Sjednica Vijeća Filozofskog fakulteta Zagreb (FFZG), održana u četvrtak, 21. travnja, bila je zatvorena za javnost, no završila je skandalom kakav je teško sakriti. Revoltirani načinom na koji je dekan Vlatko Previšić nastavio ocrnjivati prodekanicu Branku Galić, sve u nastojanju da skupi dovoljan broj glasova za njezinu smjenu, članovi Vijeća spontano su počeli ustajati i napuštati dvoranu, dok je dekan za njima uzvikivao kako se sjednica prekida.

„Uprava fakulteta ustrajala je da se o prijedlogu za razrješenje prodekanice ne raspravlja, no zahvaljujući pritisku nekoliko Odjela rasprava je ipak održana. Usprkos tomu što je dekan i prijetio članovima Vijeća da moraju biti spremni na to da će se i o njima izvlačiti svašta budu li insistirali na očitovanju Branke Galić“, rekao nam je jedan od studenata koji je prisustvovao sjednici.

VELEČASTIVI NA FILOZOFSKOM: „Ovo je crkvena ofenziva na preostale javne institucije“

PROTIV ČEGA SE BORE STUDENTI FILOZOFSKOG: Bog u crkvu, znanost na fakultete

IZJAVA PLENUMA FILOZOFSKOG FAKULTETA: Borimo se za zdravlje društva

Prodekanica koja je do sada odbijala davati izjave o prijedlogu svojeg razrješenja, uoči sjednice svim je članovima Vijeća podijelila svoj službeni prigovor gdje se, među ostalim, navodi i to kako joj je dekan još početkom veljače, pred svjedocima na Dekanskom kolegiju, prijetio razrješenjem funkcije prodekanice ukoliko ne glasa za Ugovor s Katoličkim bogoslovnim fakultetom (KBF). Do glasanja još nije došlo, no Branka Galić u međuvremenu je na tribini Akademske solidarnosti javno iznijela svoj stav o tome zbog čega se protivi eventualnom spajanju dvaju fakulteta.

Filozofski fakultet proteklih su tjedana opsjedali mediji (FOTO: Hina)

Podsjetimo, ugovor Filozofskog fakulteta o zajedničkom, dvopredmetnom preddiplomskom i diplomskom studiju s KBF-om sporan je jer se prijemni za ovaj studij polaže na KBF-u, KBF izdaje i diplome studentima, a problematično je i financiranje takvog studija jer bi se sredstva uplaćivala isključivo KBF-u dok bi se studiralo na Filozofskom. Osim toga Ugovor je sporan i stoga jer je uvjet za upis ovog studija potvrda o krštenju i preporuka župnika, pa time svi koji nisu kršteni katolici ovom studiju ne mogu pristupiti. Istovremeno, ovaj bi studij vjeroučiteljima omogućio da uz vjeronauk, koji mogu predavati isključivo oni, steknu potrebne kvalifikacije i za predavanje ostalih predmeta, a zbog politike štednje školama bi svakako bilo isplativije zaposliti vjeroučitelja koji uz to može predavati povijest, hrvatski, sociologiju, strane jezike – što bi im sve omogućilo „spajanje“ dvaju fakulteta. Drugim riječima, studenti Filozofskog morali bi se pokrstiti žele li ostati konkurentni na tržištu.

Kako za realizaciju ovakvog Ugovora ne postoji nikakva pravna osnova zaključak je i Odbora za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu koji je donesen u rujnu 2014. godine, netom prije nego što će Damir Boras postati rektor Sveučilišta. Većina prigovora rečenog Odbora, čije mišljenje nije obvezujuće, odnosi se na činjenicu da KBF nema akreditiran niti jedan studijski program kao dvopredmetan, odnosno da nema dopusnicu s mogućnošću organiziranja zajedničkog studija s drugim domaćim visokim učilištem.

Rektor Boras pokušao je u utorak, 19. travnja, na sjednici Senata Sveučilišta, premostiti i tu prepreku. Tog se dana, naime, trebalo glasati o Pravilniku i postupku vrednovanja studijskih programa u kojem se pojavljuju najmanje dva sporna detalja. Predlagatelj zajedničkih studijskih programa može tako biti i samo jedno fakultetsko vijeće, a prijedlog novog Pravilnika uvodi i novu kategoriju – studij u razvoju – premda za takvo što nema nikakvog uporišta u važećim zakonima. Radi se o studijima koji „privremeno ne zadovoljavaju minimalne kriterije ovog pravilnika“, a kojima se novim Pravilnikom omogućavaju „privremene dopusnice“. Uvođenju kategorije studija u razvoju izričito su se, već u javnoj raspravi, usprotivili s Prirodoslovno–matematičkog fakulteta (PMF) smatrajući kako bi dopuštanje ovakvih iznimaka imalo negativan utjecaj na razvoj sustava kvalitete Sveučilišta. Predstavnik PMF-a i izborio se za odgađanje glasanja o prijedlogu Pravilnika, usprkos tome što su prijedlog rektora podržali gotovo svi prisutni članovi Senata, i usprkos tome što je Boras višekratno ustrajao na izglasavanju Pravilnika, kako doznajemo od kolega s Kulturpunkta, jer je i sjednica Senata bila zatvorena za javnost. PMF se tako izborio za produženu javnu raspravu, jer ova je trajala manje od tjedan dana, pa je glasanje o ovom i još dva Pravilnika odgođeno za sljedeću sjednicu Senata, najavljenu za 10. svibnja.

"Dekan Boras proslijedio je inicijativu KBF-a rektoru Borasu" (FOTO: Hina)

Nije to i jedina proceduralna zamjerka ovom nastojanju naseljavanja KBF-a na Filozofski. Sporazum s KBF-om fakultetsko Vijeće Filozofskog fakulteta izglasalo je u vrijeme kad je dekan Filozofskog bio sadašnji rektor Damir Boras, a potom ga je u svibnju prošle godine Senatu Sveučilišta predložio ponovo Boras ili, kako je to u svojem članku za hrvatsko izdanje Le Monde diplomatiquea tada opisao kolega Igor Lasić - „dekan Boras proslijedio je inicijativu KBF-a rektoru Borasu“. U svibnju 2015. godine takav zahtjev on je i odobrio.

Posljednja brana spajanja dvaju fakulteta ostali su tako studenti i profesori Filozofskog fakulteta, a koje na sve načine, cenzurom i ukidanjem interne komunikacije fakulteta, prijetnjama i smjenama, zatvaranjem sjednica za javnost – dekan Filozofskog nastoji onemogućiti u tom otporu.

„Od kad je ova Uprava na vlasti svaka obavijest mora biti odobrena od dekana“, rekao nam je jedan od studenata Plenuma Filozofskog fakulteta u Zagrebu koji je u srijedu, 20. travnja, izglasao nepovjerenje Upravi na čelu s dekanom Vlatkom Previšićem. Dekan ih u svojim javnim istupima uporno pokušava marginalizirati kao skupinu studenata manipuliranu interesima pojedinaca, dok istovremeno odbija odobriti provođenje istraživanja o mišljenju studenata o prijedlogu ugovora s KBF-om koje bi moglo potvrditi ili osporiti njegove paušalne ocijene.

„Svoje pravo lice Uprava je pokazala u četvrtak na sjednici Fakultetskog vijeća kad je svim snagama pokušavala onemogućiti otvorenu raspravu o vlastitim zabrinjavajućim perfidnim postupcima kojima se već mjesecima služi, a sve s ciljem da zadovolji nepresušne apetite vladajućih elita na štetu studenata i radnika vlastitog fakulteta”, stoji u priopćenju koje je nakon sjednice javnosti uputio Plenum Filozofskog fakulteta. Kako to, “pravo lice” izgleda, opisao nam je naš sugovornik koji je bio prisutan na sjednici.

Poruka studenata dekanu Previšića (FOTO: Facebook/AkademskaSolidarnost)

“Prodekanica Branka Galić pročitala je svoj prigovor, a potom je riječ uzeo dekan koji je o njoj iznio već poznate, paušalne optužbe bez konkretnih argumenata koji bi bili utemeljeni na bilo kojem od važećih propisa, pa i uvrede na osobnoj razini kakve je već iznosio u medijima. Zatim je prozvao prodekane da mu se pridruže u difamiranju kolegice što je bila vrlo neugodna situacija u kojoj je ona sjedila i slušala kako je njezini dojučerašnji kolege ocrnjuju kao nepouzdanu, neučinkovitu i slično, ponovo bez ijednog konkretnog argumenta koji bi se izdigao iznad nivoa običnog trača. Tenzije su među članovima Vijeća naočigled rasle, a kulminiralo je kad je dekan Previšić svima podastro telefonske račune prodekanice Galić. Jedan je profesor tada ustao i rekao kako ga nikada nije bilo ovoliko sram, i kako se ispričava mladim kolegama studentima zbog niske razine rasprave kojoj su morali svjedočiti. To je bio okidač nakon kojeg su članovi Vijeća počeli ustajati i spontano napuštati sjednicu”, ispričao nam je sugovornik s Filozofskog koji smatra da je ovime kriza Uprave fakulteta došla do svojeg vrhunca, te da je jasno kako je ovakvo stanje neodrživo.

Sjednica je prekinuta i niti jedno od tekućih pitanja navedenih u čak 144 točke dnevnog reda nije riješeno. Uprava fakulteta do trenutka zaključenja ovog teksta nije objavila hoće li biti sazvana izvanredna sjednica.

„Zamislite da nastavnike u školama bira crkva koja im daje i obnavlja ili oduzima 'kanonsko poslanje' ovisno o svjedočenju kršćanskog života, a upravo to je budućnost koju promoviraju rektor zagrebačkog Sveučilišta i dekan Filozofskog fakulteta. Zamislite da na satu povijesti djeca gledaju povijesni falsifikat Jakova Sedlara, što se već dogodilo na satu vjeronauka u jednoj sisačkoj strukovnoj školi. Zamislite da kvaliteta obrazovanja vaše djece ovisi o nepopustljivosti studenata i dijela profesora čija je akademska sudbina itekako ovisna o Upravi koja forsira katolički odgoj. I zamislite, upravo to nam se događa“, zaključuje naš sugovornik.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Hina