Stanovnici zagrebačkog kvarta Trnjanska Savica prozivani "manjinom kojoj ne treba Bog" i "sljedbenicima partije", ostali su odlučni u otporu izgradnji crkve na prostoru javnog parka i u tome nisu usamljeni. Protiv izgradnje crkve u parku na Savici očitovalo se i Društvo arhitekata Zagreba (DAZ) koje je, nakon stručnih istraživanja područja Trnjanske Savice utvrdilo da naselje ima manjak adekvatnog javnog prostora.

Kroz svoje projekte "City Acupuncture, 2013." i "Zagreb za mene 2016." DAZ je posljednjih pet godina aktivno prisutan u procesima sagledavanja, planiranja i interveniranja u javni prostor ovog kvarta, kaže se u očitovanju iz kojeg citiramo: "Unatoč razmjerno velikoj količini raspoloživog javnog prostora, u ovom je kvartu evidentiran izraziti manjak kvalitetno uređenih i funkcionalnih javnih prostora, kao i podiskorištenost urbanih kapaciteta betonskih površina i neuređenog zelenila. (…) U tom kontekstu razvoja javnog prostora na Savici smatramo kako planiranje izgradnje crkve na lokaciji glavnog parka, kao jednog od nositelja kvartovskog identiteta i socijalnog kapitala, predstavlja korak unazad".

Trnjanska Savica ima izraziti manjak kvalitetno uređenih i funkcionalnih javnih površina, kaže struka (FOTO: Lupiga.Com)

Ovih dana ističe rok za podnošenje prigovora u postupku izdavanja lokacijske dozvole za izgradnju crkve i župnog dvora u parku nakon čega bi Grad trebao odgovoriti na prigovore stanara Savice. Dosadašnja praksa ne ostavlja puno mjesta optimizmu jer se o gradnji crkve na ovoj lokaciji očigledno odlučivalo temeljem ugovora o nagodbi između Grada i župa Zagrebačke nadbiskupije bez ikakve javne rasprave, bez konzultacija s Mjesnim odborom koji o tome prethodno uopće nije bio obaviješten, bez Vijeća mjesne četvrti, bez arhitekata, urbanista – bez bilo kakve želje da se ta ideja promisli. Čak je i zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole podnesen u tišini, tvrde iz inicijative "Čuvamo naš park", a suglasnost neposrednih susjeda i uvid u dokumentaciju zakazan u vrijeme kad počinju godišnji odmori i to u samo jednom terminu za gotovo 300 stanovnika koji žive oko parka. Premda su predstavnici inicijative u više navrata pozivali i Grad i Crkvu na dijalog kako bi se za gradnju osigurala zamjenska lokacija – odgovora nema. Umjesto razgovora, protivljenje gradnji u parku svelo se na razinu prepucavanja tko je „za“, a tko „protiv crkve“ što, zaključuju iz inicijative, svjedoči o tome da Grad nema stručnih argumenata za gradnju u prostoru javnog uređenog parka.

Zbog čega se, i usprkos protivljenju većine stanara među kojima je njih 1.200 u samo tri dana potpisalo i peticiju za očuvanje parka, toliko uporno ustraje na toj ideji pokušali smo doznati iz ugovora o nagodbi. Tamo se, podsjetimo, spominje upravni postupak od kojeg bi trebala odustati župa Sv. Marka koja uopće nije stranka u postupku što možda samo po sebi i nije toliko sporno koliko je sporan detalj da se u rečenom ugovoru uopće ne navodi od čega bi to župa Sv. Marka trebala odustati. Kako se isti upravni postupak spominje u slučaju zemljišta koje posjeduje tvrtka Taksi-remont, a čiji je jedan od vlasnika i Petar Franja, politički sponzor zagrebačkog gradonačelnika, činilo se logičnim zaključiti da posrijedi nisu tek interesi Crkve već i druga vrsta trgovine.

Pitali smo o tome Grad i dobili odgovor kako se radi o istim česticama na Krugama, a za koje je kao ovlaštenik naknade u postupku navedena župa Krista Kralja. Tražili smo uvid u spis i objašnjenje zbog čega tako nije navedeno i u ugovoru, no odgovor od Grada još čekamo. Zahtjev za uvid u spis uputili smo i Središnjem odsjeku Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove, također bez reakcije. Pitali smo i u Središnjem uredu Državne geodetske uprave zašto samo za Grad Zagreb ne postoji mogućnost pretraživanja statusa predmeta u pregledniku katastarskih podataka na webu, rečeno nam je kako je Zagreb još uvijek u „postupku migracije“ i sa svojim podacima još nije u sustavu, a kad će – ne zna se. Jedino što smo uspjeli doznati je da se radi o predmetu čiji je spis "debeo" gotovo deset centimetara što znači da se osim spomenutog zemljišta Taksi-remonta tu nalazi i brojna druga imovina koju župa Sv. Marka potražuje. Za dio te imovine u lipnju 2013. godine Fond za naknadu oduzete imovine župi je isplatio naknadu u iznosu većem od četiri milijuna kuna. Pravomoćno rješenje na temelju kojeg je naknada isplaćena datira iz 2010. godine. Od Fonda smo tražili uvid i u ovo rješenje pa dobili odgovor kako se radi o naknadi za oduzete stanove u Zagrebu.

Crkva nije imala pravo raspolaganja imovinom koju je mijenjala za gradska zemljišta (FOTO: Lupiga.Com)

"Međutim, napominjemo da je Odlukom Vlade Republike Hrvatske, određeno da je Fond za naknadu oduzete imovine mjerodavno tijelo Republike Hrvatske za isplatu naknade iz članka 5. stavka 3. Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima ali isti nije nadležan za donošenje rješenja kojim se utvrđuje pravo na naknadu", stoji u odgovoru koji nas ponovo upućuje na Središnji odsjek Gradskog ureda za imovinsko pravne poslove jer je "provođenje postupka i donošenje rješenja bilo u nadležnosti Grada Zagreba". 

Konzultirali smo i odvjetnike pa tako ovih dana očekujemo i pisano mišljenje koje smo dobili u telefonskom razgovoru, a prema kojem je u ugovoru o naknadi trebalo biti navedeno od koje je to imovine župa Sv. Marka trebala odustati. Činjenica da to nije navedeno sama po sebi nije protuzakonita, rekli su nam odvjetnici, jer radi se o ugovoru zainteresiranih strana i teško ga je osporavati ma kako on traljavo bio napisan ako su se svi zainteresirani s takvom formulacijom složili.

No, što je s građanima, stanarima Savice čiji je park ovim ugovorom žrtvovan? Prema članku 8. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine nagodbe poput ove koju je s Crkvom sklopio Grad Zagreb moguće su samo nakon što je prijašnjem vlasniku, u ovom slučaju Crkvi, pravomoćnim rješenjem utvrđeno pravo na naknadu. Crkva takvo pravomoćno rješenje 2007. godine, kad je ugovor o nagodbi potpisan nije imala, što znači da nije mogla ni raspolagati pravom na imovinu koju je u nagodbi s Gradom mijenjala za gradska zemljišta. Pored toga, u dugom stavku Članka 8. spomenutog Zakona stoji kako je nagodba primjenjiva samo pod uvjetom da se time ne dira u stečena prava trećih osoba. Vodi li zagrebački gradonačelnik računa o javnom interesu svojih građana ili su institucije Grada Zagreba u službi pogodovanja pojedinačnim interesima, postavljaju pitanje iz inicijative "Čuvamo naš park" odlučni vlastitim primjerom pokazati kako se o Zagrebu ne može odlučivati mimo javnog interesa njegovih građanki i građana i protivno mišljenju struke. Koliko će sluha za građansku inicijativu pokazati gradonačelnik Zagreba doznat ćemo valjda prije jeseni i parlamentarnih izbora na kojima će se kandidirati s ambicijom da postane "gradonačelnik cijele Hrvatske".

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Lupiga.Com