Novi interkulturalni podcast „Preko swake granice“, valja primijetiti odmah na početku, unosi prijeko potrebnu svježinu u domaći medijski prostor. Njegovi autori, osobe s migrantskim iskustvom, iz raznih dijelova svijeta, koje danas žive i djeluju u Hrvatskoj, donose osobne priče koje su dosad bile skrivene iza zatvorenih vrata radionica i aktivističkih skupova. Marginalizirane perspektive tako dopiru do mainstreama, a onima koji su prečesto nevidljivi i nečujni - daje se glas. Emisije su dostupne na svim podcast platformama, kao i na društvenim mrežama.

Ideja za ovaj i ovakav podcast krenula je od Pavlice Bajsić, ravnateljice Centra mladih Ribnjak, a realizirala se u suradnji s bibliotekom audioknjiga Book&Zvook. Emisije uređuje i vodi četvero mladih iz različitih kulturnih sredina koji danas oblikuju urbani identitet Zagreba - Abdoulie Jobe, Nawar Ghanim Murad, Valeriia Movenko i Semih Adıgüzel. Podcast, predstavljen povodom Dana izbjeglica, otvara prostor za priče o migraciji, identitetu i pripadnosti, koje rijetko nalaze svoje mjesto u tradicionalnim medijima, te predstavlja važan doprinos inkluzivnijem medijskom diskursu u Hrvatskoj. 

Riječima Ljubice Letinić iz Book&Zvooka, pokretanje ovog podcasta predstavlja važan pomak u medijskom i zvučnom pejzažu hrvatskog jezika. 

„Radi se o rijetkom primjeru u kojem oni koji su došli ovamo izdaleka, oblikuju vlastiti medij, svoj prostor u kojem javno govore i misle. Jezikom koji su naučili otkako su stigli i sa snagom perspektive koja inače ostaje nečujna. Njihov je glas u javnom prostoru često sveden na objekte izvanrednih situacija ili senzacionalnih narativa. Ovdje smo to obrnuli: oni su subjekti, autori, urednici, voditelji. Otvaraju teme koje se rijetko otvaraju, govore iz iskustava i zajednica koje su podzastupljene, grade drugačiju strukturu medijskog pripovijedanja. Time oplemenjujemo prostor čujnog ove zemlje onim što nam oni imaju reći. Slušajući njihove glasove, ne širimo samo prostor razumijevanja; njihova prisutnost mijenja jezik njihovim urastanjem u njega, a time mijenja i nas. Na taj se način mijenja i ono što smatramo društvom”, objasnila je Ljubica Letinić u medijskoj najavi ovog projekta. 

Centar mladih Ribnjak poznat je po usustavljenoj suradnji s nezavisnom kazališnom i glazbenom scenom Zagreba, kao i po tome da na inovativan način promišlja interkulturu, navodi Pavlica Bajsić. Među brojnim interkulturnim projektima Centra su, primjerice, radionice za ukrajinsku djecu s razredima lokalnih škola kao domaćinima, psihološka pomoć za ukrajinske majke, projekt „Alternativna nastava“ gdje se učenici osnovnih i srednjih škola susreću s drugačijim kulturama, te glazbeni ciklus „Iza ugla“, „uho svijeta“ koji spaja domaće glazbenike sa stranim glazbenicima, većinom migrantima, koji sada žive u našem gradu.

Bajsić pokretanje interkulturnog podcasta smješta u kontekst zabrinjavajuće normalizacije „crnila“ uslijed nedavnog masovnog okupljanja na hipodromu, i, možda još više, svega što se prethodno događalo na zagrebačkim ulicama bez ikakvih sankcija.

„Sve što mi sa svoje kulturnjačke strane možemo je to da konstantno radimo na tom razbijanju mraka i da osvajamo male proplanke kroz koje puštamo svjetlost i ukazujemo na bogatstvo susreta svih kultura. U ovom konkretnom slučaju bilo nam je odmah jasno da ovakvo preokretanje pozicija, u kojemu naši novi susjedi preuzimaju uredništvo, odlučuju o temama i postavljaju pitanja, može donijeti jednu sasvim novu perspektivu na Zagreb“, objašnjava Pavlica Bajsić. 

Četvero autora podcasta s Lupigom je podijelilo svoja iskustva života u Hrvatskoj, te govorilo o tome kako su prihvaćeni od strane domaćeg stanovništva i čemu se najviše raduju govoriti u podcastu.

Abdoulie Jobe prije 11 godina stigao je iz Gambije u Hrvatsku kao student na razmjeni. Diplomirao je sociologiju te engleski jezik i književnost. Iskustvo radijskog voditelja danas koristi kako bi promovirao interkulturno razumijevanje i dao glasove zajednicama koje se rijetko čuju. Navodi kako su mu neke od najvećih prepreka s kojima se suočio u životu u Hrvatskoj bile kulturne razlike i osjećaj da stalno mora objašnjavati ili „ublažavati“ svoju priču kako bi bio prihvaćen.

„S druge strane, pozitivno me iznenadila kvaliteta odnosa koje sam ovdje stvorio, posebno u obrazovnom i kulturnom kontekstu. Upoznao sam divne ljude koji su postali važan dio mog puta. Također, Hrvatska mi je dala prostor za akademski rast i ostvarenje nekih snova, na čemu sam zahvalan. Veselim se razgovorima o razbijanju predrasuda i stvaranju prostora u kojem ljudi poput mene mogu pričati svoju priču – ne kao iznimku, nešto egzotično ili strano, nego kao dio svakodnevice”, reći će nam Abdoulie. 

Njegov kolega, Nawar Ghanim Murad, dolazi iz Iraka, a u Hrvatskoj živi nešto duže, od 2011. godine. Diplomirani je lingvist i anglist, bavi se temama povezanim s kulturom, migracijama, prevođenjem i obrazovanjem. U podcastu će se između ostaloga baviti usmenom povijesti – svakodnevnim životnim pričama običnih ljudi. 

Nawar kaže da se u Hrvatskoj osjeća ugodno, da su prepreke u društvu minimalne, uz iznimku predugog postupka dobivanja državljanstva, te će otvoreno reći da je prihvaćen na vrlo lijep način.

„Čini mi se da su ljudi uglavnom zainteresirani – a čak i kada nisu, tada su barem neutralni prema meni, što mi svejedno daje određenu dozu pozitivnosti. Ne znam, možda im se više ne činim kao stranac“, govori nam.

Valeriia Movenko, diplomirana psihologinja, stigla je iz Ukrajine prije tri godine. Danas pruža psihološku podršku izbjeglicama i gradi novi život u Zagrebu. Kaže kako ju je iznenadila „toplina i ljudskost mnogih Hrvata“.

„Naravno, prilagodba je proces koji ne ide uvijek lako, ali nisam osjetila neprijateljstvo niti distanciranost. Naprotiv, bilo je ljudi koji su iskreno pomagali, pružali podršku i pokazivali razumijevanje. Zahvalna sam hrvatskom društvu na prilici da budem dio zajednice, da radim s djecom i ostvarujem se u svojoj struci. To mi mnogo znači kao osobi koja gradi život ispočetka“, ističe Valeriia.

Spomenut će kako joj je jedna od najvećih prepreka na početku bila jezična barijera, no da je s vremenom i zahvaljujući stalnoj praksi te podršci ljudi oko nje, sve postalo mnogo lakše.

„Možda nije uvijek vidljivo koliko unutarnjeg truda zahtijeva prilagodba – čak i kad izvana sve izgleda u redu. Riječ je o tome da mijenjate cijeli život, stalno se morate dokazivati, a istovremeno imate snažnu želju biti korisni i doprinijeti novoj sredini. Ipak, primjećujem da u hrvatskom društvu postoji mnogo razumijevanja i suosjećanja – i to uistinu pomaže”, objašnjava nam. 

U podcastu će se Valeriia baviti temama unutarnjih resursa osobe, psihološke otpornosti i načina na koji migracijsko iskustvo mijenja čovjeka, ali mu istovremeno otvara nove horizonte.

„Vjerujem da razgovori o iskustvima izbjeglica ne trebaju samo informirati, već i povezivati ljude. Ovaj podcast vidim kao priliku da govorimo iskreno, ali s nadom, a ne samo kroz bol“, zaključuje ova Lupigina sugovornica.

Hüseyin Semih Adıgüzel stigao je iz Turske na studentsku Erasmus razmjenu, a ostao kao prvi inozemni student koji je zatražio azil u Hrvatskoj. Studira pravo, aktivist je i zagovaratelj prava izbjeglica te suradnik Centra za mirovne studije. Objašnjava nam da se u Hrvatskoj najviše osjećaš kao stranac kada izgledaš malo drugačije od većine stanovništva.

„Tako je bilo prije deset godina, a tako je i danas. Društvo je svjesno da ljudi dolaze, da se doseljavaju, rade i žive u Hrvatskoj. No, još uvijek ne postoji jasno razumijevanje zašto bi netko izabrao baš Hrvatsku. Godinama su Hrvati emigrirali u zapadne zemlje, a sada kada se situacija mijenja, u društvu i državi često vlada nesigurnost ili nezainteresiranost da se poduzmu aktivni koraci. Nedostaje jasna državna strategija ili akcijski plan za integraciju stranaca, kao i šira društvena svijest o tome tko su ti ljudi, zašto dolaze i zašto ostaju”, upozorava Semih. 

Smatra da se u društvu previše pažnje posvećuje negativnim aspektima migracija, a premalo koristi koje one mogu donijeti. 

„U današnjem modernom svijetu, iako se često kaže da su podaci najvredniji resurs, ljudski resurs i dalje ostaje nezamjenjiv. Sve više država natječe se u privlačenju raznih skupina ljudi iz drugih zemalja – studenata, znanstvenika, istraživača, ali i radnika – jer ljudi donose potencijal, znanje, iskustvo i stvaraju novu vrijednost. One zemlje koje su uspjele promijeniti negativan stav prema migracijama i migrantima, te ih prepoznati kao oblik investicije u vlastitu budućnost, danas prosperiraju. Volio bih da se i u Hrvatskoj dogodi ta promjena mentaliteta - da migraciju ne doživljavamo isključivo kao privremeno rješenje za nedostatak radne snage, nego kao dugoročnu priliku. Negativne posljedice bilo kojeg društvenog fenomena mogu se riješiti samo ako im se pristupi ozbiljno i sustavno. Ignoriranje tih pojava često rezultira dvostrukim gubitkom - i za pojedinca, i za društvo u cjelini”, uvjeren je Semih. 

Kako nam dalje objašnjava, u ovom podcastu autori žele govoriti o tome zašto su ljudi odlučili doći u Hrvatsku, odnosno zašto su odlučili ostati ovdje. Također, žele podijeliti svoje vlastite perspektive i razmišljanja o hrvatskom društvu i svakodnevici. Razgovarat će i s „domaćima“ koji su upoznali migrante u Hrvatskoj i surađivali s njima. Bavit će se širokim spektrom tema – od kulture i povijesti, do prirode i jezika – jer žele da ovaj podcast bude prostor za slobodno izražavanje misli i stavova, bez ograničenja, te platforma za sve koji su Hrvatsku izabrali za svoj novi dom.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Preko swake granica

Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć onih koji nas čitaju, čitateljice i čitatelja poput tebe, uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.