E-ciklopedija

Radović, Časlav

14. 03. 2002.
Popularni voditelj emisije namijenjene vojnicima, ljubiteljima partizanskih filmova (Hitlerove posljednje riječi bile su: Ubijte mi Batu !) ali i djece koja ne mare puno za vjeronauk. Naime, TV-emisija u trajanju od puna tri sata plus film išla je u na drugom programu televizije JRT u terminu nedjeljom ujutro kada ljudi posjećuju crkve, džamije, sinagoge i ostalo, dok ostali, isto tako ograničeni gledaju poljoprivredne emisije Znanje i imanje ili pak iste ali iz zagrebačkog studija koje uređuje
E-ciklopedija

Dante, Alighieri

14. 03. 2002.
Talijanski književnik, rođen između 21. svibnja i 20. lipnja 1265. u Firenzi, a umro između 13. i 14. rujna 1321. u Ravenni. Bavio se pravnim naukama, filozofijom i izučvanjem jezika, a kao politički protivnik Pape, doživotno je prognan iz Firenze i nikada se nije htjeo vratiti u svoj rodni grad, ni onda kada mu je kazna bila oproštena. Mladenačkim djelom "Novi život", u kojem ispisuje povijest platonske ljubavi prema Beatrice, Dante se izdiže nad provansalske trubadurske obrasce. Zauzimao se
E-ciklopedija

Starenje

14. 03. 2002.
Starenje se u pravilu sastoji od dva biološka procesa tijekom životnog procesa. Prvi je rast, a drugi starenje. Prvi znakovi starenja kod ljudi obično se javljaju između 30 i 40 godine života. Postoje i neki znakovi starenja koje lako možete primjetiti. Neki od njih su sijeda kosa ili tzv. "arcus senilis" t.j. tamni "oblak" koji se formira oko očiju. U pravilu sva ljudska osjetila u procesu starenja počinju gubiti neke od svojih osnovnih osobina pa tako npr. oko počinje gubiti sposobnost
E-ciklopedija

Schiller, Friedrich

14. 03. 2002.
Johann Christoph Friedrich von Schiller, njemački književnik, rodio se 10.studenog, 1759. godine u Marbachu, a umro 09.svibnja, 1805. godine u Weimaru. Značajan je dramski pisac i pjesnik, teoretičar umjetnosti, prevodilac, izdavač i urednik časopisa. Iako je u mladosti htio postati svećenikom, s 13. godina upisao je vojnu akademiju u Stuttgartu, gdje je studirao pravne znanosti, a kasnije prešao na medicinu i završio kao vojni liječnik. Svojim prvim djelom, dramom “Razbojnici” (1782.),
E-ciklopedija

Pitija

14. 03. 2002.
Grčka mitološka svećenica i proročica. Prema predaji, boravila je u hramu Apolona i predskazivala budućnost. Pitija je bila svećenica Apolona, boga Sunca, ali i zaštitnika proroka i pjesnika. Grci su vjerovali da im Apolon preko svojih svećenica otkriva budućnost, pa su dolazili u njegove hramove, naročito prije velikih pothvata, kako bi saznali što im je činiti. Najčuvenije Apolonovo proročište bilo je u Delfima, na obroncima planine Parnas. Tu je Pitija, delfijska proročica, izricala
E-ciklopedija

Apokaliptički motivi

14. 03. 2002.
Apolaliptički motivi su vizije, simboli i fantastični prikazi preuzeti iz "Apokalipse" u kršćansku ikonografiju. Likovno se obrađuju već u ranom Srednjem vijeku u mozaiku, kao minijature u liturgijskim knjigama, na tapiserijama i često u grafici. Jedan od najstarijih motiva je Majestas Domini (Krist ne prijestolju) prikazan u mozaiku crkve S.Vitale u Raveni (VI st.). To je vrlo učestali motiv i javlja se u karolinškim rukopisima (Biblija Karla Ćelavog) i kao reljef u lunetama na portalima
E-ciklopedija

Tantal

14. 03. 2002.
Vladar iz grčke mitologije. Rođen u antičkim legendama. Osuđen na vječito mučenje. Po starim pričama, Tantal je bio kralj grčke pokrajine u Maloj Aziji. Bio je ljubimac bogova i često je pozivan na njihove gozbe. Tu su "besmrtnici" bogovi slobodno o svemu razgovarali pred smrtnikom, pa je Tantal tako unaprijed znao što će se dogoditi. To je pokušao iskoristiti i počeo je otkrivati tajne bogova te ih varati. Zeus je to ubrzo saznao i osudio ga na vječite muke. Tantala su obijesili na granu
E-ciklopedija

Pribojević, Vinko

14. 03. 2002.
Dominikanac, mislilac s otoka Hvara. Latinskim imenom Vincenzo Pribevo. Živio negdje od polovine 15. st. pa sve do 1532. g. Mnogi ga smatraju začetnikom ideje o slavenskoj uzajamnosti (slavena kao zajednice jedankih naroda). Njegovo najvažnije djelo je "O porijeklu i povijesti Slavena". U njemu objašnjava postanak Slavena, za koje smatra da su autohtoni narod, koji je potomak Ilira, Tračana i Makedonaca. Među Slavene ubraja Aleksandra Makedonskog, Teutu, Aristotela,
E-ciklopedija

Ahil

14. 03. 2002.
Ratnik iz grčke mitologije. Stvoren iz pera pjesnika Homera. Glavni lik junačkog spjeva "Ilijada", najveći borac u trojanskom ratu. Sin Setade, morske boginje. Simbol hrabrosti i snage, koji svoju herojsku snagu duguje božanskom porijeklu. Predaja govori da je bio izrazito lijep i hrabar borac, te da Ahila nitko nije mogao pobijediti, jer je bio neranjiv. Imao je samo jedno ranjivo mjesto-petu na nozi. Bio je u svađi sa Agamemnonom, glavnim zapovijednikom Grčke vojske, zbog lijepe robinje
E-ciklopedija

Kamikaze

14. 03. 2002.
Koliko god se činilo neobičnim, strategiju kamikaza nisu izmislili ni Japanci, ni islamski fundamentalisti. Militaristički suicid ima drevne i diljem svijeta razgranate korjene, a rodio se sa samim ratom. Prvi i najstariji ratnik-samoubojica o kojem postoje pouzdani dokumentirani zapisi bio je Rimljanin, konzul Decio Mure, koji je u borbi kod Sentina (295.g. prije Krista), protiv koalicije Etruščana, Gala i Sanita, lansirao svoje tijelo na neprijateljske položaje da bi ih odvukao sa sobom i