Uoči parlamentarnih i izbora za Europski parlament članovi inicijative Znanstvenici za klimu okupit će se danas pred sjedištem hrvatske vlade, odnosno na dijelu Markovog trga gdje je dozvoljeno javno okupljanje. S tog će mjesta ova inicijativa koja okuplja više stotina znanstvenika apel uputiti političkim strankama. 

„U apelu tražimo uvrštenje klimatskih politika u političke programe“, rekli su kratko za Lupigu iz inicijative Znanstvenici za klimu. 

Što će sve sadržavati njihov apel informirat ćemo vas u jednom od narednih tekstova. Vrijedi primijetiti da su političarima iz ove inicijative i ranije upućivali svoje apele, no, oni nisu pretjerano prihvaćeni. 

Naime, prije gotovo četiri godine Vladi, Hrvatskom saboru, Uredu predsjednika i Ministarstvu zaštite okoliša uputili su apel za sustavnu klimatsku akciju koji je tada potpisalo točno 549 znanstvenika iz različitih područja znanosti. Pozvali su institucije da se ambicioznim i odgovarajućim mjerama sustavno i sveobuhvatno suoče s izvanrednim stanjem koje je na snazi. Apel je tada bio potaknut izvještajima Međunarodnog panela za klimatske promjene, odredbama Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, Rezolucijom Europskog parlamenta o proglašenju klimatskog izvanrednog stanja na razini cijele Europske unije.

„Kao znanstvenici i građani zabrinuti zbog sve očitijih posljedica klimatskih promjena, sve osjetnijih i na teritoriju Republike Hrvatske, zabrinuti zbog nedostatka sustavnih javnih rasprava o klimatskim temama u Republici Hrvatskoj, te imajući na umu znanstvene spoznaje svih znanstvenih polja i disciplina o klimatskim promjenama, njihovim uzrocima, posljedicama, prognozama i perspektivama, mi, niže potpisani znanstvenici iz različitih akademskih disciplina, djelatni u Republici Hrvatskoj ili porijeklom iz nje, upućujemo ovaj apel javnosti i svima odgovornima. Klimatska kriza, u svoj svojoj zastrašujućoj realnosti, jest test zrelosti naše civilizacije u cjelini, poziv za buđenje, ali i jedinstvena prilika za globalnu transformaciju prema održivom društvu. Da bismo postigli te ciljeve, potrebno je zajedničko djelovanje cijelog čovječanstva. Dobar početak je proglašenje klimatskog izvanrednog stanja. No, ključno je sustavno djelovanje u skladu s time“, apelirali su prije četiri godine zahtijevajući donošenje odluka vezanih za klimatsku krizu temeljenih na znanstveno utemeljenim činjenicama.

Zahtijevalo se hitno proglašenje klimatskog izvanrednog stanja na razini Republike Hrvatske, po uzoru na već donesene slične odluke na razini EU, uključenje znanstvenika svih profila i disciplina, koji objavljuju recenzirana znanstvena istraživanja o klimatskim promjenama, njihovim implikacijama i/ili njihovu ublažavanju, u procese donošenja politika vezanih za klimatsku krizu, razvoj i implementaciju politika usmjerenih k izgradnji socioekonomskih modela, održivijih u odnosu na postojeći, rad na sustavnom i aktivnom podizanju svijesti opće javnosti, na svim razinama, o klimatskoj krizi, u svoj njenoj kompleksnosti, što uključuje i razvoj ambicioznih obrazovnih tema iz područja održivog razvoja, implementiranih u školske kurikulume. Među zahtjevima je bila i hitna implementacija programa sustavne tranzicije prema održivoj energetici, s konačnim ciljem potpunog obustavljanja projekata ekstrakcije i eksploatacije fosilnih goriva, što uključuje i potrebne prekvalifikacije radnika, potom i prepoznavanje te poticanje niskougljičnih zanimanja i životnih stilova te prateće infrastrukture, ali i prepoznavanje osobito ranjivih skupina u društvu te rad na minimiziranju njihove ranjivosti, kao i već pretrpljenih šteta. Nadalje, poticanje lokalne proizvodnje, distribucije i trgovine koja ne uključuje transport lokalno dostupnih dobara iz udaljenih zemalja, poticanje održivih, niskougljičnih transportnih rješenja, uključujući i razvoj prateće infrastrukture, implementaciju održivih tehnoloških rješenja u svim aspektima života, na temelju komparativnih analiza životnih ciklusa (LCA) te intenzivnu potporu ambicioznim znanstvenim istraživanjima usmjerenim prema odgovorima na klimatsku krizu.

Dakle, ukupno se radilo o jedanaest točaka. Kada smo gotovo dvije godine kasnije na ovu temu razgovarali s Nikolom Biliškovim, doktorom kemije i hrvatskim ambasadorom Klimatskog pakta Europske unije koji je i jedan od pokretača inicijative Znanstvenici za klimu, pitali smo ga koliko je tih točaka ispunjeno.

„Vjerojatno vas neće pretjerano iznenaditi odgovor da ni jedan zahtjev nije u potpunosti ispunjen. Ali možemo reći da su institucije pokazale iznenađujuću spremnost za suradnju, čak su poduzeti i neki konkretni koraci, pa su znanstvenici danas uključeniji u različita klimatski relevantna tijela. Nažalost, tad je nastupila pandemija, koja je preusmjerila naše djelovanje na različite online razgovore“, rekao je tada Biliškov pa ne čudi da su se u inicijativi odlučili politikama uputiti novi apel u trenutku kada se užurbano slažu stranački programi za predstojeće izbore. 

Inače, Svjetska meteorološka organizacija u svom redovnom godišnjem izvještaju o klimatskom stanju objavila je kako su lani prosječne temperature dostigle najvišu razinu u 174 godine povijesti mjerenja. Također, prema tom dokumentu, temperature oceana bile su najviše u proteklih 65 godina, otkako se provode mjerenja, dok je više od 90 posto svjetskih mora doživjelo toplinski val. Podizanje mora u proteklom desetljeću, zabilježili su znanstvenici, imalo je dvostruko veću stopu u odnosu na period od 1993. do 2002. godine. Stoga je Svjetska meteorološka organizacija u tom izvještaju oglasila „crvenu uzbunu svijetu“. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Pixabay

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"