Jesen ne znači samo oblake i kišu, jer to je godišnje doba ujedno i vrijeme najživlje aktivnosti književnih nakladnika. Od 7. do 11. studenog tako će se u Zagrebu održati 33. po redu Interliber, najveći domaći sajam knjiga na kojem će izdavači predstaviti svoje književne novitete i uzdanice. Nekolicinu vrlo kvalitetnih novih naslova ponajbolje domaće nakladničke kuće Fraktura, predstavljamo pod

Josef Haslinger:
'Bal u operi'
Roman
izd. Fraktura
Broj stranica: 428
Uvez: tvrdi s ovitkom
Prijevod: prevela s njemačkog Ana Šunjara
Cijena: 159,00 kn
Cijena s popustom preko weba izdavača (www.fraktura.hr): 143,10 kn

Za vrijeme televizijskog prijenosa najspektakularnije i najglamuroznije europske priredbe, bečkog Bala u operi, izveden je teroristički napad otrovnim plinom. Politička, ekonomska i estradna europska elita, tisuće ljudi koji borave u zgradi Opere umiru pred očima milijuna gledatelja. Redatelj TV-prijenosa koji je u Operi izgubio sina u svojoj privatnoj istrazi o kojoj snima i dokumentarac traži krivce za napad, ljude koji su mu uništili život.

Josef Haslinger napisao je briljantan triler o terorizmu, realityju, politici. 'Bal u operi ' napeti je roman o svijetu u kojem je terorizam glavna prijetnja, a ono čega nema na malom ekranu zapravo i ne postoji. Ovaj triler istovremeno je i velika osobna drama oca koji je izgubio sina, ali prije svega to je roman koji do krajnjih granica dovodi pitanja o nama danas i ovdje. Bal u operi čita se bez daha, a kada se zna da je pisan šest godina prije 11. rujna onda zvuči kao prokleto proročanstvo svijeta dvadeset i prvog stoljeća.

Josef Haslinger rođen je 1955. u Zwettlu u Donjoj Austriji. Studirao je filozofiju, teatrologiju i germanistiku u Beču. Od 1973. do 1992. bio je član uredništva književnog časopisa “Osinje gnijezdo”. Doktorirao je 1980. tezom “Novalisova estetika”. Narednih je godina radio kao znanstvenik, predavač i gost predavač u Njemačkoj, Austriji i Sjedinjenim Državama; kao urednik i organizator književnih manifestacija, te tajnik Društva pisaca u Grazu. Od 1996. predaje književnu estetiku na Njemačkom institutu za književnost u Leipzigu. Književna djela objavljuje od 1980., a od 1992. prepoznat je i kao politički angažiran autor. Njegovo kritičko suprotstavljanje socijalnoj i političkoj stvarnosti kulminiralo je 1995. romanom Bal u operi, književnim trilerom, političkom provokacijom i medijskom satirom. Roman je postigao golem uspjeh kod publike i kritike. Haslinger je primio brojne nagrade među kojima i Nagradu grada Beča i Počasnu nagradu austrijskih knjižara.

Poglavlje romana dostupno na ovom linku.

*****

Elia Barcelo:
'Zlatarova tajna'
Roman
izd. Fraktura
Broj stranica: 108
Uvez: tvrdi s ovitkom
Prijevod: prevela sa španjolskog Ariana Švigir
Cijena: 99,00 kn
Cijena s popustom preko sajta izdavača (www.fraktura.hr): 89,10 kn

Koliko je kratka, toliko je snažna, koliko ju je lako pročitati, toliku ju je teško zaboraviti, koliko je jednostavna, toliko je uznemirujuća, takva je ova priča o ljubavi. Jedan od onih rijetkih primjera u kojima se književnost bez straha laća vječnih tema tjerajući nas na postavljanje temeljnih pitanja: je li vrijeme jače od ljubavi, koji je trajni oblik ljepote, je li tijelo karta žudnje s ograničenim trajanjem, može li želja promijeniti stvarnost? Nostalgija, ljubav, strast, identitet... 'Zlatarova tajna' dodiruje najdublje osjećaje na izrazito nov način. Prelijepa priča s kraja tisućljeća o nemogućnosti ljubavi.

Elia Barceló rođena je u Alicanteu 1957. Studirala je engleski, njemački i španjolski jezik. Predaje španjolsku književnost na Sveučilištu u Innsbrucku. Do sada je objavila niz romana. Romani Sagrada 1989., Consecuencias Naturales 1994. i El mundo de Yarek 1994., za koji je primila nagradu Premio UPC, priskrbili su joj naslov prve dame španjolske znanstvene fantastike. Autorica je romana za mladež El caso del artista cruel 1998., ovjenčanog nagradom Premio Edebé, El caso del crimen de la ópera 2002., La mano de Fatma 2001. i El almacén de las palabras terribles, te knjige o Juliju Cortázaru La inquietante familiaridad, 1999. Kratkim romanom El vuelo del hipogrifo 2002. u kojemu miješa književne žanrove pokazala se kao velika književnica koja može privući brojne čitatelje, što je potvrđeno golemim uspjehom njezinih sljedećih romana: Zlatarova tajna (El secreto del orfebre 2003.) i Disfraces terribles 2004. Djela su joj prevedena na njemački, francuski, talijanski, katalonski i esperanto.

Poglavlje romana dostupno na ovom linku.

*****

Carl-Johan Vallgren:
'Povijest jedne čudesne ljubavi'
Roman
izd. Fraktura
Broj stranica: 304
Uvez: meki
Prijevod: prevela sa švedskog Željka Černok
Cijena: 139,00 kn
Cijena s popustom preko sajta izdavača (www.fraktura.hr): 125,10 kn

Iste olujne zimske noći 1813. u bordelu u Königsbergu rođena je zdrava djevojčica Henriette i zastrašujuće deformiran dječak. Iako je gluh, nijem, dlakav i bez ruku Hercule uspijeva preživjeti i ubrzo otkriva da posjeduje nevjerojatnu moć čitanja misli. Dvoje djece odrasta zajedno i među njima se razvija istinska, nadnaravna ljubav. Nakon što su okrutno rastavljeni, Hercule kreće u bjesomučnu potragu s kraja na kraj devetnaestostoljetne Europe. Čudesno lijep, poetičan, zabavan i tužan, ovaj roman duboko uranja u vrijeme u kojem se još uvijek miješaju magija i znanost, fantastika i realnost, ratovi, revolucije i velike avanture.

Ovo je priča o ljubavi, patnji, strahu, mržnji i otkupljenju.
Bookreporter

Fantastičan roman, i to doslovno, oblikovan gotovo nadnaravnom spisateljskom snagom.
Dagbladet

Priča je napeta, tužna i raspaljuje bijes, ali blistavi i živi opisi daruju joj čudesnu ljepotu.
Ecletica

Roman zabavlja svojom mistikom, kovitlajući oko čitatelja raskošan jezik i gustu atmosferu.
Süddeutsche Zeitung

Carl-Johan Vallgren, švedski pisac i glazbenik, rođen je 1964. u Linköpingu u Švedskoj, a odrastao je u Falkenburgu. Proputovao je Aziju i istočnu Europu, živio u Španjolskoj i Danskoj, te u Berlinu, od 1993. do 2003. Sada stanuje u Stockholmu. Debitirao je 1987. romanom Nomadi, uslijedile su knjige Čeznuti (Längta bort, 1988.), Žena ptica (F´lgelkvinnan, 1991.), Priče o snu i javi (Berättelser om sömn och vaka, 1994.), Dokument o kockaru Rubashovu (Dokument rörande Spelaren Rubashov, 1996.), Za brošuru gospodina Bachmanna (För herr Bachmanns broschyr, 2000.). Godine 2002. objavio je roman Povijest jedne čudesne ljubavi, koji je nagrađen uglednom švedskom nagradom August za najbolju beletrističku knjigu godine, Velikom nagradom književnog kluba i Godišnjom nagradom knjižara. Knjiga je u Švedskoj postala bestselerom prodavši se u osamsto tisuća primjeraka, a prevedena je na dvadeset pet jezika.

Jedno poglavlje romana dostupno na ovom linku.

*****

Norbert Gstrein
'Zanat ubijanja'
roman
izd. Fraktura
Cijena:139,00 kn
Broj stranica: 288
Uvez: tvrdi
preveo s njemačkog Boris Perić

'Zanat ubijanja' jedna je od onih knjiga koje smo dugo očekivali. Roman koji progovara o našoj nedavnoj prošlosti, našemu mentalitetu, ratovima i ljubavima jasnije, preciznije, bolnije i tužnije negoli je to uspjelo nama samima. Norbert Gstrein u 'Zanatu ubijanja' pripovijeda priču o njemačkom novinaru koji pogiba na Kosovu nakon što je obišao sva ratišta bivše Jugoslavije. Fascinirani ratom i hrabrošću svoga kolege, dvojica mladih novinara pokušavaju rekonstruirati njegov život i napisati roman o njemu, no istraživanje ih vodi do tajni koje se nisu nadali otkriti, do ratnih zločinaca i njihovih žrtava, a sve je protkano napetom ljubavnom pričom koja se vrti oko prelijepe Helene, kćeri hrvatskih gastarbajtera. 'Zanat ubijanja ' zasijeca duboko u rane, pročišćava i tjera na razmišljanje, i to ne samo nas koji smo izravni sudionici ovog romana, već i sve zapadnjake. Gstrein je ovim romanom otvorio jednu od većih polemika u suvremenoj njemačkoj književnosti pitanjem tko ima pravo ispripovjediti nečiju priču i gdje su granice između fikcije i stvarnosti.

Norbert Gstrein rođen je 1961. u Milsu (Tirol), trenutno živi u Hamburgu i Londonu. Studirao je matematiku, a doktorirao s temom iz filozofije jezika. Proslavio se već prvim djelom, pripovijetkom Jedan (1988.), hvaljenom zbog teme i načina pisanja u kojem se neprestano izmjenjuju perspektive. Isti je stil brusio u sljedećim djelima, romanu Registar, noveli O2 i reportaži Trgovinski savjet, u kojima čitatelju pruža bezbroj interpretacija i podataka, ali nikada "pravu istinu". Slijede romani Engleske godine (1999.) i Autoportret s mrtvacem (2002.), te najnoviji Zanat ubijanja (2003.) koji govori o ratu na Balkanu, te esej Kome pripada priča (2004.) Primio je među ostalima književnu nagradu Berlina, nagradu Alfred-Döblin (1999.), književnu nagradu zaklade Konrad Adenauer (2001.), nagradu Uwe Johnson (2003.) i nagradu Franz Nabl grada Graz (2004.)