ODGOVOR NA TENZIJE U PIRANSKOM ZALJEVU: Na Bačvicama pomiješano „slovensko“ s „hrvatskim“ morem

I.F.

15. siječnja 2018.

ODGOVOR NA TENZIJE U PIRANSKOM ZALJEVU: Na Bačvicama pomiješano „slovensko“ s „hrvatskim“ morem

*** Lupiga je u crowdfunding kampanji. Možete joj pomoći i uplatom izravno na žiro-račun, putem opće uplatnice ili internetskog bankarstva. Podatke možete pronaći na ovom linku.

„Zdravo Ante! Donosim sa sobom osam litara prije tri sata zahvaćene morske vode. U jednoj prozirnoj plastici je pet litara, a u drugoj tri“, poručio je prošli tjedan slovenski kantautor, pjesnik, performer i aktivist najšire moguće sorte, Marko Brecelj, svom prijatelju, splitskom konceptualnom umjetniku Anti Kuštri. 

Nakon što je u petak odao posljednju počast Predragu Luciću, Brecelj je tih osam litara „slovenskog“ mora na koncu pomiješao s „hrvatskim“ morem na poznatoj splitskoj plaži Bačvice.

Tim postupkom, objašnjava Kuštre, Brecelj je prosuvši „slovensko more“, dovršio performans „Arbitrarni postupak – dijeljenje mora“. Naime, prvi dio performansa održan je 1. siječnja, kada je Kuštre u Piranu četiri-pet litara "hrvatskog" mora pomiješao sa „slovenskim“ morem. Svojevrsni je to odgovor dvojice umjetnika na dizanje tenzija u Piranskom zaljevu, nakon što je objavljena arbitražna presuda o granici u tom zaljevu. Podsjetimo, hrvatski ribari u zaljevu plove pod pratnjom hrvatske policije, dok je slovenska policija ribarima pisala kazne, a dio ovdašnje braniteljske populacije najavljivao invaziju na zaljev.

„Na bocama je Brecelj napisao 'Litri za Predraga', crnim flomasterom, a ja sam bočno nadopisao, crvenim, 'Slovensko morje'. Kako je to izgledalo i zvučalo, vidjet ćete uskoro, kada video bude montiran i postavljen na Youtube“, napisao je na svom Facebook profilu Kuštre. Do tada evo kako je prošao susret dvojice majstora performansa.

 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Facebook/Ante Kuštro - Snimio V. Martinović

 

*** Lupiga je u crowdfunding kampanji. Možete joj pomoći i uplatom izravno na žiro-račun, putem opće uplatnice ili internetskog bankarstva. Podatke možete pronaći na ovom linku. Možete koristiti i QR kôd. Cijenimo svaku podršku.

Srodne novice

broj komentara: 6

Komentari

  1. Ante GRANIC prije više od 6 godina

    Najbolje bi bilo da se Piranski zaliv "premosti" tunelom ispod mora , koji može biti tri puta širi od mosta , a usto i - tri puta ,,,JEFTINIJI ! I mirna Bosna ! I... Hecegovina !

  2. xyx prije više od 6 godina

    Po svim planovima RH ima biti kupališna republika.Buđetski i životno ovisna o ridikuloznim poniznim gestama konobara i kuhara ,koji će biti prevladavajuća zanimanja Hrvata...Ovo nije šala.Kroz zastave ,volove i bahatluk naroda odvija se eutanazija.

  3. Bez Panike prije više od 6 godina

    @dino - Sad se moran opet uhvatit za čelo.
    Nikakove veze osim veze s otvorenim morem preko piranskoga zaljeva. Baš me živo zanima kolika će bit dugoročna strategijska ulaganja u Kopar i profit sada kada ta luka ima izlaz na otvoreno more preko vlastitog teritorijalnog mora u odnosu na vrime kad to nije imala.

  4. dino prije više od 6 godina

    @Bez panike - Koper nema nikakve veze s Piranskim zaljevom

  5. Bez Panike prije više od 6 godina

    Problem ovoga naroda i političara s ovih prostora je taj što ne znaju razmišljati pet dana unaprijed a kamoli pedeset godina. Ja se pitam dali naši, ehm aj nazovimo ih, političari imaju plan barem za sutra. Izuzimam Slovence koji su izgleda ipak nešto naučili od staroga i prekaljenoga kapitalizma. Ne radi se tu o nekakvih par ribarskih brodica i sličnih tričarija. Nemam ništa protiv prijateljskog i dobrosusjedskog odnosa Slovenije i Hrvatske. Neka bude upravo onakav kakav je između Holandije i Belgije. Otvorite mapu Evrope i bacite oko na granicu između te dvije visoko razvijene evropske zemlje. Tamo na onu crtu negdje oko belgijskoga grada Antwerpena pa možda shvatite što znaći prijateljstvo je prijateljstvo ali biznis je biznis. Jedna od najvećih svjetskih luka Antwerpen izlazi na otvoreno more preko teritorija Holandije. Zašto Holanđani ne daju tih par kilometara močvare? Zato što imaju svoju luku Rotterdam, najveću u Evropi. Ne pada im napamet na bilo koji naćin ugroziti poslovanje te svoje luke. Prihodi luke Rotterdam su nekih 525 miljuna Eur, neto dobit 150 miljuna. Antwerpen ima profit nekih 130 miljuna Eur.
    Da se vratimo sad na ovo naše područje. Dok je luka Rijeka već sad neka vrsta slijepog crijeva s profitom od nekih 1.5 miljuna Eur u prvih 6 mjeseci 2017 za to isto vrijeme luka Kopar je ostvarila 21.7 miljuna Eur profita, porast od 24% u odnosu na prethodnu godinu. Slovenci ubrzano grade još jednu željezničku prugu do Kopra, naftne terminale i skladišta za voće. Nije za ludu Putin bija doma u Slovenaca. Sav teret za Srbiju ide preko Kopra. Dobro, poslovna struktura i razvojni program ove dvije luke su različiti ali ipak moglo bi se lako dogodit da u dogledno vrime slipo crivo zvano luka Rijeka bude potpuno amputirano pogotovu ako se Kopar udruži sa svojim schengenskim susidom Trstom.
    Najbolje riješenje i dogovor koje je Hrvatska mogla ostvarit bila je koncesija ali kad pogledam ove naše političare za mene jedino izgledno riješenje je da se uhvatim za čelo. Svejedno, sad je već kasno jer biznis je biznis.

Hiperlink

Recepti

E-ciklopedija