E-ciklopedija

Zemljopisna karta

14. 03. 2002.
Najstarija zemljopisna karta na svijetu glinene je pločica iz približno 2 500. godine prije nove ere koja prikazuje Babilon kao središte oko kojega se nalazi cijeli svijet zajedno sa svemirom. Od početka 15. stoljeća prije nove ere Egipćani su poduzimali brojna istraživačka putovanja no ne postoji dokaz da su izrađivali zemljopisne karte prije helenističkoga razdoblja. Grci su imali zemljopisne karte već od 6. stoljeća prije nove ere. No tek je u Aleksandriji početkom 3. stoljeća prije nove ere…
E-ciklopedija

Seks

14. 03. 2002.
Seks je pojam star točno onoliko koliko je Adamu trebalo da primjeti da ga prolaze neki čudni trnci u želudcu i ispod njega kad bi njegova jedina Eva prošla kraj njega. Poznato je da za prostituciju, socijalnu i društvenu pojavu plaćanja seksa kaže da je "najstariji zanat". Ako baš želimo biti medicinski točni seks je pojava kad muškarac i žena međusobnim dodirivanjem, nadraživanjem i penatracijom spolovila jednog u drugo izazivaju ugodu jedno drugome, ali i podstiču reprodukciju, dakle…
E-ciklopedija

Ćevap

14. 03. 2002.
Specijalitet koji je zaštitni znak Bosne i Hercegovine. Dobri su i oni u Banja Luci, Travniku, Mostaru, Sarajevo, Bugojnu, a ima ih dobrih i širom Europe. Ponekad sam spomen ćevapa asocira na nekoga Bosanca, a nekim ljudima je to jelo fuj, kao i ljudi koji ga jedu. Riječ ćevap potiče iz arapske riječi ćevab ili ćibap, a znači na komade isječeno vareno meso s umakom. Najbitnije za dobre ćevape, kažu dobri poznavatelji pripreme tog specijaliteta, je dobra voda. Najkon toga dolazi dobro samljeveno…
E-ciklopedija

Siledžijka

14. 03. 2002.
S porastom toplijeg vremena počeli smo nositi sve laganiju odjeću. Baš sam danas sjedio u birtiji kad ono gle tip pored mene u siledžijki i to crnoj. To me odmah podsjetilo da napišem nešto i o toj temi. Ukratko ću vam objasniti pojam "siledžijka"; majca bez rukava, popularno rečeno potkošulja. Može biti u raznim bojama od bijele do crne. Govori puno o ljudima koji ju nose, razne siledžije, fuckeri, bilderi, tetovirani, Portorikanci iz raznih getoiziranih četvrti. Kult potkošulje postoji već…
E-ciklopedija

Amsterdam

14. 03. 2002.
Za Amsterdam se pogrešno misli da je glavni grad Nizozemske. Ime mu je nastalo od imena Aemstelredamme. Kako je plodnu zemlju u okolici Amsterdama svakih šest sati natapala slana voda, doseljenici su odlučili podići grad koji bi ih branio od sjevernog mora. U borbi s morem nastao je Amsterdam. Spoj trgovanja, slobode i ljepote napravio ga je prvo trgovačkim, a poslije i turističkim središtem. Omiljeno sastajalište mladih svijeta u potrazi smislom života, legaliziranom marihuanom i…
E-ciklopedija

Hrvatska, Povijesni pregled

14. 03. 2002.
Povijest hrvatskog naroda, od doseljenja u novu domovinu pa do god. 1918. dijeli se na četiri doba. Prvo doba koje neki povjesničari nazivaju još kao "Vladanje knezova i kraljeva hrvatske krvi" započinje u VII. st. dolaskom Hrvata na prostore ostataka današnje domovine, a završava 1102. Pactom Conventom. U više od 450 godina vremenskom razdoblju, Hrvati su živjeli u svojoj državi i uspješno su vodili obrambene ratove protiv Franaka, Mlečana, Arapa, Mađara, Bugara i Bizantinaca. Drugo…
E-ciklopedija

Pribojević, Vinko

14. 03. 2002.
Dominikanac, mislilac s otoka Hvara. Latinskim imenom Vincenzo Pribevo. Živio negdje od polovine 15. st. pa sve do 1532. g. Mnogi ga smatraju začetnikom ideje o slavenskoj uzajamnosti (slavena kao zajednice jedankih naroda). Njegovo najvažnije djelo je "O porijeklu i povijesti Slavena". U njemu objašnjava postanak Slavena, za koje smatra da su autohtoni narod, koji je potomak Ilira, Tračana i Makedonaca. Među Slavene ubraja Aleksandra Makedonskog, Teutu, Aristotela,…
E-ciklopedija

Starčević, Ante

14. 03. 2002.
Rođen 1823. g. u Žitniku nedaleko od Gospića. Gimnaziju završava u Zagrebu, gdje se susreće s ilirizmom koji je upravo tada bio u naponu snage. Preuzima ilirske ideje, te i sam postaje veliki ilirac s nadom u obnovu hrvatskog kraljevstva. Upisuje studij teologije u Senju koji napušta, a završava filozofiju u Pešti. Ulazi u Sabor 1861. g. kao zastupnik, a zajedno s Eugenom Kvaternikom osniva Stranku prava (mnogo kasnije nazvana Starčevićeva stranka prava). Veliki je protivnik velikosrpstva i u…
E-ciklopedija

Dostojevski, Fjodor Mihailović

14. 03. 2002.
Ruski književnik, rodio se 11. studenoga 1821. u Moskvi, a umro 9. veljače 1881. u Petrogradu. Jedan je od najvećih svjetskih pisaca. U ranom djetinjstvu trpi očev autoritet. U 10-oj godini, pod snažnim dojmom Schillerovih "Razbojnika", doživio je revolt i ljubav prema uzvišenom. Sa 16 godina svjedok je dvorske farse oko Puškinove smrti i u koroti je za tim voljenim pjesnikom. Očev autoritet i disciplina vojne škole ulili su mržnju u njegovu dušu prema svemu despotskom u ondašnjoj Rusiji.…