Današnja imena mjeseci dolaze nam izravno iz rimskog kalendara, uz napomenu da su prije Cezara i cara Augusta neki mjeseci nosili neka druga imena. Rimska godina izvorno je započinjala mjesecom ožujkom (martom) tako da su imena nekih mjeseci (septembar, novebar, oktobar, decembar) ostala do danas premda imaju drugo značenje, odnosno izvorno su predstavljala neke druge mjesece. Krenulo je uvođenjem siječnja (januara) kao početka godine.

Januarius (siječanj, januar)
Prvi mjesec u godini, ima 31 dan, mjesec promjene, ime dobio po mitološkom rimskom bogu Janusu, kojeg se na slikama predstavljalo kao osobu s dva lica. On je simbol crte razdvajanja prošloga i budućega, onoga što tek predstoji. Prvi dan siječnja postao je prvim danom nove godine u rimskom kalendaru najvjerojatnije u doba Julija Cezara.

Februarius (veljača, februar)
Drugi mjesec u godini, ime dobio od riječi februa koja označava obredno sredstvo čišćenja. Ovaj mjesec je ujedno i najneobičniji mjesec, jer upravo on je žrtva našega kalendara, pa kako bi godina bila skladno uštimana, on povremeno, u prijestupnoj godini mijenja broj dana.

Martius (ožujak, mart)
Treči mjesec u godini, s 31 danom. Sve do godine 153. prije nove ere rimska je godina započinjala ovim mjesecom. Ime je dobila po rimskom mitološkom božanstvu Marsu, bogu rata, ali i bogu vegetacije. Kako se u ovom mjesecu budi priroda, tako je on donosio i nove ratove koji su ponovno započinjali nakon nekoliko mjeseci zimske pauze.

Aprilis (travanj, april)
Četvrti mjesec u godini. Točno podrijetlo imena ovoga mjeseca do danas nije poznato, ali općenito je najprihvaćenija teza kako ono potječe od Etrurščana, neki ga povezuju sa značenjem sve otvara, što bi predstavljalo dolazak konačnog otvaranja proljeća i početak sjetvi.

Maius (svibanj, maj)
Peti mjesec u godini s 31 danom. Ime ovog mjeseca ima nekoliko tumačenja. Jedno je da ima veze s božicom Maiom, a ono drugo ujedno i najvjerojatnije, te najprihvaćenije da je ime vezano uz ime boga Maiusa za kojeg se smatra da se na početku rimske mitologije zvao Jupiter.

Junius (lipanj, juni)
Šesti mjesec u godini, ima 30 dana. Mjesec Junius (lat.) dobio je ime zahvaljujući velikom štovanju rimskih građana mitološkom božanstvu Junoi u mitologiji ženi moćnog Jupitera. Inače ovaj bračni par je u rimskoj mitologiji ono što su Zeus i Hera u grčkoj.

Julius (srpanj, juli)
Sedmi mjesec u godini, ima 31 dan. Prvenstveno se zvao Quinctilis, to bi u prevodu značilo peti. No, snažna historijska ličnost Gaja Julija Cezara (100 - 44 p.n.e.) bila je toliko jaka da je ovaj mjesec preimenovan u Julius.

Augustus (kolovoz, august)
Osmi mjesec godine. Prvotno je njegovo ime bilo Sextilis, odnosno u prijevodu šesti. Svoje novo ime zahvaljuje kao i prethodni mjesec pojavi još jedne velike i snažne carske ličnosti. Riječ je o caru Augustu (63 p.n.e. - 14 n.e.), sudioniku drugog trijumvirata, pravim imenom Gajusa Octavianusa, a ime Augustus je koristio kao počasni pridjev svome imenu u smislu značenja nepovredivog.

September (rujan, septembar)
Deveti mjesec u godini. Njegovo ime temelji se na riječi septem, što bi značilo broj sedam, što je pak nekada bio redni broj ovog mjeseca prije nego li je došlo do uvođenja nova dva mjeseca u godinu, mjeseca siječnja i veljače. Za sve one koji koriste internacionalne nazive mjeseci ova nelogičnost u imenu devetog mjeseca traje i danas.

October (listopad, oktobar)
Deseti mjesec godine. Priča oko njegovog imena slična je kao i kod njegovog prethodnika septembra. Naime, ime mjeseca temelji se na riječi octo, što bi u prijevodu značilo osam, odnosno nekada je to bio osmi mjesec u godini.

November (studeni, novembar)
Jedanaesti, predzadnji mjesec godine, ima 30 dana. I njegovo ime ima istu priču kao i imena septembra i oktobra, jer dolazi od riječi novem (devet) koja je nekada predstavljala redni broj ovoga mjeseca.

December (prosinac, decembar)
Dvanaesti i zadnji mjesec kalendarske godine, ima 31 dan. I oko njegovog imena događa se ista stvar kao i u prethodna tri slučaja. Ime je dobio od riječi decem, u prijevodu deset.