NOVI SOJEVI I IMUNITET: Dva puta sam se zarazio u manje od pola godine i nisam jedini

Zdenko Duka

30. travnja 2021.

NOVI SOJEVI I IMUNITET: Dva puta sam se zarazio u manje od pola godine i nisam jedini

Kako vrijeme odmiče, a pandemija se propinje iz vala u val, tako je sve više ljudi koji su se po drugi put zarazili koronavirusom, ili su se zarazili iako su bili cijepljeni, makar prvom, a neki i drugom dozom cjepiva. Ništa to nije čudno i tih će slučajeva biti sve više. 

Nedavno sam i sam po drugi put prebolio ovu zaraznu bolest. Prvi put sam se zarazio u najvećoj eskalaciji drugog vala u Hrvatskoj - u prvoj polovici prosinca prošle godine, a drugi put u najvećoj eskalaciji trećeg vala, četiri mjeseca kasnije - u prvoj polovini travnja. Testovi su sve potvrdili. 

KAKO SAM PREŽIVIO DEVET DANA COVID KOME: U životu je najvažnije ne zaboraviti disati

U međuvremenu se nisam uspio cijepiti, iako sam se prijavio svojoj liječnici još u veljači, ali kako sam bio prebolio koronu zaista nisam očekivao da se prvih pet-šest mjeseci ove godine mogu ponovno zaraziti. No, pokazalo se da mogu! Kada sam joj javio pozitivan nalaz na koronu, moja liječnica mi je poručila da bi me „zaštitna protutijela od prošlog puta trebala zaštiti od težeg oblika“. Tako je i bilo. Ne vjerujem da će naknadno biti nekog pogoršanja. S blagim simptomima bolesti sam prošao i prvi put u prosincu, a i sada u travnju, dakle, s izvjesnom zaštitom protutijela koja su nastala u prvoj zarazi. E, sad s cijepljenjem opet moram pričekati barem neka dva-tri mjeseca. Ovaj drugi pu zarazio sam se u rodbinskom „lancu“ u kojem je zaraženo 10-12 ljudi. Sve jedan od drugoga i u tom „lancu“ baš nitko nije ostao pošteđen, jer, poznato je, ovaj sadašnji dominantni soj - britanski - zarazniji je od osnovnog.

Prije nekoliko dana britanski znanstvenici na Oxfordu pokrenuli su testiranja u sklopu kojih će bivše COVID pacijente dobrovoljce namjerno ponovno izložiti koronavirusu da bi na taj način ispitali njihovu imunosnu reakciju i ustanovili hoće li se ponovno zaraziti. U studiji sudjeluje 64 zdravih dobrovoljaca u dobi od 18 do 30 godina, koji su koronavirusom bili zaraženi prije najmanje tri mjeseca. U prvoj fazi će se polovini dobrovoljaca ubrizgati najmanja doza cjepiva koronavirusa, neophodno potrebna da bi se on replicirao. Znanstvenici očekuju da će postupak rezultirati blagim simptomima ili će oni u potpunosti izostati. Cilj je utvrditi imaju li ispitanici imunitet i koliko taj imunitet traje.

Koronavirus
Na Oxfordu će bivše COVID pacijente dobrovoljce namjerno ponovno izložiti koronavirusu (FOTO: Pikist.com)

Kad je isti soj virusa koji je pokrenuo stvaranje antitijela, onda je imunosni odgovor lakše predvidiv. Ali, naravno, problem su novi sojevi virusa, od kojih se neki opiru učinku cijepljenja i opiru se učinku prethodnog preboljenja korone. 

Četvrti val, predviđaju hrvatski epidemiolozi Nenad Ban i Zlatko Trobonjača, stiže na jesen. Brazilski soj bit će opasan i za one koji su preboljeli COVID, na taj soj postojeća cjepiva djeluju slabije. Ali, još je opasniji južnoafrički soj, a vidimo kako se ovih dana u Indiji pojavljuje i strahovito se brzo širi, navodno, trostruko mutirani soj virusa korone. 

U KB Dubrava su od 1. siječnja do 16. travnja liječili 1.936 pacijenata od COVID-a, a od tih pacijenata 97 ih je bilo prethodno cijepljeno, njih 12 s obje doze cjepiva. Dakle, statistički, oko pet posto bolničkih pacijenata je bilo cijepljeno i bez obzira na to, čim su bolnički liječeni, imali su nešto teži oblik bolesti. Veliki dio njih, objašnjavaju u bolnici, zarazio se u prvim danima poslije cijepljenja, pa cjepivo nije još razvilo svoj učinak.

Ovih dana je epidemiologinja Sanja Kurečić Filipović iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, kazala da je na više 700.000 doza cjepiva utrošenih do sada u Hrvatskoj, samo 58 osoba kod kojih je potvrđeno da su se zarazili i nakon primitka dviju doza. No, evo i najnovijeg slučaja hrvatskog potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića koji se zarazio koronom, iako je 4. veljače, zajedno s ostalim ministrima, cijepljen drugom dozom Pfizerovog cjepiva. Iz Vlade su obavijestili da niti jedno cjepivo ne štiti 100 posto od mogućnosti zaraze i da je u „u vrlo rijetkim i malobrojnim slučajevima utvrđena prisutnost COVID-19 i kod ljudi koji su već primili cjepivo“.

Cjepivo
Pfizer već priprema treću dozu (FOTO: HINA/EPA/Abir Sultan)

U jesen prošle godine su do tada rađena istraživanja indicirala da bi imunitet onih koji su preboljeli koronu mogao trajati najmanje tri mjeseca. A onda je u siječnju ove godine studija objavljena u časopisu Science „pokazala“ da imunost ljudskog tijela na koronavirus tipično traje najmanje osam mjeseci nakon zaraze, a potencijalno može trajati i znatno dulje! Istraživanje je otkrilo da je oko 90 posto pacijenata (njih oko 200) koji su sudjelovali u istraživanju, posjedovalo dugotrajan i stabilan imunitet. Međutim, sada je jasno da novi sojevi virusa to ruše.

U svijetu se sve više promišlja o tome hoće li šest ili 12 mjeseci nakon cijepljenja drugom dozom, biti potrebno i docjepljivanje trećom dozom. Pfizer već priprema treću dozu, nakon ljeta, koja će biti prilagođena novim sojevima. Cijepili bi se, najvjerojatnije, jednom godišnje.

Imunolog Zlatko Trobonjača objašnjava da su titrovi protutijela u krvi kod onih koji su se cijepili, ili su preboljeli bolest, prvih nekoliko mjeseci vrlo veliki, pa oni time pokrivaju i one sojeve koji donekle izbjegavaju imunosti, bez obzira što višestruko slabije djeluju na njih nego na originalni soj. Ali, nakon šest i više mjeseci moguće je da bi pad titra mogao dovesti do reinfekcije. Da bi se to spriječilo, trebat će se docjepljivati cjepivima posebno dizajniranim protiv novih sojeva, prije svih, kako sada stvari stoje, južnoafričke i brazilske varijante. 

Epidemiolog, redovni profesor Medicinskog fakulteta u Rijeci, Branko Kolarić u razgovoru za Lupigu kazao je da oko šest mjeseci traje imunitet za veliku većinu ljudi, a nekih desetak posto ljudi nije zaštićeno i ponovno se mogu zaraziti jer su taj imunitet izgubili. A oni koji su preboljeli koronu s blažom kliničkom slikom, brže gube zaštitni titar, pogotovo kad dođe novi, britanski soj koji je agresivniji. U tim slučajevima imunitet kojeg proizvode antitijela je slabiji, nego onaj imunitet koji se postiže cijepljenjem.

Branko Kolarić
"Za sve nove sojeve virusa koji dolaze, cjepivo dovoljno efikasno da spriječi teže oblike bolesti" - Branko Kolarić (FOTO: Radio Karantin)

„Nijedno cjepivo ne jamči 100-postotnu zaštitu. Cijepljenje je apsolutno učinkovito, ali nije 100 posto učinkovito. U drugom valu pandemije smo u domovima za starije imali oko 2.000 slučajeva zaraza, a sada smo, u ovom trećem valu, imali njih 100-120, dakle dvadeset puta manje slučajeva“, govori nam Kolarić.

On nam objašnjava da je za sve nove sojeve virusa koji dolaze, cjepivo dovoljno efikasno da spriječi teže oblike bolesti, svakako i smrt. Zasad imunost nešto slabije djeluje na južnoafrički soj, ali i u slučaju zaraze tim sojem klinička slika bit će blaža nego u situaciji da se ljudi nisu cijepili.

Kolariću napominjemo da se Pfizer navodno priprema da na jesen docjepljuje treći put. 

„To je još sve hipotetski, ali je dobro da se pripremaju i na taj scenarij. Izradilo bi se cjepivo koje sadašnji S-protein mijenja u S-protein soja koji će tada biti dominantan. Za takvu je pripremu potrebno vjerojatno dva do tri mjeseca“, kaže Kolarić. 

Da zaključimo. Bez obzira na tradicionalno neutemeljeni optimizam koji se obično emitira iz redova vlasti, od ministra zdravstva Vilija Beroša pa do premijera Plenkovića, nipošto ne treba očekivati da ćemo se ove godine vratiti na „staro normalno“. I tko zna kad ćemo. Epidemija je i dalje nepredvidiva, s mnogim novim sojevima koji su se pojavili ili će se pojaviti i postati dominantni, a koji mogu biti još zarazniji, opasniji i smrtonosniji. Ono što je sigurno je da zasad epidemiološku situaciju može olakšati cijepljenje. Što više stanovnika se cijepi, bit će bolje. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: HINA/Damir Senčar

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Hrvatska u koronakrizi"