U posljednje vrijeme Split je na istaknutim lokacijama dobio više zanimljivih murala. Posvećeni su ljudima koji su svojim radom zadužili grad, poput Tome Bebića, Alema Ćurina ili Palmine Piplović, a iza ovog dobro planiranog i osmišljenog projekta stoji građanska inicijativa Split (G®IST), udruga, odnosno skupina koja već više od desetljeća djeluje uporno, konstantno i na različite načine. Dabome, radi se o paradoksu kakvih u Splitu nikad nije manjkalo.

Pa predstavimo ukratko taj G®IST. Prvo što možemo reći je kako gotovo da ne postoje aktivistička zbivanja u kojima nije bilo ove inicijative: suorganizacija najmasovnijeg splitskog prosvjeda, onoga na Prvoj marjanskoj vodi; primoravanje Grada da u suradnji s predstavnicima znanstvene zajednice i Ministarstvom kulture pokrene izradu Plana upravljanja povijesnom jezgrom uz široku participaciju zainteresiranih građana i udruga; organizacija drugog splitskog najmasovnijeg prosvjeda, onoga protiv spaljivanja opasnog otpada u Cemexovim pećima; prevencija ostvarenja kontroverzne "investicije" Contarini, koja bi bez G®IST-a odavno bila splitska verzija zagrebačke Varšavske; blagovremeno prijavljivanje UNESCO-u brojnih devastacija kojima se degradira status Povijesne jezgre te brojne druge prigodne mikro-akcije, reakcije i intervencije. 

Svojevrsni triptih posvećen Tomi Bebiću s dječakom koji gura kolo o' barila, snimljen prije dovršetka (FOTO: Arhivska fotografija)

Uglavnom, nijednu gradsku političku garnituru, koje se u Splitu srećom redovito mijenjaju, ne mimoilazi G®IST-ov radar za pokušaje uzurpiranja javnih dobara. Zato uopće ne iznenađuju riječi odnedavnog splitskog gradonačelnika Ivice Puljka u predizbornom sučeljavanju sa svojim protukandidatom, HDZ-ovim Vicom Mihanovićem. Ukratko, Puljak je rekao kako se radi o najdosljednijim borcima za javno dobro u Splitu, borcima koji ne oklijevaju prijavljivati i najteže slučajeve zloupotrebe (o)vlasti, pogodovanja i korupcije. Vidjet ćemo hoće li zadržati takvo mišljenje i sada kada je na poziciji vlasti. Naime, poznato je kako je G®IST višegodišnji objekt prozivanja i optužbi od strane "moćnika", praćenih sudskim procesima. Optužbe su započele s G®IST-ovom odlučnom konfrontacijom Željku Kerumu, a nastavile su se dobivenom sudskom parnicom protiv njegovog nasljednika, gradonačelnika Ive Baldasara. Proširile su se u do danas nedovršeni javni okršaj i parnicu protiv privatne tvrtke Akceleracija d.o.o. i gradske tvrtke Spalatum DMC koje su, kako kažu iz G®IST-a udruženo (zlo)djelovale oglasima na kantama za otpad i nezakonitim oglašavanjem na stupovima javne gradske rasvjete.

U suvremenom političkom kontekstu intrigantno je kako usprkos i unatoč svemu iznesenom, G®IST praktički radi bez ikakvih državnih dotacija, bez sredstava Europske unije, jednom riječju - bez bilo kojih fondova. Takva sredstva nikada nije ni tražio. Upravo zbog takvog djelovanja rijetki znaju da je najagilniji u konceptualizaciji i oformljivanju tima za izradu Plana upravljanja povijesnom jezgrom bio i ostao Boran Vrandečić, današnji predsjednik G®IST-a; da je najuporniji borac protiv nezakonitih aspekata Contarinija bio i još uvijek jest Mario Rovan; da je najneumorniji komunikator sa svim gradskim službama na komunalne teme Dalibor Popovič - Pope, te da je najnepridvidljiviji među njima i onaj koji se odlično snalazi na svim skliskim gradskim podlogama Vjeko Santrić.

G®IST-ova ekipa na okupu - Mario Rovan (prvi lijevo), Boran Vrandečić (drugi lijevo), Vjeko Santrić (prvi desno) i Dalibor Popovič (drugi desno) te Branimir Urlić (u sredini) koji više nije dio G®IST-a (FOTO: Arhivska fotografija)

Upravo je Santrić naglo okrenuo G®IST-ovu pilu naopako pokrenuvši, za ovdašnje prilike posve neobičan, proces „muralizacije“ pomno odabranih lokacija od kojih je već prva gromko odjeknula.

Mural "Možda bi vam bolje bilo da niste tu" po prvi put je javno suočio Split s jednim od najblistavijih hrvatskih crtačkih imena, s Alemom Ćurinom (1954. – 2020.). Mural su na pročelju zapuštenog ateliera splitskog HNK u Plinarskoj ulici realizirala dva vrhunska likovnjaka Luka Duplančić i Ivan Svaguša, a radi se o Alemovoj odi kazališnom Splitskom ljetu, odi koja je premijerno otvorena baš na zatvaranju toga Splitskog ljeta u kolovozu 2020. godine. Samo godinu dana kasnije ova lokacija postala je referentnom točkom cijeloga Varoša i njegove pučko-teatarske povezanosti s gradom.

Alem Ćurin sa svojim radom na osnovu kojeg je napravljen golemi mural, snimljen prošlog ljeta (FOTO: Arhivska fotografija)

Da prva realizacija nije bila slučajnost pokazala je naredna G®IST-ova suradnja sa splitskom feminističkom udrugom Domine i skromnom, ali žilavom aktivističkom varoškom scenom. Prošle jeseni napravljen je mural posvećen Palmini Piplović (1922. – 1944.), antifašističkoj splitskoj heroini koju je, nakon mučenja objesio njemački okupator. Izveden je na pročelju kuće u kojoj stanuju sestre Ives i Jelena Cikatić, kuće udaljene dvadesetak metara od rodne Palminine kuće. Autorica murala je renomirana splitska umjetnica Andrea Resner uz svesrdnu pomoć lokalnih entuzijasta poput Roberta Markića Makija ili Mirande Vidović.

I zloguka nagađanja kako će nekakve mračne snage koje tobože postoje u "gradu - slučaju" uništiti ili nagrditi ove novotarije, i spekulacije kako ništa osim Torcidine monokulture nije dobrodošlo u splitski urbani prostor, pokazale su se posve netočnima i promašenima. Oba murala naišla su na odobravanje sugrađana i zaživjela punim plućima.

Mural posvećen Palmini Piplović snimljen u trenutku izrade (FOTO: Arhivska fotografija)

I opet, ni za jedan od ovih murala nije postojala institucionalna ili financijska pomoć, a istodobno je G®IST praktično poklonio i gradu i splitskom teatru i ljetu nesvakidašnje (likovne) premijere. I nakon toga iznašli su načina da likovno zahtjevniji muralski vakuum upotpune neočekivanom uličnom bravurom. 

Ponovo u srcu Varoša, u Biserovoj ulici koja češće služi kao kraći put za motocikle i za pseće nužde, realiziran je svojevrsni triptih posvećen Tomi Bebiću (1935. – 1990.) kojeg bi suvremeni povjesničari umjetnosti vjerojatno nazvali multimedijalnim umjetnikom, kad im Toma na to ne bi uzvratio da ga poštede neduhovitih kategorizacija. Naslov rada je "Kaleta" kakvu je Toma opjevao i kakva je ulica u kojoj se triptih nalazi. Međutim, ova intervencija nije samo hommage Tomi nego igri uopće, a igra započinje na derutnom asfaltu pred vratima Biserove 10 simulacijom školice, odnosno "zogarelle" s Vitruvijevim čovjekom "u zaglavlju". Nastavlja se likovnim prisjećanjem na hula-hop i na jurnjavu karetima (davnim drvenim vozilima za spuštanje po nizbrdici). Završava se metalnom instalacijom koja prikazuje dječaka koji gura kolo o' barila, tj. obruč od bačve. Prilikom svečanog otvorenja, o tom kolu o' barila, Vanja Valtrović, još jedan kulturni znalac, ispričao je vrlo nadahnutu storiju.

Autor "Kola o' barila" je splitsko-kliški kipar i slikar Marko Gugić, a autori murala na vratima potpisali su se kao Svjetovno trojstvo dajući inicijalima naslutiti da se radi o Darinki Giljanović, splitskoj umjetnici s češkom adresom i Daliboru Popoviču, splitskom likovnjaku restauratorske provenijencije, uz neizostavnog Santrića koji se očito „krije“ i iza produkcijske skupine AcroAquaBatica poznate po sličnim gradskim ludorijama još iz devedesetih godina prošlog stoljeća.

U planu je oslikavanje vrata pozornice HNK - postojeće stanje vs. prijedlog rješenja (FOTO: G®IST)

Na pitanje što je slijedeće, Santrić ovako odgovara: "Murali su krenuli od ideje da se Split primjereno oduži velikom likovnom umjetniku Borisu Bućanu, zacijelo najpoznatijem po svjetski priznatim plakatima rađenim za splitski HNK u posljednjim dekadama 20. stoljeća. Predložena lokacija toga murala je fasada Kuće Jelaska. Ideja je naišla na jedinstvenu podršku Splićana i ovaj mural (i dalje) predstavlja prioritet. Sljedeća bi trebala biti obnova prvog pravog splitskog murala izvedenog početkom osamdesetih u čast rimskog i splitskog imperatora. Obnova će biti posvećena Gorkom Žuveli (1946. – 2017.), jednom od najpoznatijih splitskih konceptualnih umjetnika koji je u konkretnom slučaju bio mentor učenicima koji su taj mural izradili. Još su dva projekta u tijeku. Jedan je oslikavanje vanjskih pristupnih vrata pozornici splitskog HNK kazališnim plakatom autora Rudolfa Bunka (1908. – 1974.), jednog od najistaknutijih splitskih kazališnih scenografa njemačkog podrijetla koji je u Splitu djelovao puna tri poratna desetljeća 20. stoljeća. Drugi je oživljavanje Kragića poljane koja, uz zatečenu sportsko-rekreativnu namjenu, vapi za glazbeno-scenskom."

Kuća Jelaska - postojeće stanje vs. prijedlog rješenja (FOTO: G®IST)

Netko će pomisliti kako se ovakvim akcijama G®IST udaljava od svojih početnih načela i tradicije ratovanja s gradskim i državnim institucijama. Međutim, iz razgovora sa slavnom četvorkom ispostavlja se kako se, paralelno s planovima za nove murale, zabavljaju s velikim i značajnim gradskim projektom Stari plac (nekadašnjim Hajdukovim igralištem) s kojim se nijedna dosadašnja politička pozicija nije ozbiljno suočila. G®IST-ovci namjeravaju temeljito napasti i kompletan oglašivački kaos u gradu Splitu, ne samo tiskani nego i elektronski. Dakle, prilično je izvjesno da ni friška gradska vlast neće "proći lišo".

G®IST-ovci, poštujući rad mnogih značajnih ljudi, ponajviše cijene ukupno djelovanje jednog od najsvestranijih kulturnih kroničara i kritičara Splita, Duška Kečkemeta (1923. – 2020.) koji se puno puta zapitao je li uzaludno potrošio cijeli profesionalni život na dokazivanje kako bi se u Splitu moglo i trebalo puno drukčije i bolje, ali koji nikada nije odustajao. Pa neće ni G®IST.

Vjeko Santrić u razgovoru s Alemom Ćurinom, snimljeno prošlog ljeta (FOTO: Arhivska fotografija)

"Dokle god ima onih koje prividna uzaludnost nimalo ne obeshrabruje, do tada ima nade da se prateći stihovi s Ćurinova murala čiji je autor još jedan autohtoni splitski glazbeni alternativac te osnivač i glavni čovjek splitskog blues sastava Otprilike ovako, Jadran Zlodre - Gobbo (1952. – 2008.), jednom počnu i drukčije čitati - 'Možda bi vam bolje bilo da ste baš tu' - u perifernom centru cilog svita i okolice…“, zaključuje Santrić.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Arhivska fotografija