Ne, nije Saloon, pa čak nije ni u Zagrebu, kako ste odmah vjerojatno pomislili.

Prve diskoteke u ovom dijelu Europe nastale su u Hrvatskoj početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća. Bila su to mjesta susreta, stvaranja novih ljubavi i zabave. No taj dio pop kulture prilično je neistražen, a upravo tim dijelom povijesti bavi se dokumentarni film Zvonimira Rumboldta "Pola stoljeća diska" koji će se od četvrtka početi prikazivati u zagrebačkom kinu "Grič".

"Sve je krenulo od jednog novinskog napisa o prvoj diskoteci u bivšoj državi", kaže Rumboldt, koji je sa scenaristom i producentom Tonijem Faverom te snimateljem Tomislavom Krnićem na dokumentarcu nastalom u produkciji zagrebačke udruge "Kad - tad" radio više od godinu dana.

Jedan od kadrova iz filma snimljen ispred zagrebačkog Kulušića (SCREENSHOT: YouTube)

Ujedno je to i glavna dilema filma - koja je to prva diskoteka u Hrvatskoj. U isto vrijeme kada se na Zapadu otvaraju prve diskoteke, na jadranskoj obali cvjeta turizam, a s njim i novi oblici zabave. 

Kako kaže spiker iz jednog arhivskog snimka upotrijebljenog u dokumentarcu - turistima se ne može ponuditi samo sunce i more, mora postojati i dodatni sadržaj. S otvaranjem diskoteka diljem obale, lokalni stanovnici hrle na nova žarišta zabave, a da su ta sjećanja još uvijek jaka, svjedoče brojni sugovornici dokumentarca.

Prva diskoteka otvorena je 1953. godine u Parizu, kada je zbog uštede, vlasnik odlučio bend zamijeniti gramofonskim pločama. To je uočio Pero Ivušić, popularno zvan Pero Francuz, koji nakon povratka iz Francuske 1964. godine otvara diskoteku "Amfora" u Jelsi, koja je tada zvana night clubom.

Night club Amfora u Jelsi (FOTO:YouTube/screenshot)

No, prvi plesnjak koji je nosio ime diskoteka bio je opatijski "Klub '57" (popularno zvan "Arkada"). Također, u utrku za prvu diskoteku na ovim prostorima je i klub "Husar", otvoren 1957. godine u Rijeci, gdje su se također puštale ploče s gramofona, no to se također radilo zbog uštede, a ne zbog atrakcije. 

Jedan od sugovornika, Đelo Hadžiselimović, diskoteke naziva "Facebookom" ondašnjeg vremena, čime je istaknuta glavna funkcija tih prostora, onda socijalna, a u filmu se spominje i legendarni "zagrebački disk džokej" Tratinčica. Film je prikupio i brojne novinske članke iz tog vremena koji govore o diskotekama, uz pregršt arhivskih fotografija, poput onih iz zagrebačkog Saloona.

"Svi smo se tu poznavali", kaže jedna od sugovornica. 

Vrijedne arhivske snimke korištene u dokumentarcu ustupio je HRT, kao koproducent, a glazbu je odabrao Neno Belan. Film je prikazan na Pulskom filmskom festivalu, a nakon jelšanske, splitske, riječke i zagrebačke premijere, "Pola stoljeća diska" od četvrtka će se prikazivati u zagrebačkom kinu "Grič", dok su planirane i projekcije diljem Hrvatske.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: pixabay