Impresivna je brzina kojom građani spontano potpisuju Zahtjev za očitovanjem o referendumskom pitanju inicijative „U ime obitelji“. Iako nikakva organizacija ne stoji iza prikupljanja ovih potpisa, niti su u njega uloženi ikakvi novci, u samo nekoliko sati prikupio se priličan broj potpisa o temi koju većina građana Hrvatske ipak, izgleda, ne smatra bitnom. Priču je pokrenula grupa građana, među kojima su i novinarka Nataša Škaričić te aktivist Srđan Dvornik, a koji su odlučili upozoriti da će referendum, dođe li do izmjene Ustava, Hrvatsku obilježiti kao zemlju gdje je većina demokratski oduzela pravo manjini, bez ikakve javne rasprave o suštini i reperkusijama takvog događaja.

Zakotrljalo se jutros, a do poslijepodneva je već poprimilo značajne razmjere. Kao pokretačka platforma ponovno je poslužio Facebook. Prvi potpisnici Zahtjeva za očitovanjem na sadržaj referendumskog pitanja inicijative „U ime obitelji“ sukladno članku 95. stavak 1. Ustavnog Zakona o Ustavnom sudu bili su novinarka Nataša Škaričić, filozof Borislav Mikulić, aktivist Srđan Dvornik i lingvistica Dijana Ćurković. A potom je krenulo. U samo nekoliko sati svoje parafe su dali brojni sveučilišni profesori, novinari, umjetnici, muzičari, a među potpisnicima se našao i riječki gradonačelnik, Vojko Obersnel.

"Glavni problem je što je Sabor propustio svoju obavezu konzultirati USUD o naravi referendunskog pitanja, sukladno članku 95. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Radi se o ustavotvornom referendumu koji bi mogao dovesti u pitanje temljena ljudska prava i tu dvojbu moramo raščistiti", objašnjava za Lupigu jedna od potpisnica i pokretačica ove akcije, Dijana Ćurković.

U ovu svrhu organizirana je Facebook grupa, pod imenom „Zahtjev za Hrvatski sabor - referendumsko pitanje“, gdje se želi ukazati na potrebu da Ustavni sud da mišljenje o referendumskom pitanju inicijative „U ime obitelji“. Naime, 1. prosinca građani će izaći na referendum kako bi se izjasnili o pitanju „Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?”, a koje za isključivi cilj ima jasno ograničenje ljudskih prava.

Članovi inicijative "U ime obitelji" prije predaje prikupljenih potpisa (FOTO: Novilist.hr)

Stoga se u ovom Zahtjevu napominje da je ključno da Ustavni sud odgovori na neka pitanja i kaže je li referendumsko pitanje u skladu s Ustavom, jer će samo na taj način, doduše kasno, ali ipak hoće, javnost dobiti priliku da se uključi u proces koji će odrediti neke od temeljnih vrijednosti ovoga društva. Osnovna poruka jeste ta da, neovisno o tome smatra li se brak sam po sebi jednim od temeljnih ljudskih prava, Republika Hrvatska ima obavezu da bez diskriminacije svim osobama osigura uživanje svih prava. Nažalost ovaj zahtjev potpisati možete još samo sljedećih nekoliko sati.

„Sutra u 8 nosimo zahtjev u Sabor, jer smo ovaj tren dobili obavijest da odmah ujutro zastupnice i zastupnici počinju raspravu o ovoj temi. Zbog toga moramo završiti s potpisivanjem danas u 20 sati“, oglasila se Nataša Škaričić. Zahtjev upućen saborskim zastupnicama i zastupnicima možete potpisati na ovom linku, a što stoji u njemu pročitajte u nastavku.

„Nakon referendumske inicijative udruge „U ime obitelji“, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora podnio je 23. listopada 2013. Prijedlog odluke o raspisivanju državnog referenduma na kojemu će se građani Republike Hrvatske izjasniti o tome žele li da u Ustav uđe definicija bračne zajednice kao zajednice muškarca i žene, koja je već definirana zakonom.

Cilj inicijative i predložene ustavne promjene jest da onemogući eventualne izmjene legislative koja bi dopuštala sklapanje braka istospolnim partnerima.

Budući da je udruga „U ime obitelji“ provela postupak u skladu sa Zakonom o referendumu i Ustavom RH i time zadovoljila sve formalne uvjete za raspisivanje referenduma za izmjene Ustava RH koji otvara mnoga, suštinski važna društvena, moralna i politička pitanja, izvjesno je da će Hrvatska od odluke o samostalnosti po prvi put u svojoj povijesti izaći na ustavotvorni referendum. Taj će referendum, dođe li do predložene izmjene Ustava RH, Hrvatsku obilježiti kao zemlju u kojoj je većina demokratski oduzela pravo manjini, bez ikakve javne rasprave o suštini i reperkusijama takvog događaja.

Zapanjeni razmjerima pravne nepripremljenosti i političke neodgovornosti aktualne vlasti , upozoravamo na činjenicu da Sabor nije iskoristio svoje pravo i obavezu utemeljenu u članku 95. stavku 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, koji kaže: „Na zahtjev Hrvatskoga sabora Ustavni sud će, u slučaju kad deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj zatraži raspisivanje referenduma, utvrditi je li sadržaj referendumskog pitanja u skladu s Ustavom i jesu li ispunjene pretpostavke iz članka 87. stavka 1. do 3. Ustava Republike Hrvatske za njegovo raspisivanje.“

Imajući u vidu da će se na referendumu odlučivati hoće li se tražena prava jedne manjine suspendirati putem Ustava RH i da mogući epilog vodi u smjeru tiranije većine, umjesto u smjeru jačanja demokracije i ljudskih prava, tražimo od Sabora da hitno uputi USUD-u tri pitanja:

1. Je li pravo na brak temeljno ljudsko pravo?
2. Ako jest, može li se provesti ovaj referendum?
3. Ako nije, iz čega proizlazi pravo pretpostavljene većine da instituciju braka između muškarca i žene, koja je zakonski definirana, dodatno zaštite Ustavom?

Prema članku 95., stavku 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, Ustavni sud će na zahtjev za odgovorom na postavljena pitanja odgovoriti u roku od 30 dana od dana zaprimanja takvog zahtjeva.
Vaša je dužnost da sanirate štetu ugledu Sabora i Vlade Republike Hrvatske koju je, s prijedlogom da Sabor intervenira poslije provedenog referenduma, načinio manevar saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, ali i da spriječite demokratski deficit u hrvatskom društvu koji će ova inicijativa vjerojatno dodatno produbiti.

Postupite li u skladu s tom dužnošću, javnost će kasno, ali još uvijek na vrijeme, dobiti priliku da se educira o stvaranju konstitutivnog akta i uključi u proces koji će odrediti neke od temeljnih vrijednosti ovog društva. Na koncu, svjesni činjenice da sud o referendumskom pitanju treba dati Ustavni sud Republike Hrvatske, želimo navesti neke od razloga zašto bi se inicijativa trebala smatrati anti-demokratskom, nesuglasnom s Ustavom RH i unazađujućom po status ljudskih prava u Republici Hrvatskoj:

1. Navedenim prijedlogom isključuje se mogućnost da institutom braka bude obuhvaćena i životna zajednica osoba istog spola, što je u suprotnosti s člankom 1., st. 2. Ustava RH, koji određuje narod kao "zajednicu slobodnih i ravnopravnih državljana" (istaknuli podnosioci ovog zahtjeva). Kao temeljna definicija RH kao političke zajednice, tj. naroda, iz kojega proizlazi i kojemu pripada vlast, ova je odredba temeljna pretpostavka cijelog pravnog uređenja, i ne može sama biti predmet odlučivanja, pa ni putem referenduma, niti smije biti narušena takvim odlučivanjem.

2. Prijedlog da se u Ustav unese određenje braka, i to samo kao zajednice osoba različitog spola, odnosno da se osobe diskriminira po spolnoj orijentaciji, suprotan je odredbi članka 3. Ustava, koji utvrđuje da u najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, koje su i temelj za tumačenje Ustava, pripada i ravnopravnost spolova.

3. Čak i ako se pojam ravnopravnosti spolova tumači restriktivno, tako da ne uključuje spolnu orijentaciju odnosno pravo na izbor bračnog partnera/partnerice istog ili različitog spola, referendumski prijedlog određenja braka kao zajednice žene i muškarca je u suprotnosti s člankom 14. Ustava, koji određuje:
"Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. Svi su pred zakonom jednaki." (istaknuli podnosioci ovog zahtjeva) Budući da u instituciji obitelji koja uzima pravnu formu braka, samoj po sebi, promotrenoj u njezinoj društvenoj funkciji neovisno o užim, tradicionalnim shvaćanjima, ne postoji ništa što nužno iziskuje spolnu različitost bračnih partnera/partnerica, uvođenje obvezatne različitosti spolova narušava jednakost pred zakonom po "drugim osobinama" tj. spolnoj orijentaciji.

4. Onemogućavanje da se životnu zajednicu osoba istog spola pravno prizna i zaštiti institutom braka nije u skladu s člankom 35. Ustava, kojim se "Svakomu ... jamči štovanje i pravna zaštita njegova osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti". Dok neformalne životne odnosno obiteljske zajednice mogu poprimati različite oblike, brak kao pravni institut pruža tom zajedništvu određena jamstva i zaštitu kakvu drugi oblici nemaju, ili je nemaju u potpunosti. Implicitnom postavkom da su za takva jamstva i zaštitu 'podobne' samo heteroseksualne zajednice, ostale se neizravno ali logički nedvojbeno protuustavno lišava štovanja i pravne zaštite njihovog obiteljskog života i niječe im se dostojanstvo, ugled i čast.

5. Za navedena ograničenja, pa i uskrate prava nema nikakvog opravdanja u smislu članka 16., stavka 1. Ustava RH, jer se uvođenjem predložene definicije braka ne štiti nikakvo pravo drugih koje bi otvorenom mogućnošću braka između osoba istog spola bilo ugroženo. Štoviše, uvođenjem takve definicije priznalo bi se s pravom nespojiv stav da pristaše samo jedne zajednice – heteroseksualnog braka – imaju pravo nametnuti svoje usko i isključivo shvaćanje kao opće obvezatnu normu.

Osim navedenih razloga, koji pokazuju kako je predloženo referendumsko pitanje u neskladu s Ustavom RH, ustavno definiranje braka kako ga predlaže referendumska inicijativa tvorilo bi i povredu Protokola 12 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, potvrđenog Zakonom o potvrđivanju Protokola br. 12 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 7. studenoga 2002. (Narodne novine, Međunarodni ugovori br. 14 od 22. 11. 2002.). Protokol 12 u 1. članku, 1. stavku određuje: "1. Uživanje svih prava određenih zakonom osigurat će se bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja kože, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje ili drugi status." (istaknuli podnosioci ovog zahtjeva) Stavak 2. dodaje: "Nitko ne smije biti diskriminiran od strane javnih tijela na bilo kojoj osnovi kako je navedeno u stavku 1."

Prema tome, neovisno o tome da li se brak sam po sebi smatra jednim od temeljnih ljudskih prava koja štiti Konvencija Vijeća Europe, ovim je protokolom jednoznačno određeno da države potpisnice – dakle, i Republika Hrvatska – moraju bez diskriminacije svim osobama osigurati uživanje svih prava.

O ovim stavovima Hrvatski sabor i Ustavni sud Republike Hrvatske moraju izraziti jasno i argumentirano mišljenje."

Lupiga.Com