Na top listi političkih tema, jedan od vrućih krumpira je svakako migracijska politika oko koje se posljednjih godina intenzivno lome koplja, ali i na kojoj se lako prikupljaju politički poeni. Stavovi prema izbjeglicama i migrantima najčešće su crno-bijeli. I dok dio stanovništva EU u pridošlicama iz dalekih zemalja i drugih kultura vidi samo i isključivo opasnost, drugi na čitavu situaciju gledaju pozitivno, vjerujući da je bogatstvo svake zemlje upravo u različitosti koju, između ostalog, donose i migracije.

IZBJEGLICE POD MOJIM KROVOM: Nadam se da bi netko to napravio i za nas da se nađemo u istoj situaciji

„ONI“: Lica izbjeglica među nama

Prema mišljenju većine Europljana, integracija imigranata je, dugoročno gledano, nužna investicija, a većina se također slaže i u tome da je ta integracija dvosmjeran proces za čiji su uspjeh, kako zaslužni, tako i odgovorni i imigranti i domaćini. No, hoće li u nekoj zemlji biti više onih koji se boje, a naoružani strahom od nepoznatog i mrze došljake, čiju kulturu i jezik ne poznaju, ili će pak dominirati domaćini koji pridošlice dočekuju dobrodošlicom, uglavnom ne ovisi niti o izbjeglicama, niti o migrantima, a niti o samim domaćinima, nego, u velikoj mjeri, o aktualnim političarima, ali i o medijima koji, u ulozi izvora informacija, snažno oblikuju mišljenja i stavove stanovništva.

Potvrđuje to i istraživanje Eurobarometra o integraciji imigranata u Europsku uniju. Rezultati tog istraživanja, koje je provedeno u 28 država članica EU, pokazuju kako se stavovi prema migracijama značajno razlikuju među građanima EU-a, ovisno o njihovoj nacionalnosti, dobi, stupnju obrazovanja i nizu drugih faktora. Čini se da na formiranje stavova utječe i stvarni udio imigranata u ukupnom stanovništvu jedne zemlje. Naime, u zemljama koje imaju mali udio imigranata, koji nisu došli iz zemalja EU, manje je vjerojatno da će domaće stanovništvo integraciju smatrati uspješnom ili osjećati da imigranti imaju pozitivan utjecaj na njihovo društvo.

Ljudi vjeruju da je broj imigranata, u ukupnoj populaciji njihove zemlje, dvostruko, pa čak i tri puta veći od stvarnog predočenog (FOTO: HINA)

Prema rezultatima istraživanja oko šest od deset ispitanika na tjednoj bazi komunicira s imigrantima, bilo da s njima tek razmijene nekoliko riječi ili pak zajednički sudjeluju u nekim aktivnosti. Sličan udio ispitanika (57posto) tvrdi da bi se osjećao sasvim ugodno u bilo kakvim društvenim odnosima s imigrantima (menadžer, kolega na poslu, susjed, liječnik, član obitelji, partner, prijatelj). Nešto više od polovice Europljana (54 posto) smatra da je integracija imigranata uspješna, međutim broj onih koji integraciju smatraju uspješnom znatno se razlikuje od zemlje do zemlje. 

Pokazalo se i da ispitanici nerijetko precjenjuju broj imigranata koji nisu iz EU, pa tako u čak 19, od 28 država članica, ljudi vjeruju da je broj imigranata, u ukupnoj populaciji njihove zemlje, dvostruko, pa čak i tri puta veći od stvarnog predočenog.

Kada je riječ o izvještavanju medija, samo 37 posto Europljana smatra da su dobro informirani o pitanjima vezanim za imigraciju i integraciju. I dok 39 posto Europljana vjeruje da je medijsko izvještavanje o imigrantima objektivno, 36 posto je mišljenja da mediji ovoj tematici pristupaju previše negativno.

Kako bi se, promicanjem odgovornog novinarstva i dijaloga među svim članovima društva, uspostavila protuteža porastu populizma i plasiranju dezinformacija, ovih je dana pokrenuta internetska stranica „Novi susjedi“ (New Neighbours). Riječ je o projektu koji promovira interkulturalne medijske prostore te ima za cilj pružiti ljudima informacije o migracijama utemeljene na činjenicama i stvarnim životnim pričama u interkulturalnoj Europskoj uniji. 

Projekt sufinancira Europska komisija, a na čelu je Europska radiodifuzijska unija (FOTO: newneighbours.eu)

Cilj projekta „Novi susjedi“ je poticanje tolerancije te isticanje pozitivnih socijalnih i ekonomskih doprinosa koje u EU donose migranti i izbjeglice. Da bi borba činjenicama protiv stereotipa i ukorijenjenih mitova, bila uspješna, nova će platforma promicati i izravno sudjelovanje migranata i izbjeglica u proizvodnji medijskih sadržaja. 

Na čelu projekta, koji će trajati 24 mjeseca, do kraja 2020. godine, uz sufinanciranje Europske komisije, je Europska radiodifuzijska unija (European Broadcasting Union - EBU), organizacija koju će većina čitatelja prepoznati kao organizatora Eurovizije, a koju su 1950 godine osnovale 23 radiodifuzijske organizacije s područje Europe i Sredozemlja. Danas EBU, koji se ne ograničava samo na Europu, ima 117 članica iz 56 zemalja te 34 pridružene članice iz još 21 države. Članice rade s gotovo 2.000 televizijskih i radijskih kanala te s brojnim internetskim platformama, a zajedničkim snagama, emitirajući na više od 120 jezika, dopiru do publike koju čini više od milijardu ljudi širom svijeta. 

U okviru ovog novog projekta producirat će se i treće izdanje serijala dokumentarnog filma „Novi susjedi“, u kojem je do sada sudjelovalo devet europskih javnih servisa iz Hrvatske, Njemačke, Češke, Nizozemske, Italije, Slovenije, Belgije, Španjolske i Portugala. Filmovi istražuju stvarne priče o susretima lokalnih stanovnika i novopridošlica, pokazujući pri tom svu kompleksnost, ali i bogatstvo interkulturalnih integracijskih procesa. Dokumentarci govore o ljudima koji su, silom prilika, morali napustiti svoj dom te se pokušavaju integrirati u novo susjedstvo, novo selo, novi grad, u novo društvo.

Osim kroz oči migranata, cijeli proces integriranja i prihvaćanja, nada i strahova, sagledat će se i iz ugla domaćeg stanovništva, te će se u fokusu dokumentarca naći i mještani koji moraju prihvatiti svoje nove susjede. Treća epizoda dokumentarnog serijala trebala bi biti završena do jeseni ove godine. Projekt možete pratiti preko hashtaga #newneighbours te na internetskoj stranici www.newneighbours.eu.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: newneighbours.eu

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"