„Primijetivši ljude koji su potpuno izolirani i usamljeni htio sam saznati njihovu prošlost koja ih je dovela u situaciju gdje se svakodnevno bore za opstanak. Dolasci su bili sve češći, a nakon što smo se bolje upoznali i nakon što sam zadobio njihovo povjerenje, fotografiranjem bih zabilježio naša druženja i time htio potaknuti ostatak zajednice da primijeti one koji se nalaze u teškim životnim situacijama i da reagira“, tako u razgovoru za Lupigu govori Matija Smuk, autor izložbe „Briga“ koja će večeras biti otvorena u zagrebačkoj Galeriji SC. 

Radi se o ciklusu Smukovih fotografija na kojima su dokumentirane osiromašene i samim time marginalizirane obitelji. Autor se često fokusira na detalje koji se, naoko i izvan konteksta, mogu činiti sporednima, ali to nipošto nisu. Mirne, na prvi pogled čak i hladne fotografije, iznimno realistične i sumorne, a perfektno kadrirane, nastajale su u intimnoj atmosferi domova ljudi koje je siromaštvo gotovo izoliralo od njihove okoline i učinilo ih nevidljivima. Radi se o autentičnoj društveno angažiranoj fotografiji na kojima su zapravo ljudi iz Smukove bliže okoline, Hrvatskog Zagorja, točnije Zaboka u kojem autor, rođen 1994. godine, i živi. 

"Fotografije interijera doma prikazuju grubu realnost kroz koju ti ljudi svakodnevno prolaze" - kaže Smuk (FOTO: Matija Smuk)

Ciklus je nastajao dugo vremena, a sve je započelo kada se Smuk pridružio udruzi mladih ljudi koja svojim socijalno ugroženim sumještanima svake godine uoči velikih blagdana dariva hranu, odjeću i svakodnevne potrepštine. Tako ih je upoznao, a kasnije i fotografirao u privatnosti njihovog doma ili tek „uzimao“ kadrove njihovih skromnih sobica. Ta intima je upravo ono što kod promatrača pojačava emociju viđenog, čak i do potresenosti. Ljudi koji jedva da su vidljivi i svojim selima, svojim prvim susjedima, kroz Smukov su se objektiv potpuno izložili nepoznatima, otkrivajući ne samo svoju privatnost, nego i svoju muku. 

„Fotografirajući ih u vlastitom domu prikazujem njihovu svakodnevnu skromnost, njihov svijet od onog malo što im je preostalo u životu. Vrlo često sam ih posjećivao i slušao njihove priče, jer sam želio barem malo upotpuniti njihov dan i biti društvo kojeg željno iščekuju. Bivajući osoba koja je bila zainteresirana za njihovu prošlost i dijalog stekao sam povjerenje i time dobio ugodnu atmosferu za snimanje. Fotografije interijera doma prikazuju grubu realnost kroz koju svakodnevno prolaze, no ujedno je i taj intiman prostor jedino ono što im je preostalo i samim time taj prostor postaje njihovo utočište u kojem se osjećaju sigurno“, objašnjava nam Smuk.

Nekad je, kaže nam, ostajao u gostima i po četiri sata, razgovarajući i snimajući domaćine, slušajući njihove, nekad svakodnevne, a nekad potresne životne priče.

Autor se često fokusira na detalje koji se, naoko i izvan konteksta, mogu činiti sporednima, ali to nipošto nisu (FOTO: Matija Smuk)

„Vraćajući se nakon tih snimanja i razmišljajući o tim ljudima koji se nalaze u teškim stambenim i životnim uvjetima imao sam osjećaj da uzimamo stvari zdravo za gotovo i zanemarujemo ljude koji su odvojeni od svakodnevice“, rezimira autor „Briga“ razloge zašto se odlučio za punokrvnu društveno angažiranu fotografiju.

Stoga ga pitamo koliko je danas važna društveno angažirana fotografija ili koliko je još od takve fotografije ostalo.

„Mislim da je itekako važna, jer pomoću nje umjetnik podiže svijest o društvenim problemima i samim time pokušava privući pažnju javnosti za teme koje su skrivene i teško vidljive. Takva vrsta fotografije postaje i komunikacijski kanal između gledatelja i umjetničkog rada gdje fotografija potiče na diskusiju i pokretanje promjena“, odgovorit će Smuk, inače student druge godine diplomskog studija na Katedri za fotografiju Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu.

U najavi izložbe, točnije u njenom predgovoru koji potpisuje kustosica Jelena Šimundić Bendić, stoji kako Smuk istražuje razloge generiranja siromaštva u kraju iz kojeg potječe, iz čega neminovno proizlazi kritika suvremenog društva

„Cilj ove izložbe je podsjetiti na posljedice siromaštva koje ovu ugroženu društvenu skupinu čini nevidljivom zbog nemogućnosti sudjelovanja u svakodnevnim društvenim procesima. Fotografija patnje može potaknuti savjest pojedinca i njegovo suosjećanje, ali fotografija ne može stvoriti moralan stav ili sposobnost empatije. Moralno djelovanje fotografije moguće je samo ako postoji relevantna politička svijest, odnosno jasan sustav vrijednosti. Stoga, ovaj ciklus fotografija, osim što podsjeća na ugroženu i gotovo nevidljivu skupinu, također testira moralne vrijednosti pojedinca i društva kojeg čini, ali i pokazuje u smjeru onog dijela društva koje snosi najveću težinu odgovornosti“, pojasnila je Jelena Šimundić Bendić u pregovoru za izložbu koja se otvara danas u 19 sati u Galeriji SC kao dio šireg ciklusa "Oni dolaze" koji predstavlja radove mladih umjetnika i umjetnica. Izložba će u Galeriji SC ostati sve do 7. listopada, a možete je posjetiti radnim danom od 12 do 20 sati te subotom od 10 do 13 sati.

"Siromaštvo društveno izolira pojedinca i ograničava mogućnosti za napredak čak i buduće generacije, na što autor metaforički upozorava fotografijama pustih lokalnih krajolika sumorne atmosfere" (FOTO: Matija Smuk)

Smuk će se u razgovoru za Lupigu nadovezati na Šimundić Bendić i reći kako je njegov rad nastao istraživanjem socijalno distanciranog i siromašnog društva, želeći propitati utjecaje i uzroke propadanja ljudske egzistencije. 

„Svojom znatiželjom i brigom ulazim u razorene domove tih ljudi te uspostavljam društveni odnos s njima. Bilježenjem njihove intime doma i okruženja u kojem se nalaze želim osvijestiti pojedinca ukazujući na socijalnu isključenost. Sama briga za proživljavanje svakog dana s minimalnim resursima velika je prepreka s kojom se suočavaju“, govori nam ovaj mladi autor. Upravo zbog te brige ciklus je i dobio ime „Brige“.

Kustosica Jelena Šimundić Bendić primijetit će da su sve Smukove fotografije iz ovog ciklusa formalno obilježene niskim kutom gledišta, iz kojeg je jasno da fotograf sjedi u razgovoru, čime je stvoren određen osjećaj povjerenja i njihove intenzivne prisutnosti na fotografijama. Takav kut snimanja omogućio je i širi pogled na životni prostor fotografiranih ljudi koji jasno govori o teškim životnim uvjetima koje nosi siromaštvo. 

„U fotografijama interijera jasno se osjećaju skučenost i nemogućnost, ne samo ona prostorna ili materijalna nego i ona društvena i duhovna. Siromaštvo društveno izolira pojedinca i ograničava mogućnosti za napredak čak i buduće generacije, na što autor metaforički upozorava fotografijama pustih lokalnih krajolika sumorne atmosfere“, zapaža Šimundić Bendić.

"Bilježenjem njihove intime doma i okruženja u kojem se nalaze želim osvijestiti pojedinca ukazujući na socijalnu isključenost" - kaže Smuk (FOTO: Matija Smuk)

Nakon završenog ciklusa Smukov je zaključak da su društvena nejednakost, socijalna isključenost i siromaštvo ljudi koje je snimao najvećim dijelom povezani s posljedicama gašenja tvornica, recesije i poslijeratne tranzicije.

„Doniranje hrane i odjeće uvelike se može pomoći ljudima jer im je to najviše potrebno. Isto tako, vlastitim odlaskom i razgovorom možemo upotpuniti njihovu samoću i pokazati kako su i oni važni ovom društvu“, smatra Smuk. 

Inače, ovo je njegova druga samostalna izložba. Prva se zvala „Blaženo klanje jesensko“ i bavila se nezaobilaznom tradicijom Hrvatskog zagorja – kolinjem. Na fotografijama iz tog ciklusa prikazani su domaćini i mesari koji obavljaju „ceremoniju“, u radnoj odjeći, s bijelim kutama umazanim krvlju, nerijetko i s noževima u rukama. 

„U tom radu ne idealiziram i ne prikazujem sam čin klanja već pokazujem mesare koji u ovom slučaju postaju čuvari i svjedoci tradicionalnog običaja koji nekako kroz godine odlazi u prošlost“, kaže Smuk koji trenutno završava i svoj novi rad. Kroz primjer Međugorja, tematizirat će mjesta čija egzistencija ovisi o vjerskom turizmu i navodnom ukazanju. Cilj mu je propitati što takav razvoj zapravo znači za vjerska središta, turiste i stanovnike tog mjesta. Rad je, otkrit će nam, pri kraju pa se nadamo da će i taj ciklus fotografija uskoro biti negdje postavljen. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Matija Smuk

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Ustavne vrednote u doba krize"