protiv povučenog nacrta Obiteljskog zakona koji je izazvao brojne kontroverze.

“Ravnopravno roditeljstvo je nešto što je u interesu djeteta, jer interes djece je povrijeđen ako ga nema”, odvraća. Ni nakon podsjećanja da se upravo institucija u kojoj želi voditi glavnu riječ bavi i pitanjima tolerancije, diskriminacije, ravnopravnosti spolova, ne dobivamo konkretniji odgovor.

"Teško mi je ovako preko telefona", požalio se Jukić (FOTO: Hina/Admir Buljubašić)

“Moj osobni stav ne mora biti u koheziji sa službenim stavom institucije. Situacija može biti ovakva ili onakva, a djelovanje se temelji na uvidima, proučavanju materijala, a ne ovisno o mom stavu”, odgovara.

“Nije upoznat” s problematičnim tretiranjem ateista u udžbenicima vjeronauka

Kao i prethodnih godina Ured pravobraniteljice je zaprimao prijave koje se odnose na neprimjerene i diskriminirajuće sadržaje udžbenika, posebice udžbenika iz vjeronauka, što se jasno vidi iz njenog izvještaja. Upitali smo ga bi li on, poput Milas Klarić, preporučio Ministarstvu obrazovanja i Hrvatskoj biskupskoj konferenciji da provede nadzor nad sadržajima udžbenika te poduzme potrebne mjere za uklanjanje sadržaja za koje se utvrdi da su protivni načelima demokratskog poretka, a odnose se na zaštitu ljudskih i manjinskih prava, temeljnih sloboda i prava čovjeka i građanina te ravnopravnost spolova. Zanimalo nas je i bi li ih upozorio i u izvještaju naveo da MZO i HBK ignoriraju činjenicu da u udžbeniku za vjeronauk piše da su ateisti egoisti i da se ateizam općenito tumači kao neprihvatljiva pojava.

“Morate biti svjesni da je Ured pravobraniteljice za djecu institucija kojoj se obraćaju fizičke osobe, nezadovoljne s nekim stvarima. O tom kako se reagira javnost ni nema pretjerana saznanja do objave godišnjih izvještaja. O puno tih stvari se raspravlja o javnosti, no postupanje kreće kada se prouči materijal, što ne znači da je to ujedno moj osobni stav”, ponavlja Jukić. Na zamolbu za komentar problematičnih navoda iz udžbenika za vjeronauk kaže nam nije upoznat s dijelovima udžbenika koji na ovaj način portretira ateiste, niti mu je poznat taj dio izvještaja pravobraniteljice, premda navodi da ga je pročitao.

“Ja to nisam vidio, jer dijete mi je u srednjoj školi, nisam se bavio takvim detaljima. Diskriminacija nije dobra i na nju treba reagira. No, o ovome nisam čitao u izvještaju i ne znam kako je reagirala, jer tu ima puno stvari. To su svjetonazorska i politička pitanja”, kaže na Jukić.

Obavezne mise “nisu u redu”

Nije detaljnije upoznat niti s dijelom u kojemu pravobraniteljica upozorava da se u nekim školama i dalje učenici obvezuju da sudjeluju u vjerskim sadržajima i na misama, uključujući i one koji nisu vjernici ili su pripadnici drugih vjeroispovijesti. Naime, pravobraniteljica je nadležno ministarstvo obrazovanja upozorila preporukom na početku školske godine na zabranu diskriminacije djece po osnovi vjere i/ili uvjerenja i obvezu poštovanja Konvencije o pravima djeteta.

“Treba ispitati svaki slučaj i reagirati ako su djeci prava ugrožena. Ja sam legalist i kao pravnika me zanima samo spis. Ja osobno ne mislim da je to u redu, ali ne znam kako je to artikulirano u izvješću. No, kao i za sve čime će se baviti, najprije ću proučiti prijavu i napraviti uvide, manje je važno što ja mislim”, kaže on.

Navedimo na kraju i da su se pojedinačne prijave pravobraniteljici, slično kao i dosadašnjih godina, najviše odnosile na probleme u ostvarivanju roditeljske skrbi (343), zatim na povrede obrazovnih prava (296), na zaštitu djece od nasilja i zanemarivanja (272) te na zdravstvena prava (161). Osim u slučajevima pojedinačnih povreda prava pravobraniteljica je u 2016. godini postupala i u 956 općih inicijativa za zaštitu prava djece i drugim aktivnostima.

Lupiga.Com via Faktograf

Naslovna fotografija: Hina/Admir Buljubašić