Namjerno deformiranje stvarnosti naglašavanjem nekih određenih karakterističnih obilježja osoba, pojava ili događaja. Svrha je da se postigne dojam smiješnog. Po svojoj formi može biti groteskna, a po ideji satirična. Glavna karakteristika karikature je komično ili čak podrugljivo iskrivljavanje stvarnosti isticanjem slabosti i mana pojedinca. Većina karikatura ostaje na razini duhovite ilustracije, a tek manjim dijelom ona doseže viši kvalitet likovnog ostvarenja. Vrlo rijetko se pojavljuje u…

U igri nogometa (vidi nogomet, mali.) trenutak nepažnje. Osoba koja je svojom nepažnjom izazavala nemili događaj obično se naziva i tragičar utakmice. Ova pojava postoji u skoro svim sportovima ali najbrutalniji ishod ima kad je riječ o…

Albatros je ime za jednu od vrsta velikih ptica koje možete naći gotovo u svim oceanim osim jednog (Atlantski). Najpoznatija vrsta albatrosa jest lutajući albatros- (Diomedea exulans). Ima bijelo tijelo, a rep i krila su crni, a nadaleko je poznat po opsegu svojih krila (3,5m) s kojima može danima lutati naokolo. Albatros se uglavnom hrani ribom i otpatcima koje skupe prateći brodove. Uporni su i zbog hrane su sposobni pratiti neki brod danima kako bi se dokopali pljena. Kad dolaze na kopno,…

Markiranje je naziv koji je na čudan način dospio u školske klupe. Vjerovatno nikada nećemo saznati zašto taj izraz, koji uglavnom služi za označavanje (planinskih puteva, robe) označava i bijeg s nastave. Bez daljnjeg ulaženja u korijen riječi, markiranje ima svoje zakonitosti koji svaki mudriji srednjoškolac ima u malom prstu. 1.Markiranje prva dva sata - ovo je markiranje najpraktičnije i najlakše za opravdati. Opravdanja se kreću uglavnom između mame koja nije navila sat ili užasne…

Početkom 19. st. dolazi do mađarskog pritiska na Hrvatsku, koji se posebno očituje u uvođenju mađarskog jezika kao javnog (do tada je to bio latinski). Tada se u borbu protiv mađarizacije upušta hrvatska mlada inteligencija, na čelu s Ljudevitom Gajem. Isprva su aktualne samo jezične rasprave, ali kasnije to prerasta u jaki nacionalni pokret. S ilirizmom započinje formiranje i buđenje nacionalne svijesti u Hrvata. Budući da je smatrano kako Hrvati potječu od Ilira, pokret je prozvan ilirskim.…

Američki književnik, rodio se 1899. u Oak Parku, Illinois, a umro 2. svibnja. 1961.godine. Jedna je od najkontroverznijih ličnosti američke suvremene književnosti. Nakon završene srednje škole nije upisao fakultet, nego se posvetio novinarstvu. Bavio se sportom (boks), bio je strastveni lovac, sudjelovao je u Prvom svjetskom ratu kao dragovoljac i bio ranjen na talijanskom frontu, a poslije rata izvjesno vrijeme živijeo je u Parizu kao dopisnik jednog američkog lista, gdje se družio s…

Rođen 1823. g. u Žitniku nedaleko od Gospića. Gimnaziju završava u Zagrebu, gdje se susreće s ilirizmom koji je upravo tada bio u naponu snage. Preuzima ilirske ideje, te i sam postaje veliki ilirac s nadom u obnovu hrvatskog kraljevstva. Upisuje studij teologije u Senju koji napušta, a završava filozofiju u Pešti. Ulazi u Sabor 1861. g. kao zastupnik, a zajedno s Eugenom Kvaternikom osniva Stranku prava (mnogo kasnije nazvana Starčevićeva stranka prava). Veliki je protivnik velikosrpstva i u…

Staljin je Staljinom postao u svojoj 34. godini. Do tada je učio za svećenika, a prezivao se Džugašvili, pa je jasno zašto je promijenio prezime. Inače mu prezime znači čovjek od čelika. Boljševicima se pridružio 1903. Sekretarom komunističke partije postaje 1922. Bio je poznat kao krvolok što je primjetio i Lenjin kad je vec bio polusenilan. nakon Lenjinove smrti, čovjek od čelika je vlast i zadržao. Već 1927. se obračunao s lijevim krilom unutar Partije, a dvije godine kasnije i s desnim…

Javni skup je organiziranje građana kako bi na nekom javnom mjestu izjavili svoje slaganje ili neslaganje s nekom pojavom. Isto tako kad se neki band, politički ili vjerski vođa odluče pokazati na nekom mjestu. Javni skupovi postoje valjda otkad postoji i svijeta. Otkada je rulja navalila na nedužnog Isusa, pa do sukoba antiglobalista i murije, javno iskaljivanje bijesa normalna je pojava. No, ne služe skupovi samo za sukobe. Poznat je npr. skup Woodstock održan 1969 gdje se ekipa par dana…

Prvi puta olimpijska zastava se pojavila u Antwerpenu 1920g., a njen stvaratelj bio je Pierre de Cubertin. Pet raznobojnih olimpijskih krugova koje nalazimo u olimpijskoj zastavi simboliziraju pet kontinenata. Prihvaćeni su iz razloga da pokažu kako su Olimpijske igre takmičenje za sve i da se nikoga ne može iz njega isključiti bez obzira na boju kože i porijeklo. Bijela boja pozadine izabrana je kao temelj mira među ljudima, a plavi krug predstavlja Europu, crni Afriku, žuti Aziju, crveni…