Vijeće ministara Europske unije napokon je ukinulo vizni režim za građane Bosne i Hercegovine. Ratom i političkom nestabilnošću napaćenim susjedima sada je dozvoljeno da putuju u Europu bez višednevnog obijanja pragova veleposlanstava europskih zemalja. Objavljujući radosnu vijest, Radio Sarajevo otišlo je korak dalje, pa odmah slušateljima, odnosno čitateljima svog internet portala dalo i uputstvo za upotrebu bezviznog režima. Uputstvo prenosimo na ovom mjestu

Današnjom odlukom Vijeća ministara Evropske unije, građanima Bosne i Hercegovine i Albanije omogućeno je da od 15. decembra ove godine u zemlje Schengen zone putuju bez viza.

Za one koji planiraju koristiti povlastice na koje smo godinama čekali, važno je znati da bezvizni režim važi samo za one građane i građanke koji posjeduju biometrijski pasoš. Dakle, ukoliko se odlučite putovati sa običnim, starim pasošem, ostaje vam ista procedura dobivanja vize u ambasadama ili konzulatima.

Nominalno, bezvizni režim podrazumijeva sljedeće vrste putovanja i boravka u zemljama EU: turizam, privatno putovanje, druge vrste putovanja zbog poslovnog angažmana za koji nije potrebna radna dozvola (kurs jezika, naučno gostovanje...).

Ukoliko planirate tražiti posao nakon što uđete u zemlje Schengena, preporučujemo da se konsultirate u nadležnim ambasadama kako biste se upoznali sa vašim mogućnostima, pravima i obavezama.

Nadalje, važno je znati da bezvizni režim podrazumijeva maksimalno devedeset dana (tri mjeseca) boravka na teritoriji zemalja Schengena od dana ulaska na granici Schengen-zone.

Teoretski, graničari imaju pravo od vas zatražiti, pri ulasku u Schengen, dokaze o finansijskim sredstvima kojima ćete pokriti troškove boravka. To, zapravo, znači da osoblje na granicama ima pravo tražiti sva dokumenta koja su se do sada prilagala u ambasadama pri zahtijevanju vize.

Međutim, ovakva pravila u praksi se skoro pa nikako ne primjenjuju. Preporučujemo da putničko zdravstveno osiguranje uvijek imate, zbog sebe, prije svega, ali i kako biste izbjegli eventualne neugodnosti na granici.

Nije zgorega ponoviti da bezvizni režim ne znači mogućnost zaposlenja na teritoriji Evropske unije. Ukoliko nadležne službe pronađu onoga koji radi „na crno“, mogu mu izreći zabranu ulaska na teritorij Schengena u trajanju od pet do deset godina.

Također, treba znati da se bezvizni režim ne odnosi na Veliku Britaniju i Irsku, koje jesu članice EU, ali nisu potpisnice sporazuma o Schengen - zoni. S druge strane, bez viza možete putovati u Švicarsku i Norvešku, iako one nisu članice Evropske unije.

Male evropske države, Andora, Monaco, Liechtenstein, San Marino i Vatikan, formalno nisu dio Schengen-zone, ali ne provode graničnu kontrolu, a neke od njih su već u proceduri priključivanja ostalima evropskim zemljama

www.radiosarajevo.ba