"Zašto ne izmislite nešto što će se upotrijebiti samo jednom i onda baciti? U tom slučaju kupac bi se vratio da tu stvar ponovno kupi!" Takav je savjet od svojega poslodavca dobio američki izumitelj i trgovac King Camp Gillette u Wisconsinu 1895. godine. Razmišljajući o tome dok je stajao pred ogledalom i brusio britvu, sinula mu je sjajna zamisao: budući da je oštrica najvažniji dio britve, zašto se ona ne bi mogla prodavati zasebno i nakon upotrebe bacati? Gillete je bio posve zanesen novim izumom no nije uopće imao nikakvu zamisao o primjerenoj reklami za svoju sigurnosnu britvicu. Šest se godina uporno trudio pronaći način da potencijalnim kupcima i poslovnim partnerima objasni njezine prednosti, no uzalud. Stručnjaci su ga, naime, neprestano uvjeravali da nijedan stroj ne može proizvesti čelik koji bi bio dovoljno tanak, tvrd, oštar ali i dovoljno jeftin za proizvodnju britvica. No 1901. godine mehaničar William Nickerson odlučio je ući u zajednički posao s Gilleteom te su osnovali tvrtku "American Safety Razor Company". Do godine 1902. Nickerson je uspio svladati većinu tehničkih poteškoća no njihov je poslovni uspjeh bio više no žalostan - uspjeli su za godinu dana prodati tek 51 držač i 168 britvica. Međutim, već dvije godine kasnije dogodilo se nešto neobično: tvrtka je prodala čak 90 tisuća držača i 12,4 milijuna britvica. No Gillette se ipak morao pomiriti s činjenicom da kupci koriste britvice više puta. Drugi su izumitelji, naime, otkrili vrlo uspješne metode za njihovo oštrenje. Sljedeću revoluciju u brijanju izazvao je američki vojni časnik Jacob Schick koji je izumio električni aparat za brijanje. Patent je izdan 1928. godine a aparat je pušten u prodaju tri godine kasnije. Gillette je pak umro 1923. godine, nedugo pošto su neki drvosječe iz Oregona izjavili novinarima kako su se uspjeli jedan drugoga savršeno obrijati - naoštrenim sjekirama.