Središnji državni ured za demografiju i mlade raspisao je Javni poziv za dodjelu nagrade za fotografiju i videozapis "Hrvatska u očima mladih". Najbolja fotografija, odnosno video koji prikazuje neko mjesto ili događaj u neposrednom okruženju mladih, nagradit će se s 500 eura, a rok za prijavu je 12. listopada. Prijaviti se mogu svi redovni učenici i studenti koji svoj uradak povežu s temom ovogodišnjeg Međunarodnog dana mladih i s principima i ciljevima Europske godine vještina iz perspektive mladih. A tema Međunarodnog dana mladih je "Zelene vještine: Ususret održivom razvoju".

Dodajmo: Dvadeset i tri tisuće tri stotine i četrdeset (23.340). 

Toliko je, prema procjenama, manje stanovnika imala Hrvatska u odnosu na godinu ranije. Podatak je to koji je prošli mjesec objavio Državni zavod za statistiku uspoređujući sredinu 2022. s istim razdobljem 2023. godine. Istovremeno se bilježi i povećanje starosti ukupnog broja stanovnika Hrvatske, po čemu je ovdašnje stanovništvo među dobno najstarijima u Europi. 

Rezultat je to onoga na što demografi upozoravaju već godinama – mladi odlaze iz Hrvatske. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju mladima su širom otvorene granice i tržište rada u zapadnoeuropskim zemljama, ukinute su i radne dozvole što je mnogima bio „trigger“ za pakiranje kofera i odlazak. 

A da bi se mlade zadržalo u zemlji potrebno im je i nešto ponuditi, a da to nije samo natječaj za najbolju fotografiji i videozapis. Prema demografu Draženu Živiću radi se o četiri elementa. Prvi je stabilno radno mjesto, a drugi dobro plaćeno isto to radno mjesto. Potom je tu rješavanje stambenog pitanja, a da bi se to moglo potrebno je imati riješena prva dva elementa, jer u Hrvatskoj se mladi teško osamostaljuju od roditelja s obzirom da su kvadrati stanova izuzetno skupi u odnosu na prosječne plaće, dok neka ozbiljna stambena politika vlasti gotovo da uopće ne postoji. 

Tu ćemo, prije navođenja četvrtog elementa, malo zastati i ponovno pogledati u statistiku. Naime, prema podacima Eurostata muškarci u Hrvatskoj su lani odlazili od roditelja tek s napunjene 34 godine, a žene s 32. Isti izvor kaže kako u Hrvatskoj čak 78 posto mladih starosti od 18 do 34 godine živi s roditeljima. Usporedbe radi, u Švedskoj je to tek 12,5 posto. Jasno, Hrvatska je po ovom pitanju među rekorderima u Europskoj uniji. 

Vratimo se sada ponovno na one elemente. Kao četvrti bitan element se izdvaja pomoć pri institucionalnoj skrbi o djeci, pri čemu se uglavnom misli na dječje vrtiće. Na ovom mjestu još jednom u pomoć pozovimo statistiku pa primijetimo kako je ove godine samo u Zagrebu, u kojem su za razliku od brojnih drugih gradova u Hrvatskoj, vrtići značajno subvencionirani, ove je godine ostalo 3.180 neupisane djece u vrtiće. 

Posebno zabrinjavajuće je stanje u Vukovarsko-srijemskoj županiji, iz koje je u periodu između dva popisa stanovništva, onog 2011. i posljednjeg iz 2021. godine, „nestao“ gotovo svaki peti stanovnik. Dakle, u samo deset godina. Zagrebački Institut za migracije i narodnosti proveo je istraživanje stavova mladih s područja ove županije. U istraživanju su sudjelovali učenici i učenice trećih i četvrtih razreda srednjih škola, a rezultati su otkrili da oko 70 posto mladih razmišlja da se iseli s tog područja, ali i da jedna trećina ispitanih ima pet ili više članova obitelji koji su već iselili. 

Stoga je možda najbolja fotografija ili video koji mladi mogu poslati na rečeni natječaj Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, upravo kadar sličan onome koji je zabilježen na fotografiji s početka ovog teksta. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Lupiga.Com

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Ustavne vrednote u doba krize"