Dominikanac, mislilac s otoka Hvara. Latinskim imenom Vincenzo Pribevo. Živio negdje od polovine 15. st. pa sve do 1532. g. Mnogi ga smatraju začetnikom ideje o slavenskoj uzajamnosti (slavena kao zajednice jedankih naroda). Njegovo najvažnije djelo je "O porijeklu i povijesti Slavena". U njemu objašnjava postanak Slavena, za koje smatra da su autohtoni narod, koji je potomak Ilira, Tračana i Makedonaca. Među Slavene ubraja Aleksandra Makedonskog, Teutu, Aristotela,…

Njemački književnik, rodio se 13. prosinca 1797. u Düsseldorfu, a umro 17. veljače 1856. u Parizu. Književni povjesničari i teoretičari slažu se da umjetnički i idejni izraz Heinricha Heinea pripada među najbolje stranice njemačke književnosti, od 20-ih do 50-ih godina 19. stoljeća. Zapravo se zvao Harry, a potjecao je iz židovske trgovačke obitelji. Studirao je pravo, ali slušao je predavanja iz književnosti, povijesti i filozofije. Pred kraj studija krsti se u evangeličkoj crkvi i proziva…

Najveći junak grčke mitologije. Sin Zeusa i Alkmene. Stvoren u pričama starih Grka. Oličenje nadljudske snage upotrebljene za borbu protiv zla. Predaja govori da je Heraklo svoju veliku snagu pokazao još u koljevci, kada je golim rukama zadavio zmije koje su ga napale. Euristej, Heraklov bratić koji je zavidio Heraklu i koji ga se bojao, zadao mu je jedanaest nesavladivih i opasnih zadataka kako bi ga uništio: trebao je ubiti nemejskog lava, Hidru-mnogoglavu zmiju, mesožderne ptice u Arkadiji,…

Francuski književnik, rodio se 26. veljače 1802., a umro 22. svibnja 1885. godine. Najistaknutija je osoba francuskog romantizma oko kojeg su se skupljali gotovo svi umjetnici onoga vremena. Kao dvadesetogodišnjak objavljuje prvu zbirku pjesama "Ode" koje nose pečat rojalizma i najavljuje suvereno vladanje pjesničkim izrazom koji se diže do snažne retorike. U romantizam stupa romanima u kojima se oslanja na stil Waltera Scotta, a zbirka "Istočnjačke pjesme" puna je raskošnog ritma, živih…

Drveni lutak koji kroz svoje pustolovine upoznaje dobro i zlo. Glavni lik romana "Pinokijeve avanture", talijanskog pisca Carla Colodija. Talijanski pisac Carlo Colodi (pravim imanom Carlo Lorencini), napisao je knjigu o drvenom lutku koji se kreće i govori, pa tako doživljava mnoge avanture kao pravi dečki. Te avanture u koje on nepromišljeno i naivno uleće, pokazuju mu kakav može biti život izvan roditeljskog doma. Pinokio je imao dugi crveni nos, koji bi postao još duži čim bi nešto slagao,…

Mjesto Pučišća (1700 stanovnika) smješteno je na sjevernoj strani otoka Brača u prekrasnoj dugačkoj uvali, a udaljeno je 25 km od Supetra (trajekt od Splita) i 10 km od zračne luke Brač. Pučišće je najpoznatije po školi za klesare koje stvara ne samo obične klesare nego i prave umjetnike u izradi kamena. Poznato je da je kamenom s otoka Brača izgrađena i rezidencija predsjednika SAD -a, bijela kuća, tzv. White house. Gotovo cijelo mjesto je izgrađeno od tog nadaleko poznatog bijelog Bračkog…

Rođen 1823. g. u Žitniku nedaleko od Gospića. Gimnaziju završava u Zagrebu, gdje se susreće s ilirizmom koji je upravo tada bio u naponu snage. Preuzima ilirske ideje, te i sam postaje veliki ilirac s nadom u obnovu hrvatskog kraljevstva. Upisuje studij teologije u Senju koji napušta, a završava filozofiju u Pešti. Ulazi u Sabor 1861. g. kao zastupnik, a zajedno s Eugenom Kvaternikom osniva Stranku prava (mnogo kasnije nazvana Starčevićeva stranka prava). Veliki je protivnik velikosrpstva i u…

Riječ dolazi od francuskog pointillisime (point) što znači točka. Slikarska tehnika kod koje se boje ne miješaju na paleti već se na platno (ulje) ili na papir (akvarel,tempera) nanosi bezbroj sitnih točkica čistih boja. One se kod gledaoca slijevaju i pretapaju u određene šare, tonove i nijanse. Taj postupak je proizašao od francuskih impresionista (C.Monet). Jedan od glavnih poentilista je George Seurat (1859-1891), dovodi poentilizam do krajnjih granica, slike gradi točkicama žutih, crvenih…

Republička nagrada bivše države za posebno nadarene učenike koji su pokazali zavidno znanje prilikom školskih natjecanja na republičkoj osnovi. Pobjednici natjecanja izravni su predstavnici Balkanijade u…

Zamisao o kontaktnim lećama kao pomagalu za ispravljanje vida prvi je razvio genijalni Leonardo da Vinci još u 16. stoljeću. No krajnja osjetljivost ljudskoga oka ostala je stoljećima preprekom udobnom korištenju kontaktnih leća od stakla, ma kako on dobro uglačan bio. Najprije su krajem 17. stoljeća francuski optičari razvili novi pristup toj poteškoći. Oni su naime na staklenu površinu leće stavili zaštitni sloj želatine. No pokazalo se da takve leće vrlo često ispadaju iz oka pa je francuska…