E-ciklopedija

Pinokio

14. 03. 2002.
Drveni lutak koji kroz svoje pustolovine upoznaje dobro i zlo. Glavni lik romana "Pinokijeve avanture", talijanskog pisca Carla Colodija. Talijanski pisac Carlo Colodi (pravim imanom Carlo Lorencini), napisao je knjigu o drvenom lutku koji se kreće i govori, pa tako doživljava mnoge avanture kao pravi dečki. Te avanture u koje on nepromišljeno i naivno uleće, pokazuju mu kakav može biti život izvan roditeljskog doma. Pinokio je imao dugi crveni nos, koji bi postao još duži čim bi nešto slagao,
E-ciklopedija

Društvo Mackintosh

14. 03. 2002.
Društvo koje okuplja ljubitelje bizarne gumene odjeće (robovi gume). Ime je dobilo po škotskom kemičaru Mackintoshu (XIX st.) koji je izumio nepromočivu gumiranu tkaninu za ogrtače. Društvo Mackintosh je sve brojnije iz godine u godinu i udružuje poklonike nepromočive odjeće iz svih dijelova svijeta. Osnovano je da bi se udružili poklonici gume i otvoreno porazgovarali sa svojim kolegama "gumašima" kako bi im se omogućilo da se dopisuju i da pokušaju ukloniti osjećaj krivnje koji je godinama
E-ciklopedija

Visoke pete

14. 03. 2002.
Cipele s visokom potpeticom, to oličenje neudobne ženske obuće, zapravo su se najprije pojavile na muškim nogama. Prednosti visokih potpetica prvi su uočili konjanici - potpetice na jahaćim čizmama sprečavale su, naime, klizanje nogu iz stremena. Usponu potpetica umnogome su doprinijeli i prljavština i smeće na srednjovjekovnim ulicama. Tada su u sjevernoj Europi izmišljene i drvene klompe s povišenom potpeticom i debelim potplatom koje su štitile osjetljive kožne cipele od prljanja. Osim
E-ciklopedija

Kravata

14. 03. 2002.
Riječ croata poznata je u gotovo svim europskim jezicima kao korijen riječi kravata. Hrvatska je glavni krivac što svakoga dana stotine milijuna ljudi širom svijeta nosi kravatu. François Chaille u knjizi "La Grande Historie de la Cravate" opisuje kako je oko 1635. godine među 6 000 koji su došli u Pariz bio veliki broj hrvatskih plaćenika koji su predvođeni banom služili francuskom kralju. Isticali su se sa novim modnim detaljem tj. maramom, karakteristično svezanom oko vrata. Francuzima se
E-ciklopedija

Bradbury, Steven

14. 03. 2002.
Steven Bradbury je klizač sprinter australske repke koja kao "topla" zemlja ne kotira visoko u sportovima na ledu. Olimpijski je pobjednik sprinta na 1000 m u Salt Lakeu 2002. godine. Finale je obilježeno velikom borbom svih 1000 m u kojoj sam Steven i nije sudjelovao zbog velikog zaostatka za četvoricom vodećih, sve redom favoriti, a onda na 50-ak m prije cilja- nered. Prvo je pao jedan od četvorice i otklizao u zaštitnu ogradu, ništa čudno za klizanje, ali nakon toga među preostalom
E-ciklopedija

Čiča Toma

14. 03. 2002.
Lik iz književnog dijela "Čiča Tomina koliba", Harriet Beecher-Stowe, koji simbolizira nekadašnje ropstvo ljudi crne boje kože. "Čiča Tomina koliba doprinjela je ukidanju ropstva u Americi. Godine 1850. u Americi je donjet strog zakon koji je svakome nalagao da prijavi odbjeglog roba. Ogorčena time, Harriet Beecher-Stowe objavila je sljedeće godine roman "Čiča Tomina koliba", koji je prikazivao sav užas života crnih robova: prodavanje ljudi kao stvari, i odnos prema njima kao da nisu ljudska
E-ciklopedija

Te-Nej, Zagor

14. 03. 2002.
Iako ga mnogi smatraju izmišljenim likom, poštivaoci njegova lika i djela znaju da to nije istina. Prvi broj o Zagoru Te Neju izašao je 1961. godine. Njegovi roditelji jesu tekstopisac Guido Nolitta (pseudonim Sergia Bonellia) i crtač Gallieno Ferri. Dvojac koji ce takoder lansirati i, 1975., drugu uspješnu seriju: Mister No. Svi znaju da Zagorovo ime znači "Duh sa sjekirom". Kao mali postao je siroče, i svoj život posvećuje obrani mira i reda u zamišljenoj šumi Darkwood, smještenoj na
E-ciklopedija

Karlovac

14. 03. 2002.
Veliko mi je zadovoljstvo potpuno promjeniti sadržaj o gradu Karlovcu i to samo par dana nakon zamolbe Karlovčanima da se sami angažiraju. Na ovoj enciklopedijskoj stavci zahvaljujemo LuckyLucianu. Koji se javio i napisao ovaj lijepi e-ciklopedijski blic o Karlovcu. Zahvaljujemo se. Najbolje je postanak Karlovca opisao veliki hrvatski dramatičar Marijan Matković: "Rođenju većine europskih gradova kumuju maštovite legende. No, i mašta zatajuje, a legenda se pretvara u suhi povijesni podatak kada