E-ciklopedija

Kobasica

14. 03. 2002.
Sezona roštiljanja upravo je u svojemu zamahu, a jedan od omiljenijih specijaliteta sa žara svakako su i kobasice. Njihova je povijest započela je još prije 3.500 godina, kad su Babilonci odlučili puniti životinjska crijeva začinjenim mesom. Taj su izum najprije preuzeli Grci a potom i Rimljani kojima su kobasice bile neizostavan dio raskalašene svečanosti u čast pastirskog boga Lupercula. S pojavom kršćanstva sablažnjive su igre bile ukinute a i samo jedenje kobasica proglašeno je grijehom. No
E-ciklopedija

Ahil

14. 03. 2002.
Ratnik iz grčke mitologije. Stvoren iz pera pjesnika Homera. Glavni lik junačkog spjeva "Ilijada", najveći borac u trojanskom ratu. Sin Setade, morske boginje. Simbol hrabrosti i snage, koji svoju herojsku snagu duguje božanskom porijeklu. Predaja govori da je bio izrazito lijep i hrabar borac, te da Ahila nitko nije mogao pobijediti, jer je bio neranjiv. Imao je samo jedno ranjivo mjesto-petu na nozi. Bio je u svađi sa Agamemnonom, glavnim zapovijednikom Grčke vojske, zbog lijepe robinje
E-ciklopedija

Tuđman, Franjo

14. 03. 2002.
Namjerno ne počinjemo ovu novicu s biografijom jer je kao i svaka druga biografija političara dosadna, nemaštovita i predugačka, ali za one sitničave njegovu vam ostavljamo za kraj. U njegovom životu puno je karizme, trzavica, loših odluka i još kojekakvih oprečnih stavova, izjava i nedoumica. Jedan je od vodećih ljudi u organiziranju i ustanovljavanju Republike Hrvatske u kojoj danas prebivamo. Kakve je vlastite i interese svoje stranke imao, naravno da nikad nećemo znati do kraja, no gomila
E-ciklopedija

Dante, Alighieri

14. 03. 2002.
Talijanski književnik, rođen između 21. svibnja i 20. lipnja 1265. u Firenzi, a umro između 13. i 14. rujna 1321. u Ravenni. Bavio se pravnim naukama, filozofijom i izučvanjem jezika, a kao politički protivnik Pape, doživotno je prognan iz Firenze i nikada se nije htjeo vratiti u svoj rodni grad, ni onda kada mu je kazna bila oproštena. Mladenačkim djelom "Novi život", u kojem ispisuje povijest platonske ljubavi prema Beatrice, Dante se izdiže nad provansalske trubadurske obrasce. Zauzimao se
E-ciklopedija

Martyn Mystere

14. 03. 2002.
Tko je Martyn? Pogađate da je to mladić koji je jednu večer promjenio ime iz Marti u Marty. Kako bi vam olakšali čitanje i mi ćemo ga zvati Marti. Marti je za razliku od mahom neukih junaka divljeg zapada i mladića s čudnim ali zanimljivim zanimanjiva (pilot, istraživač natprirodnih pojava...) bio obrazovani arheolog. Vrlo sličan s Indianom Jonesom, koji je isto bio arheolog, no s puno smirenijim, možemo reći obiteljskim životom. Marti ima puno prijatelja ali samo dvije osobe kojima u
E-ciklopedija

Schiller, Friedrich

14. 03. 2002.
Johann Christoph Friedrich von Schiller, njemački književnik, rodio se 10.studenog, 1759. godine u Marbachu, a umro 09.svibnja, 1805. godine u Weimaru. Značajan je dramski pisac i pjesnik, teoretičar umjetnosti, prevodilac, izdavač i urednik časopisa. Iako je u mladosti htio postati svećenikom, s 13. godina upisao je vojnu akademiju u Stuttgartu, gdje je studirao pravne znanosti, a kasnije prešao na medicinu i završio kao vojni liječnik. Svojim prvim djelom, dramom “Razbojnici” (1782.),
E-ciklopedija

Most (Mostovi)

14. 03. 2002.
Mostovi su stoljećima služili ljudima da bi dotaknuli druge obale ili da bi lakše došli do nekog odredišta. Filozofski gledano most ne predstavlja samo građevinu, nego i premosnicu između ljudi, kultura i pojava. Mnogi su se mostovi baš zbog te činjenice uvukli u ljudsku povijest, a na mnogima se i danas gradi i piše ista. Mostovi se po kategorizaciji dijele na: željezničke mostove, mostove za ljudstvo i promet, te na mostove koji vode nekakve vodove, dakle vodovodni ili naftovodni. Ako
E-ciklopedija

Klavir

14. 03. 2002.
Prvi je klavir, kako se smatra, izumio talijanski graditelj čembala Bartolomeo Cristofori (1665-1731) početkom 18. stoljeća. On je, naime, 1709. godine objavio opis i crtež klavira opremljenog osobitim povratnim mehanizmom s pomoću kojega se batić, nakon udara u klavirsku žicu, istog trenutka vraćao u početni položaj. Osim toga, batić je odmah bio spreman da bude iznova aktiviran, čak i u slučaju kad bi sviračev prst ostao mirovati na tipki. Svirač na klaviru mogao je izravno upravljati jakošću
E-ciklopedija

Londonski ugovor

14. 03. 2002.
Ugovor potpisan 26. travnja 1915. godine između sila Atante (Velika Britanija, Francuska i Rusija) i Italije, koji Italiji osigurava neka hrvatska područja. Nakon izbijanja prvog svjetskog rata Italija je proglasila svoju neutralnost, ali je to nije spriječilo da započne pregovore s obje zaraćene strane. Naravno, Italija se morala izboriti za neka teritorijalna proširenja što je bio i uvjet njenog pristupanja jednom od tabora. Kada govorimo o teritorijalnim proširenjima uglavnom mislimo na