Dva tjedna uoči sezone, slavna Jalta, najelitnije turističko mjesto na krimskom poluotoku, gdje se prije gotovo 70 godina dijelilo Europu na blokove, neuobičajeno je tiho. „Mirno je, no ljudi su zabrinuti. Vi ste prvi stranac u posljednjih mjesec dana“, govori nam zaposlenik lokalnog turističkog ureda smještenog na šetalištu uz more. Zbog sukoba u Ukrajini, kaže, otkazan je dolazak 270 brodova, uglavnom kruzera. Na ulicama ipak vlada posve drugačija atmosfera. S nestrpljenjem se očekuje dolazak ruskih turista. „Doći će Rusi, a oni ionako plaćaju puno bolje nego Ukrajinci“, jedan je od stavova koje smo čuli za boravka na Krimu.

Kada su prije 69 godina Winston Churchill, Franklin Roosevelt i Josif Staljin dijelili poslijeratnu Europu trebalo im je mirno mjesto. U crnomorskom ljetovalištu Jalti, na poluotoku Krimu, postigli su slavni sporazum nakon osam dana. Nedugo nakon što su pobjednici Drugog svjetskog rata napustili to mondeno mjesto, spuštena je željezna zavjesa među narodima Europe. U podijeljenoj Ukrajini nastavlja se širiti neizvjesnost.

Natpis na ulazu u Jaltu podsjeća prolaznike na nedavni datum referenduma kojim je Krim postao dio Rusije. More zapljuskuje prazne plaže, a pustim ulicama šeću lokalni stanovnici. U trgovinama nema gužvi. Nezaposleni taksisti lijeno sjede u vozilima.

Velika većina stanovnika Jalte glasale je za pripajanje Rusiji (FOTO: Lupiga.Com)

„Mirno je, no ljudi su zabrinuti. Vi ste prvi stranac u posljednjih mjesec dana“, kaže nam Svjatoslav Dubrovski (21), zaposlenik lokalnog turističkog ureda smještenog na šetalištu uz more.

Dva tjedna uoči početka sezone, najelitnije turističko mjesto neuobičajeno je tiho. Lani u ovo vrijeme Dubrovski je dnevno imao između 50 i 60 posjetitelja. Sada svaki dan uđe četvero ili petero turista, pa on većinu vremena provodi na Facebooku ili se dosađuje. Od posljednjih deset, sedmero je došlo iz Ukrajine, a troje iz Rusije. Iako su to tradicionalno najčešći gosti, očekivao se značajan dolazak turista iz Europske unije.

„Zbog sukoba u Ukrajini otkazan je dolazak 270 brodova, uglavnom kruzera“, kaže. Vjeruje da bi on ili netko od njegovih dvoje kolega mogao izgubiti posao.

Uoči početka sezone elitna turistička destinacija poprilično je tiha (FOTO: Lupiga.Com)

No, na ulicama vlada posve drugačija atmosfera. U centru uz kip komunističkog revolucionara Lenjina odjekuju stare ruske pjesme. Nekoliko gospođa, prisjećajući se mladosti iz Sovjetskog saveza, pleše. One primaju mirovinu pa ih ne brine prazna luka.

„Ma sve je super. Doći će Rusi, a oni ionako plaćaju puno bolje nego Ukrajinci“, kaže Tetuana Polišik (56), prodavačica slika na ulici kojom inače prolaze gosti s brodova. Ta učiteljica fotografije prodaje vlastite radove, a cijene su joj kao i lani.

„Ne mislim ih mijenjati. Očekujem isti promet kao i prošle godine“, objašnjava nam. Vjera u pojačani dolazak gostiju iz Rusije prisutna je na svakom koraku. U trgovini nakita „Dijamant“ ne pokazuju ni najmanji znak uznemirenosti.

"Doći će Rusi, a oni ionako plaćaju puno bolje nego Ukrajinci“ - Tetuana (FOTO: Lupiga.Com)

„Još uvijek je rano, sezona nije počela. Doći će turisti, kod nas svi kupuju, ne samo Rusi“, napominje prodavačica odbivši se predstaviti. Lipanj, srpanj i kolovoz mjeseci su kada populacija poluotoka s dva milijuna stanovnika naglo raste. Krim, naime, ljeti posjeti šest milijuna turista, no ruska vlada obećala je podići taj broj na osam milijuna. Čak 68 posto gostiju dolazi vlakom, a samo pet posto avionom. Vlada u Moskvi subvencionirat će karte za Krim pa je državna aviokompanija Aeroflot već najavila sniženje cijena. Povratna karta od Moskve do grada Simferopola, administrativnog centra u unutrašnjosti Krima, koštala je oko 400 eura, a sada će iznositi 80. Kopnom se do Krima može jedino preko Ukrajine pa Rusija planira izgraditi most na istoku, od grada Kerča do svog teritorija. Gradnja bi trebala završiti 2018. godine.

Konstantin, 50-godišnji iznajmljivač apartmana u Jalti, već sada trlja ruke. Sretan je što je Krim pripojen Rusiji kojoj je, tvrdi, oduvijek pripadao.

„Ovdje je sve tako mirno i lijepo. Ovdje nema nemira kao u Kijevu, nema fašista“, kaže. Noćenje u apartmanu košta između 20 i 25 eura, a u jeku sezone cijena se kreće između 45 i 50 eura. Konstantin naglašava kako Crno more nije slano poput Jadrana pa „se može plivati otvorenih očiju“. Uz obalu se pak vidi drastična razlika u odnosu na Hrvatsku. Mnoge plaže ograđene su zidovima i žicom. Prilaz moru često je dopušten tek gostima hotela oko kojih se nižu privatne plaže.

Rasplesane umirovljenice ne brine prazna luka (FOTO: Lupiga.Com)

Iz turističkog ureda nam kažu: „Velika je razlika između plaža za bogate i siromašne. Bogati imaju bolja mjesta i čišće more“.

Najpopularniju plažu Massandra, koja nosi ime po dijelu grada, kupio je prije deset godina biznismen iz Moskve. Prije dvije godine počeo je naplaćivati ulaz. Cjelodnevni boravak košta 72 kune. Ulaz se osim ukrajinskim hrivnjama može platiti i ruskim rubljima, kojih je ondje sve više. U bankama se stvaraju redovi za podizanje dviju službenih valuta. U poslovnicama UniCredita, inače vlasnika Zagrebačke banke, lokalni stanovnici dnevno mogu podići iznos od 50 dolara. Limiti su i u drugim bankama. Stranci, uključujući i one s karticama Zagrebačke banke, ne mogu podizati novac na Krimu jer se bankarski sustav mijenja iz ukrajinskog u ruski. Stanovnici pak moraju izvaditi ruske putovnice. Oni koji ih odbiju mogu ostati na poluotoku kao gosti 90 dana i kasnije zatražiti svojevrsnu „zelenu kartu“. Uz ruske još uvijek se dopuštaju i ukrajinske putovnice.

Bogati imaju "bolja mjesta" i bodljikavu žicu kao zaštittu od "nametnika" (FOTO: Lupiga.Com)

Većina Ukrajinaca smatra Krim okupiranim teritorijem te namjerava bojkotirati ljetovanje. Lingvistica Anna Verenič (38) iz južnog ukrajinskog grada Hersona ondje je bila lani. No sada kaže: „Ove godine sigurno neću ići. Odem li na ljetovanje to će biti negdje u inozemstvo“.

Lani je na Krimu bilo 52 posto Ukrajinaca, 41 posto Rusa, a ostalo su bili Bjelorusi, Moldavci i gosti iz zapadne Europe, podatak je Krimskog ministarstva turizma sa sjedištem u Simferopolu.

„Otkazano je 90 posto rezervacija za srpanj i kolovoz. Imamo samo deset posto rezerviranih aranžmana“, napominje Elvira Kizilova iz ministarstva, na temelju podataka 20 turističkih agencija. Napominje da su lani u ovo vrijeme imali 50 posto rezervacija.

Većina Ukrajinaca bojkotirat će ljetovanje na Krimu (FOTO: Lupiga.Com)

EU je istovremeno zamrznuo pet milijuna eura vrijedno ulaganje u marketing i oglašavanje Krima preko interneta. Projekt započet 2012. godine trebao je biti završen ovo ljeto no Amerikanac, voditelj projekta, napustio je poluotok nakon čega je sve obustavljeno.

Neizvjesnost vlada i na tržištu nekretnina. Potencijalni kupci ne mogu dobiti certifikate jer im Ukrajina blokira pristup ne priznajući suverenitet Rusije. Potpisivanje ugovora je zaustavljeno. U Simferopolu pak ruski pravnici pripremaju ruske zakone prema kojima će vlasnici knjižiti nekretnine i zemljište. Oni koji žive izvan Krima su zabrinuti.

„Situacija je nejasna. Rusi bi ovaj mjesec mogli otvoriti registar za upis vlasništva“, kaže Nazar Atamančuk (29), investicijski savjetnik iz Kijeva. U primorskom gradu Alušti, u blizini Jalte, ima kuću i apartman. Od rođaka koji ondje žive čuje da vlasti dobro rade jer su sada pod strogom kontrolom.

Ponosan što liči na Putina (FOTO: Lupiga.Com)

Većina od 135.000 stanovnika Jalte glasovala je za pripajanje Rusiji, na brzo organiziranom referendumu kojeg ne priznaju Kijev i Zapad. U gradu se vijore ruske i krimske zastave, a tako je na čitavom poluotoku. Aleks Voronkov (42), koji izgledom podsjeća na Vladimira Putina, diže palac u zrak za ruskog predsjednika.

„Rusija ekonomski raste, a Ukrajina zaostaje. U Ukrajini ništa ne funkcionira, vlade se stalno mijenjaju“, objašnjava nam. Zadovoljno odlazi izvaditi rusku putovnicu. Njegov djed je došao 1945. godine iz Rusije u krimsku luku Sevastopolj pa se Voronkov smatra Rusom.

Te iste godine u Jalti su se sastali britanski premijer Churchill, američki predsjednik Roosevelt i sovjetski lider Staljin. Sastanak je održan ondje na inzistiranje Staljina čiji je liječnik istaknuo da zbog zdravstvenih razloga ne smije ići na dalek put. Bijela palača Livadia, iz čijeg vrta puca pogled na Crno more, imala je i simbolično značenje. To je bila ljetna rezidencija posljednjeg ruskog cara Nikole II kojeg su smaknuli komunistički revolucionari 1918. godine.

Na ovom mjestu se Europu dijelilo na blokove (FOTO: Lupiga.Com)

Staljin je ondje odlučno nastupio pa su Jugoslavija, Poljska, Ukrajina, Albanija, Bugarska, Rumunjska, Mađarska, Čehoslovačka, Litva, Latvija i Estonija potpale pod sovjetsku kontrolu. Poražena Njemačka podijeljena je na četiri savezničke okupacijske zone. Francuska, Nizozemska, Belgija, Italija, Norveška i Grčka došle su pod kontrolu zapadnih saveznika, dok su granične Austrija i Finska postale neutralne zemlje. Europa podijeljena na zapadni i istočni blok ubrzo se našla u situaciji hladnog rata koji danas potresa Ukrajinu. U palači Livadiji zaposlenici su mirni te se uklapaju u ladanjski ugođaj.

„Ovdje nije bilo tenkova, sve je mirno“, kaže prodavačica karata na ulazu u palaču. Priznaje da je lani u ovo vrijeme bilo nešto više posjetitelja.

„Sezona tek počinje pa očekujemo isti broj kao i lani. Ovdje uglavnom dolaze Ukrajinci, Rusi i Poljaci“, napominje no ne otkriva brojeve. Ulaznica košta 40 kuna, za studente 12. Cijene određene u siječnju ne namjeravaju mijenjati.

U iščekivanju gostiju (FOTO: Lupiga.Com)

U lokalnoj trgovini suvenirima nema slika i predmeta s podsjetnikom na konferenciju i njene aktere. Palača, iznad mora, ne vidi se na rijetkim razglednicama. Put kroz park i šumu vodi do mahom zatvorenih plaža. Ispred njih se nižu glomazne konstrukcije. Ondje bi trebali osvanuti novi hoteli za imućne posjetitelje.

„Ovdje niču hoteli, ništa drugo se ne gradi“, kaže radnik na jednom od betonskih zdanja. Vijesti o otkazivanju kruzera nije čuo.

„Mi radimo kao i ranije“, dodaje. Obližnji hotel „Primorski park“ s četiri zvjezdice ima stotinu soba, a gosti su trenutno u njih 80.

"Samo hoteli, ništa drugo se ne gradi" (FOTO: Lupiga.Com)

„Zadovoljni smo. Takvu popunjenost imali smo i lani“, kaže recepcionarka Marina Fomina. Oko 60 posto turista su Rusi, a 40 posto Ukrajinci. Agencija koja dovodi goste ne radi sa zemljama EU-a. Soba u „Primorskom parku“, okruženom drugim hotelima, od lipnja do kolovoza košta između 630 i 3.400 kuna.

U jednom od takvih hotela odsjeo je prije pet godina bivši američki boksač Mike Tyson. U blizini Jalte je Viktor Janukovič, svrgnuti ukrajinski predsjednik, napravio sinu kuću. Središnjim šetalištem uz more lijeno promiču prolaznici. Večernji valovi razbijaju se o kamene blokove. Hoće li se poput morske pjene rastočiti turizam na Jalti zasad je nepoznato.

Lupiga.Com