Pet je dana prošlo od početka nezapamćenog kulturno-političkog skandala. Preokupirana temama iz Drugoga svjetskog rata, intelektualna i ina javnost propustila je ovoga vikenda adekvatno reagirati na činjenicu da je država, zajedno s nekolicinom nadležnih kulturnih institucija, u Dubrovniku započela s gaženjem slobode govora i umjetničkog izražavanja koristeći argumente i metode kakve su u samo nekoliko navrata viđene tijekom 25 godina hrvatske neovisnosti. S programa ovogodišnjih Dubrovačkih ljetnih igara koncem prošloga tjedna skinuta je predstava rađena prema djelu francuskog pisca Michela Houellebecqa "Elementarne čestice", nakon što je Ministarstvo unutarnjih poslova provelo neobavezujuću sigurnosnu procjenu i utvrdilo postojanje sigurnosnog rizika.

Župan Dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić zatražio je procjenu rizika nakon što mu je doslovno netko rekao da je riječ o piscu čiji stavovi o islamu mogu biti uvredljivi za Dubrovčane i njihove goste. Ministarstvo kulture potom je neizravno amenovalo moguću zabranu, ističući kako u ovom slučaju ne mogu zanemariti sigurnosnu procjenu resornog ministarstva. Šef policije Ranko Ostojić nije precizirao temeljem čega je donesena ovakva procjena, da bi potom "istupio" iz vlastitog resora, te se u ime hrvatske vlade promaknuo u službenog tumača (ne)dopustivog u kulturi.

"Deklarirani islamofob"? (FOTO: FAH/Andreu Dalmau/EPA)

"U situaciji u kojoj imate da je netko deklarirani islamofob, ako se kao takav deklarira, onda nema potrebe da se dolijeva ulje na vatru. Pogotovo ne u sredini u kojoj je integracija islamske zajednice takva kao što je Dubrovnik. U jeku turističke sezone nama takav događaj ne treba", izjavio je ministar unutarnjih poslova. Nakon svega se javila i ravnateljica Igara Ivana Medo Bogdanović, ističući kako su se protivili zabrani, jer "predstava nema nikakve veze s vjerskim osjećajima", nego je "riječ o nedostatku ljubavi između muškarca i žene''. Unatoč tome i činjenici da institucija kojom predsjeda ima autonomiju da postavi predstavu, najavila je da će postupiti po "nalogu Ministarstva", a rješenje će pokušati pronaći u drugom dramskom djelu, koje bi izvela ista postava.

No, u utorak poslijepodne dolazi do preokreta: rukovodstvo Igara obznanilo je kako nisu u potpunosti odustali od izvođenja predstave, dodajući da su "od policije tražili službenu potvrdu da će osigurati predstavu ukoliko se bude izvodila", pa da će nakon toga Upravno vijeće donijeti konačnu odluku. Javili su se i iz Ministarstva kulture, ističući kako su oni za to da se predstava održi. Razvidno je, dakle, da su predstavnici Igara postali svjesni reperkusija poteza koji je sve do danas bio gotovo siguran, zahvaljujući klimi koju su uspostavile institucije hrvatske vlade i regionalne političke elite.

Budući da su i dalje nejasni konkretni razlozi za najavljeno povlačenje pa vraćanje predstave, jer bi se, s obzirom na dosadašnje izjave zainteresiranih institucija, moglo govoriti isključivo o političkoj i kulturnoj cenzuri, konkretne odgovore smo jučer pokušali dobiti od ravnateljice Igara, koja bi, zajedno s drugim članovima Uprave, trebala donijeti konačnu odluku. Iz Igara su nam, međutim, odgovorili kako ravnateljica putuje u Zagreb pa neće stići odgovoriti na pitanja, iako "na većinu njih i ne može odgovoriti dok uprava ne donese neku konkretnu odluku". Tako smo zasad ostali uskraćeni i za odgovor na pitanje o konkretnom razlogu najavljenog povlačenja predstave, kao i o tome smatra li da je riječ o prvorazrednom skandalu ili opravdanoj bojazni više kulturnih i političkih institucija, te razmišlja li istupiti s pozicije, kako bi zaštitila integritet i autonomiju jedne kulturne institucije i umjetnosti kao takve... 

Iz Igara su nam odgovorili kako ravnateljica Ivana Medo Bogdanović putuje u Zagreb pa neće stići odgovoriti na pitanja (FOTO: dubrovnik-festival.hr)

U isto vrijeme, rijetko je koje kulturno i cehovsko udruženje reagiralo tijekom zadnjih nekoliko dana. Među njima se izdvaja priopćenje PEN-a i Hrvatskog društva pisaca, u kojem su istaknuli kako je olako odbacivanje ljudskih, političkih, autorskih sloboda u ime bilo gradske, regionalne ili nacionalne sigurnosti, nisu ništa drugo do malograđanski kukavičluk, te još jedan od primjera da smo se, po uzoru na SAD poslije 11. rujna, preventivnom eliminacijom u ime moguće opasnosti spremni odreći elementarnih prava. Uostalom, konstatiraju ova udruženja, ako "kazalištarcima" ne nedostaje hrabrosti da upriliče možda i kontroverzno djelo, ako oni znaju anticipirati rizik i uračunati odgovornost, ne vide zašto snage sigurnosti nisu u stanju jamčiti sigurnost za trajanja predstave i nakon njenog završetka.

"Zanimljivo je da kada treba osigurati nogometne utakmice 'visokog rizika', nitko ne postavlja pitanje o troškovima, možebitnim žrtvama. Dapače, tolerira se isključivost, toleriraju se pozivi na klanja i vješanja, uz sve manje tihu podršku sustava", poručili su iz PEN-a i Hrvatskog društva pisaca.

Za redatelja i intendanta riječkog HNK Olivera Frljića, koji oštro osuđuje sadržaj ovoga slučaja, ponajveći cinizam je u činjenici da su se zabrane najavljivale bez da je itko od nadležnih vidio predstavu, a vjerojatno i pročitao "Elementarne čestice".

"Zbog svega će možda stradati predstava koja još nije ni napravljena. Nemoguće je uopće znati kako će autor interpretirati ovo djelo. To je sramota i najbolje govori u kakvoj zemlji živimo i kakvi su standardi slobode govora", poručio je za Lupigu Frljić, koji se prisjetio njegove predstave "Bakhe", koja je doživjela sličnu sudbinu na Splitskom ljetu.

"Što bi bilo da je netko htio postaviti Rushdijeve 'Sotonske stihove'?", pita se Oliver Frljić (FOTO: Lupiga.Com)

"Tadašnji ministar kulture Božo Biškupić ni na koji način se nije oglasio po tom pitanju. Tek na intervenciju Ive Sanadera predstava je izvedena. Ovo, dakle, nije presedan. Kad se pojave teme koje su na ovaj ili onaj način društveno neugodne, onda ponekad dođe i do cenzure", poručio je Frljić. Kada je riječ o proklamiranim izlikama za moguće izgnanstvo Houellebecqa iz Dubrovnika, i njegove navodne netrpeljivosti prema muslimanima koju je u ovoj priči prvi u javni prostor plasirao župan Dobroslavić, Frljića zanima je li potonji na isti način reagirao kad je vršen progon muslimana u zapadnoj Hercegovini.

"Je li Dobroslavić nešto poduzeo da zaštiti muslimane koji su internirani u logore i kad se dogodio pokolj u Ahmićima? Zanimljiv je taj cinizam hrvatskih političara, naročito ove, HDZ-ove desne provenijencije", kazao je kazališni redatelj, koji osobno ne vjeruje da postoji nekakav sigurnosni rizik za izvođenje predstave.

"Ukoliko, međutim, postoji, onda je zadaća države da zaštiti svoje građane. Ima monopol na silu, pa neka se malo potrudi oko toga da se predstava izvede. Što bi bilo da je netko htio postaviti Rushdijeve 'Sotonske stihove'?", pita se Frljić, koji drži da bi rukovodstvo Dubrovačkih ljetnih igara po svaku cijenu trebalo stati iza autora i inzistirati na izvođenju predstave.

"Ako ne postoji institucionalna podrška, naravno da ćemo imati kulturu i umjetnost kakvu imamo. Mi u riječkom HNK podržavamo autore u njihovoj realizaciji projekata, koliko god to nekad bilo problematično za nas kao instituciju. U svakom drugom slučaju, mislim da nema smisla biti na čelu nacionalnog kazališta", ističe Frljić, ukazujući i na nadiruće političke tendencije, koje će, drži, još više biti pogubne za kulturu u Hrvatskoj.

"Premda se izbori još nisu dogodili, mislim da u Hrvatskoj polako zaživljava Karamarkova ideja kulturne politike, u kojoj će politika diktirati prihvatljive i neprihvatljive forme i sadržaje umjetnosti", mišljenja je Frljić. Redatelj pritom osobno smatra i kako u svijetu doista postoji jedna vrsta strukturalnog nasilja gdje su meta pripadnici islamske vjeroispovijesti, uz pripadajući cinizam Zapada po tom pitanju.

"No, poznavajući djelo i autora predstave, Ivicu Buljana, mislim da ni na koji način nije mogla biti islamofobna, pa tako ni prijetnja ili rizik o kojima se govori. Ona je, dapače, vjerojatno htjela otvoriti neka druga pitanja koja se nalaze u tom romanu", zaključuje. 

Kada je riječ o samom romanu „Elementarne čestice“, pitali smo Marinka Koščeca, profesora francuske književnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, jednog od vrsnijih poznavatelja Houellebecqovog opusa u Hrvatskoj i prevoditelja rečenog književnog djela, je li priča o mogućoj zabrani predstave opravdana. Opravdanje, kaže, uvijek postoji u glavama onih koji se odluče na neki čin, dok je sasvim druga stvar je li u ovom slučaju ono vjerodostojno ikome tko se aktivno služi mozgom.

"Trljam oči i svejedno ne vjerujem", Marinko Koščec (FOTO: Lupiga.Com)

"Ako odemo još korak dalje u zabrinutost za sigurnosnu situaciju, morali bismo, primjerice, pobacati sve Jesenjinove knjige iz naših knjižnica zbog njegove poznate izjave: 'Sve su žene kurve. Oprosti majko, i ti si žena.' S obzirom da među brojnim turistima koji dolaze na našu obalu ima i žena, pa i majki, teoretski je sasvim moguće da će neka od njih počiniti terorističko djelo upravo zbog ogorčenosti što u knjižnicama držimo Jesenjina", sarkastično će Koščec, koji jednakim tonom komentira argumente rodonačelnika zabrane, župana Dobroslavića. 

"Slušao sam gospodina župana kako objašnjava da 'im' je 'netko dojavio' kako 'tu ima nečega'. I da su onda oni, župan, malo pogledali na internetu, i bogami je bilo. Ustanovili su islamofobiju. Pitam se što bi bilo da su pogledali i televiziju, i naletjeli na neki američki film ili seriju o teroristima. Što li bi onda preporučili zabraniti? Hollywood?", zapitao se Koščec, kratko komentirajući i stav Ministarstva kulture - "trljam oči i svejedno ne vjerujem".

Budući da su ministar policije te lokalni političari koristili i turizam kao legitimacijski faktor micanja predstave s Ljetnih igara, Košćec kaže kako će nam ova epizoda, dođe li do otprije planiranog epiloga, na globalnoj razini svakako poslužiti u reklamne svrhe.

"O Hrvatskoj će se zacijelo govoriti u svijetu ovim povodom, pa makar kao o kuriozitetu: nakaznoj, regresivnoj, anakronoj državi", zaključuje Koščec. 

U iščekivanju konačne odluke uprave Dubrovačkih ljetnih igara, sastavljene od Ivane Medo Bogdanović, Mani Gotovac i Mladena Tarbuka, vrijedi citirati najavu same predstave, koja i dalje stoji na službenim stranicama Igara: "Tko, što, kad, gdje, zašto? Ljetne igre i redatelj Ivica Buljan, premijera Houellebecqovih 'Elementarnih čestica', 20. srpnja, plaža Kupari. Jer je kontroverzan i jer je aktualan. Uz to naprosto odličan. P.S. Znamo da predstavu nećete propustiti, ali ako roman još niste pročitali, do ljeta morate."

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Lupiga.Com