OSAM KANDIDATKINJA: Dajte svoj glas za hrvatsku dobrotvorku godine

Ivor Car

7. studenog 2011.

OSAM KANDIDATKINJA: Dajte svoj glas za hrvatsku dobrotvorku godine

Sanja Ešegović, Lucija Josipović, Renata Marđetko, Valerija Novak, Blaženka Petrak, Jadranka Radovanić, Urša Raukar i Suzana Ritz, žene su koje su svojim djelima osigurale status kandidatkinje za dobrotvorku godine. Nagradu Josipa Vrancaš pokrenula je zaklada Zamah, vođena idejom da žene u filantropiji zaslužuju više mjesta. Pozvani ste dati svoj glas svakoj od njih, ali prije nego što to učinite, pročitajte tko su nominirane žene i čime su zaslužile da ih se nominira

Ovako su kandidatkinje za doborotvorku godine predstavili u Zamahu, na čijim web stranicama možete dati glas svojoj favoritkinji ...


Sanja Ešegović
u Sindikatu hrvatskih željeznica obavlja funkciju koordinatorice povjerenika za zaštitu na radu. I prije imenovanja na tu funkciju bila je u raznim odborima i povjerenstvima SHŽ gdje je svojim zalaganjem i lijepom riječi uvijek branila prava radnika.

Sanja Ešegović ima smisla za radnike i osjećaj za socijalnu pravdu. Spremna je poslušati probleme radnika i izboriti se za njihova prava te za svakoga pronaći lijepu riječ, uputiti ga kako da se izbori za svoja prava.

Ima dobro razvijen smisao i za slušanje obiteljskih problema radnika, a ne samo problema vezanih s ostvarivanjem prava radnika iz radno-pravnih odnosa. Omiljena je u svojoj radnoj sredini i po prirodi je vrlo komunikativna osoba koja oko sebe sije pozitivnu energiju pa joj se ljudi u svim situacijama rado obraćaju. Smatram da je svojim dosadašnjim radom i humanim odnosom prema ljudima zaslužila da je nominiram za dobrotvorku godine. Takvim se odnosom kakav ona ima prema radnicima zaista na pravi način promovira sindikalni rad, a Sanja tako utječe i na poboljšanje kvalitete življenja u svojoj okolini, tj. radnoj sredini.

Uza sve poslovne i obiteljske obveze kao majka dvoje djece, Sanja Ešegović skrbi i o bratu starom 33 godine koji ima težu retardaciju.


Lucija Josipović
voditeljica je odnosa s javnošću i oglašavanja tvrtke Avon za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i  Sloveniju. Na čelu je svih humanitarnih akcija i inicijativa već dulji niz godina, te svojim predanim radom pomaže onima kojima je uistinu potrebno.

Želeći ne samo probuditi svijest o potrebi redovitih pregleda nego i pomoći u svim dijelovima zemlje, organizirala je akciju Moja prva mamografija pozivajući žene od 40-50 godina na besplatni mamografski pregled. Obavljeno je više od 1900 besplatnih pregleda u kontinentalnom dijelu Hrvatske, Istri, Dalmaciji te otoku Lastovu.

Povodom proslave 125. rođendana, Avon donirao 80 tisuća kuna Udruzi žena oboljelih od raka – SVE za NJU. Najveći dio doniranih sredstava prikupljen je prodajom Avonovih proizvoda iz linije Breast Cancer Crusade koji su u kataloškoj ponudi dostupni tijekom cijele godine, a dio je prikupljen u humanitarnoj akciji AVON Šetnja za život koja se, u organizaciji Udruge SVE za NJU i Avona Hrvatska, prvi put ove godine održala u Hrvatskoj. Majica s natpisom IDEM simbol je borbe protiv raka dojke u okviru prvog izdanja humanitarne AVON Šetnje za život koja je organizirana u Zagrebu sredinom lipnja ove godine, u cilju podizanja svijesti javnosti o važnosti borbe protiv raka dojke te prikupljanja sredstava za Udrugu SVE za NJU. S polazišnim odredištem na Cvjetnom trgu više od 300 sudionika prošetalo je centrom Zagreba u prepoznatljivim IDEM majicama.

Krajem 2010. godine Lucija Josipović organizirala je akciju za pomoć Autonomnoj ženskoj kući Zagreb, kojoj je prijetilo zatvaranje. Uz cijelu medijsku kampanju, uz pozive dobrih ljudi i njihove donacije, Avon je donirao i 50.000 kn direktno u kuću.

Osim velikih, uglavnom medijski popraćenih akcija, Lucija svakodnevno pronalazi rješenja za svakoga tko joj se obrati s bilo kakvom potrebom i nevoljom.


Renata Marđetko rođena je u malome međimurskom selu Kotoribi prije 33 godine. Kad su joj bile tri godine, njezina je majka oboljela od raka dojke. Nakon operacije je prizdravila, no nakon nekoliko godina bolest je zahvatila i drugu dojku. Renata je kao malo dijete intenzivno proživljavala bolest i mukotrpno liječenje svoje majke. Već je tada u sebi prepoznala poziv da postane medicinski radnik i pomaže teškim bolesnicima.

Tijekom školovanja u Velikoj Britaniji s velikom je ljubavlju radila kao dadilja za hendikepiranu djecu. Ondje je postala članica volonterskoga tima za palijativnu skrb, a potom u Londonu upisala studij palijativne skrbi. Cijelo vrijeme boravka u Engleskoj redovito je volontirala i obrazovala se u tamošnjim hospicijima te radila kao dadilja za hendikepiranu djecu.

Radila je i u Kalkuti, u Indiji, u Kući umirućih, sa sestrama Majke Terezije.

Prije dvije godine ostvarila je svoju želju da u Hrvatsku presadi izvornu englesku ideju o palijativnoj skrbi. Tada je u Kotoribi osnovala udrugu „Pomoć neizlječivima“ koja trenutačno ima 90 članova. Istodobno je u Londonu osnovala inozemnu podružnicu udruge koja ima dvadesetak članova iz različitih dijelova svijeta.

Renatin je cilj da svaka ulica u gradu i svako selo imaju po jednog osposobljenog volontera koji će moći kompetentno ući u obitelj teškoga bolesnika i pomoći njemu i njegovoj obitelji u teškoj bolesti.


Valerija Novak predsjednica je udruge Medijska tvornica te se osobno zalaže za poboljšanje društvene zajednice u kojoj živimo. Osmislila je projekt pod nazivom „Snimi ovo“ koji se sastoji od medijske radionice za djecu i mlade iz domova za nezbrinutu djecu grada Zagreba.

Valerija svojim svakodnevnim zalaganjem potiče i usmjerava druge na davanje potpore djeci i mladima te pridonosi jačanju posebno osjetljive skupine mladih iz domova, posebice mladih djevojaka koje je potrebno dodatno podržati.

Osim toga što svakodnevno radi s djecom i mladima iz domova, proširila je projekt na internetsku stranicu www.stakleni-strop.hr, čiji je cilj pomoći djeci iz domova da pronađu posao ili novac za daljnje školovanje


Blaženka Petrak je u svojem gradu Dugoj Resi bila primorana pokrenuti ove godine lokalnu kampanju za zaštitu građana od industrijskog zagađenja iz koje je kasnije izniknula udruga GIDRA koja u Dugoj Resi nastavlja ovu kampanju.

Riječ je najvjerojatnije o kriminalnoj sprezi kapitala i korupcije na najvišoj razini u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, pri čemu je varaždinska tvrtka Vis 7 isprva posve ilegalno, a kasnije s vrlo upitnim dozvolama navedena Ministarstva počela spaljivati opasni otpad (motorna ulja i maziva) u najobičnijoj kotlovnici za grijanje usred Duge Rese.

Građanska inicijativa (kasnije udruga GIDRA) koju je Blaženka pokrenula uspjela je ishoditi nekoliko inspekcijskih nadzora koji su utvrdili kršenja zakona i privremeno zabranili rad tvrtke. Pod Blaženkinim vodstvom GIDRA sada sprema i tužbu protiv državnog tajnika Nikole Ružinskog DORH-u.

To je izuzetan čin građanske hrabrosti u tako maloj zajednici koju su domaći kriminalni lobiji vjerojatno namjerno izabrali vjerujući da se u tako malom mjestu neće nitko buniti protiv odluka Ministarstva koje su donesene protivno svim hrvatskim zakonima te prostornim planovima i planovima gospodarenja otpadom države, županije i grada, ali naišli su na neočekivano jak otpor građana koji je pokrenula upravo Blaženka Petrak.

Zbog svega toga smatramo da Blaženku Petrak treba odlikovati ovogodišnjom nagradom za dobrotvorku godine. Tim više što je grad Duga Resa ove godine Povelju grada dodijelio upravo vlasniku tvrtke Vis 7, g. Davoru Patafti, i to baš u vrijeme kad je ovaj bio u istražnom zatvoru zbog sumnji za sudjelovanje u korupcijskoj aferi s varaždinskim gradonačelnikom Čehokom, a njegova tvrtka nastavljala kršiti zakone i ilegalno spaljivati opasni otpad usred Duge Rese.


Jadranka Radovanić, predsjednica HGK – Split, prva je žena predsjednica komore u 200 godina postojanja.

Pokrenula je osnovala udrugu poslovnih žena Hrvatske – Krug. 16 godina radi na poboljšanju položaja poslovnih žena Hrvatske. Pokretačica je različitih inicijativa, koje su urodile vrijednim plodovima – Vlada RH zahvaljujući njezinu radu i nastojanju donijela je Strategiju razvoja ženskog

poduzetništva te Akcijski plan za razvoj ženskog poduzetništva u RH do 2012. godine.

Zahvaljujući radu Jadranke Radovanić Hrvatska je jedina zemlja koja ima fond pomoći ženskom poduzetništvu.

Svoju je viziju prenijela i u regiju – osnivačica je JADRANSKO-JONSKOG foruma komora 7 zemalja – Slovenija, Hrvatska, BIH, Crna Gora, Albanija, Grčka i Italija, kroz koji je organizirano pet kongresa ženskog poduzetništva Jadransko jonskog bazena, a na svakom je kongresu donesen niz dokumenata i deklaracija.

Jedna je od najvažnijih deklaracija ETIČKI KODEKS O DRUŠTVENO ODGOVORNOM POSLOVANJU.

Jadranka Radovanić pokretačica je inicijative nagrađivanja žena po uspješnosti – svake godine udruga Krug – bira poduzetnicu i menadžericu godine, a u jadransko jonskom bazenu nagrađuju se najbolje poduzetnice, najinovativnije poduzetnice, socijalno poduzetništvo i ekološka osviještenost u poslovanju.


Urša Raukar
istaknula se u borbi protiv privatnih investitora u Gradu Zagrebu kad se priključila akciji i udruzi Pravo na Grad. Svojim javnim istupima, danonoćnim višemjesečnim dežuranjem i ugrožavanjem osobna fizičkog integriteta postala je zagrebačka heroina aktivnoga građanskog bunta protiv pogodovanja privatnom kapitalu i preimenovanju javnoga prostora u privatni prostor.

Tisuće građana prosvjedovale su zajedno s njom, u velikoj mjeri žene, članice brojnih zagrebačkih udruga, profesorice umjetnosti i povijesti koje su prosvjedovale protiv uništavanja gradske jezgre. Priključile su se zagrebačke žene s političke scene i stale uz nju.

Urša Raukar svojim je djelovanjem ugrozila područje koje je tradicionalno „muško“ područje – imovina i posjed – te je time još više zaslužila titulu dobrotvorke godine.

Suzana Ritz majka je Luke Ritza, osamnaestogodišnjega zagrebačkog maturanta čija je tragična smrt 2008. godine kao posljedica premlaćivanja na ulici postala simbolom borbe protiv uličnoga nasilja.

Umjesto prepuštanja tuzi i ogorčenosti, svoju je životnu energiju usmjerila u aktivizam na području rješavanja problema nasilja među mladima.

Zajedno s brojnim Lukinim prijateljima Suzana i Reno Ritz pomogli su da društvo prepozna taj problem pokrenuli načine njegova rješavanja. Jedan je od tih načina Savjetovalište ‘Luka Ritz’ koje su otvorili.

Suzana Ritz aktivno je uključena u rad savjetovališta i svakodnevno promiče njegovo djelovanje i misiju. Spremno se odaziva na sve akcije kojima može pridonijeti svojim primjerom, iskustvom i savjetom, duboko i bolno svjesna da njezina sina ništa ne može vratiti, no uvjerena da i malen doprinos i dojmljiv primjer ljubavi, predanosti i nesebična davanja imaju smisla i daju plodove u borbi protiv nasilja.

Lupiga.Com