Zar da čistačice u školama svojim primanjima plaćaju gospodarsku krizu? Hoće li to donijeti uštede u državnom proračunu ili samo zaradu privatnicima koji će izrabljivati čistačice i kuhare? Pitanja su to koja pokreću sindikati skupa s referendumom o outsourcingu. Poruka 17 sindikata koji su organizirali peticiju za referendum kaže da bi outsourcing proizveo 100.000 izravnih žrtava, a to su zaposleni u javnom sektoru i njihove obitelji, dok bi neizravne žrtve bili svi građani koji bi imali lošije škole, bolnice, učeničke domove i javnu uslugu. Pozivaju volontere da im pomognu u skupljanju potpisa za donošenje zakona koji će zabraniti izdvajanje pojedinih djelatnosti iz javnog i državnog sektora, a koje će se održavati od 5. do 19. lipnja.

"Smatrajući da provođenje outsourcinga u javnom i državnom sektoru predstavlja veliki problem koji će imati dalekosežne štetne posljedice po radnike, radna mjesta i kvalitetu pružanja usluga u navedenim sektorima, moramo provesti ovu akciju prikupljanja potpisa građana i na taj način pokušati inicirati raspisivanje referenduma za donošenje zakona protiv outsourcinga u javnom i državnom sektoru", navode sindikati. Volontere pozivaju da skinu i ispune obrazac te ga pošalju na e-mail tajnistvo@matica-sindikata.hr najkasnije do srijede, 4.6.2014. u 9 sati.

Referendumsko pitanje glasi: "Jeste li za to da se na referendumu donese sljedeći zakon?"

Sadržaj Zakona o obavljanju pratećih i neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru glasio bi:

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje obavljanje pratećih i neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru.

Članak 2.

(1) Javni sektor u smislu ovoga Zakona jesu javne službe i državna služba.

(2) Javne službe u smislu ovoga Zakona jesu: javne ustanove i druge pravne osobe kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i javne ustanove kojima se sredstva za plaće osiguravaju iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

(3) Državna služba u smislu ovoga Zakona jesu: tijela državne uprave, pravosudna tijela, kaznena tijela, stručna služba Hrvatskoga sabora, Ured predsjednika Republike Hrvatske, stručna služba i uredi Vlade Republike Hrvatske, stručna služba Ustavnog suda Republike Hrvatske, stručna služba pučkog pravobranitelja, stručna služba pravobranitelja za djecu, stručna služba pravobranitelja za ravnopravnost spolova, stručna služba pravobranitelja za osobe s invaliditetom, Državni ured za reviziju i druga tijela koja se osnivaju za obavljanje državne službe.

(4) Prateće i neosnovne djelatnosti u smislu ovoga Zakona jesu: administrativni, tehnički, administrativno-tehnički, pomoćni, pomoćno-tehnički i ostali poslovi koji se obavljaju u javnom sektoru, a čije je obavljanje potrebno radi pravodobnog i kvalitetnog obavljanja poslova iz djelatnosti javnih službi i djelokruga državnih tijela.

Članak 3.

(1) Prateće i neosnovne djelatnosti u javnom sektoru obavljaju se isključivo po zaposlenicima, službenicima i namještenicima, odnosno osobama u radnom odnosu u javnom sektoru.

(2) Zabranjuje se izdvajanje pratećih i neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru te njihovo obavljanje na način različit od onog opisanog u stavku 1. ovoga članka.

Članak 4.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmi dan od dana objave u „Narodnim novinama“.“

Veći troškovi, dublji socijalni jaz i manja društvena pokretljivost

Zašto je točan odgovor na takvom referendumu "DA", sindikati su pojasnili tekstom objavljenim na stranici Matice sindikata u kojemu se ističe da Vlada želi outsourcingom ugroziti 26.500 zaposlenika i to odlukom koja je avanturistička, bez analize, nepripremljena, neozbiljna i nekorektna prema sindikatima.

Ta odluka o "outsourcanju" spremačica, kuhara i domara i njihov kasniji najam iz privatnih poduzeća, smatraju, ne bi donio značajnije uštede, ali bi doveo do dehumanizacije tih ustanova, škola, bolnica, javne uprave. Postavljaju i pitanje treba li zaposlenike u javnoj upravi diskriminirati po osnovi pripadnosti "core businessu". 

Letak o outsourcingu (IZVOR: shu.hr)

Naprotiv, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Avberšek navela je na konferenciji za medije kao primjer lošeg outsourcinga usluge pranja i peglanja u zagrebačkoj bolnici Sestara milosrdnica koji su doveli do poskupljenja: s 3,5 kune po kilogramu rublja nakon outsourcinga pranje je poskupjelo na 7,5 kuna. Upitala je što bi bilo da u toj bolnici 5.400 obroka dnevno priprema privatna tvrtka.

Osim što bi ih se lakše moglo otpustiti, odluka o najmu ovih usluga bi dodatno "zabetonirala" klasu osobâ koje rade u tim zanimanjima - umjesto dosadašnje njihove interakcije s djecom i nastavnim osobljem, stvorila bi se nova društvena barijera. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Sindikat hrvatskih učitelja (www.shu.hr)