APEL INTELEKTUALACA: „Ovakva politika Beograda prema Crnoj Gori je način očuvanja ideje velike Srbije“
„Uspije li novi pokušaj destabilizacije Crne Gore, njegove direktne posljedice bit će oružani sukobi, gubitak ljudskih života i materijalna razaranja“, ovim je riječima na ozbiljnost situacije u Crnoj Gori, gdje je nakon donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti zabilježeno više izgreda, upozorilo preko osamdeset intelektualaca s područja cijele bivše Jugoslavije uputivši javni apel kojim jasno osuđuju ugrožavanje mira u Crnoj Gori i regiji. Kao glavni i odgovorni krivac za ovu situaciju u apelu je prokazan službeni Beograd, odnosno vlasti Republike Srbije.
Među potpisnicima su i bivši predsjednik predsjedništva SFRJ i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, bivši predsjednik Slovenije Milan Kučan, nekadašnji predsjednik predsjedništva SFRJ Raif Dizdarević, nekadašnji ministar vanjskih poslova SFRJ Budimir Lončar, bivši predsjednik Saveza komunista Kosova Azem Vllasi, povjesničarka Latinka Perović, povjesničar Ivo Goldstein, ali i nekoliko aktivnih političara poput donedavnog zastupnika Europskog parlamenta Ive Vajgla, bivše predsjednice Skupštine Srbije i vršiteljice dužnosti predsjednice Srbije, Nataše Mičić ili Čedomira Jovanovića i Bojana Kostreša. Ima tu i književnika - Svetislav Basara, Filip David, Vladimir Srsenijević - pa čak i sportskih djelatnika kao što je proslavljeni košarkaški trener Bogdan Tanjević, ali i nekoliko Lupiginih suradnika – Dinko Gruhonjić, Tomislav Marković i Bojan Tončić.
„Republika Crna Gora izložena je pokušaju nasilne destabilizacije: ugroženi su joj mir, teritorijalni integritet, ustavni poredak, vladavina zakona, jednakost građana i ravnopravnost crkava i vjerskih zajednica. Riječ je o još jednom u nizu pokušaja Beograda da se Crna Gora vrati u državni okvir sa Srbijom i da se na taj način spriječi njena konsolidacija kao samostalne i suverene države. Svoju državnu nezavisnost, ukinutu nakon srpske okupacije 1918. godine, Crna Gora je obnovila na referendumu 21. maja 2006. godine. Usvajanjem Zakona o vjerskim zajednicama Crna Gora vraća dio svoje imovine koja joj je oduzeta 1920. godine Dekretom regenta Aleksandara Karađorđevića o ukidanju autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve. Ovim se konačno i u potpunosti zaokružuje crnogorski državno-pravni okvir. Otuda napadi velikosrpskih nacionalista na Zakon o vjerskim zajednicama, koji je i povod za novi pokušaj državnog udara“, smatraju potpisnici ovog apela, napominjući kako se i prije tri godine, u listopadu 2016. godine Crna Gora uspjela obraniti od „rusko-srpskog udara“.
Detalj s prošlotjednih prosvjeda u Podgorici (FOTO: HINA/EPA/Boris Pejović)
Stratege, pokrovitelje, logističare i naredbodavce „posljednjeg pokušaja destabilizacije Crne Gore“ lociraju u Beogradu te ih i imenuju - Srpska pravoslavna crkva, vlasti Srbije i najveće opozicijske stranke.
„Upozoravamo da su mehanizmi destabilizacije Crne Gore jednaki onima osmišljenim devedesetih godina prošlog vijeka. I njihov cilj je isti: zadržavanje Crne Gore pod beogradskim velikodržavnim patronatom najsigurniji je način očuvanja ideje velike Srbije. 'Spomenici' takve politike Beograda su genocid, etničko čišćenje i masovni ratni i zločini protiv humanosti počinjeni u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu. Crna Gora je od strane Beograda i njegovih saveznika odabrana kao žrtva regenirisane politike Slobodana Miloševića prema susjednim državama pored ostalog i zbog svog beskompromisnog opredjeljenja za građansko društvo, evro-atlantske integracije, zaštitu manjina i najbolje odnose sa susjedima“, stoji u apelu, gdje se navodi da potpisnici, iako je srpski nacionalizam izgubio gotovo sve poluge moći, vjeruju da je važno upozoriti na pogubne posljedice ovakve politike Beograda te da je regionalna solidarnost imperativ za sve balkanske narode, koji moraju pokazati odgovornost i spremnost za predstojeće izazove.
„Zbog značaja Crne Gore kao vodeće države u evro-atlantskim integracijama u Jugoistočnoj Evropi, smatramo nedopustivom pasivnost evropskih institucija i vlada demokratskih zemalja u osudi novog pokušaja destabilizacije Crne Gore na principima politike Slobodana Miloševića. Političkom, crkvenom i medijskom kampanjom dezinformacija iz Beograda, koja se sprovodi i u Podgorici i Banja Luci, ozbiljno je ugrožen mir ne samo u Crnoj Gori, već i u čitavom regionu. Iz navedenih razloga pozivamo sve političke aktere u međunarodnoj zajednici i regionu da nedvosmisleno osude destabilizaciju Crne Gore i regiona koju kreira i podstiče Beograd“, zaključuje se u apelu koji potpisuju:
Latinka Perović, povjesničarka
Stjepan Mesić, predsjednik Predsjedništva SFRJ i predsjednik Hrvatske
Milan Kučan, predsjednik Slovenije
Budimir Lončar, ministar vanjskih poslova SFRJ
Bogić Bogićević, član Predsjedništva SFRJ
Raif Dizdarević, predsjednik Predsjedništva SFRJ
Haris Silajdžić, predsjedavajući Predsjedništva BiH
Azem Vllasi, odvjetnik
Veljko Bulajić, redatelj
Bogdan Tanjević, košarkaški trener
Šerbo Rastoder, povjesničar
Ivo Goldstein, povjesničar
Husnija Kamberović, povjesničar
Milivoj Bešlin, povjesničar
Momir Samardžić, povjesničar
Nikola Samardžić, povjesničar
Živko Andrijašević, povjesničar
Dragan Markovina, povjesničar
Edin Omerčić, povjesničar
Adnan Prekić, povjesničar
Ivo Vajgl, diplomat, bivši zastupnik Europskog parlamenta
Žarko Papić, direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju
Dimitrije Popović, slikar
Senad Pećanin, odvjetnik
Tamara Nikčević, novinarka
Sonja Biserko, Helsinški odbor u Srbiji
Milorad Popović, pisac
Boris A. Novak, pisac
Mirjana Miočinović, dramaturginja
Vladimir Arsenijević, pisac
David Filip, pisac
Svetislav Basara, pisac
Nenad Prokić, dramaturg
Veton Surroi, pisac i publicist
Andrej Nikolaidis, pisac
Shkelzen Maliqi, filozof
Vladimir Milčin, redatelj
Dino Mustafić, redatelj
Radmila Vojvodić, redateljica
Emir Hadžihafizbegović, glumac
Nataša Mićić, Liberalno-demokratska partija
Čedomir Jovanović, Liberalno-demokratska partija
Nenad Čanak, Liga socijaldemokrata Vojvodine
Bojan Kostreš, Liga socijaldemokrata Vojvodine
Aleksandar Olenik, odvjetnik
Tanja Petovar, odvjetnik
Aleksandar Sekulović, Savez antifašista Srbije
Sinan Alić, novinar
Nerzuk Ćurak, politolog
Prof. Edina Bećirević
Prof. Gjyleta Mushkolaj
Slobodan Backović, akademik CANU
Slavo Kukić, sociolog
Esad Duraković, filolog
Branka Dragović Savić, novinarka
Dinko Gruhonjić, novinar
Slobodan Sadžakov, filozof
Tomislav Marković, novinar
Belul Beqaj, novinar
Lula Mikijelj, aktivistica
Srđan Šušnica, sociolog
Izabela Kisić, Helsinski odbor u Srbiji
Reuf Bajrović, političar
Agon Bajrami
Slaviša Lekić, novinar
Boris Varga, politolog i novinar
Zlatko Dizdarević, novinar
Boško Jakšić, novinar
Dragan Banjac, novinar
Mijat Lakičević, novinar
Gordana Suša, novinar
Boro Kontić, novinar
Dragan Bursać, novinar
Emir Suljagić, novinar i pisac
Nataša Govedarica, dramaturginja
Snežana Čongradin, novinarka
Pavle Radić, kolumnista
Bojan Tončić, novinar
Dušan Mijić, poduzetnik
Prof. Ivo Komšić,
Suzana Kadirić, novinarka
Ćerim Bajrami, političar
Esad Rastoder
Rusmir Mahmutćehajić, Međunarodni forum Bosna
Miloš Ćirić, politikolog
Prof. Ferid Muhić
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: HINA/EPA/Boris Pejović
@Boris
Kad smo već kod "Utiska nedelje", da nisi možda baš ti taj paća što je u kontakt-uključenju blagoizvoleo pitati Olenika šta je po nacionalnosti, tj. "kakvo mu je sad pa to prezime"? Jer, sudeći po vokabularu i npr. načinu (nategnuto uličarskom) na koji se obraćaš jednoj dami na portalu, ne bi me ni najmanje iznenadilo.
No, za slučaj da si ti, evo da te edukujem, a i ostale koga zanima: u pitanju je rusinsko prezime.
link
Zadovoljan?