Sedamdesetak kućanstava, skrivenih pod obroncima Krndije i Papuka, do kojih vodi tek omaleni makadamski put, zaboravljeno je i od Boga i od ljudi. Riječ je o selu Gazije čiji mještani još uvijek prakticiraju jutarnje umivanje u Babinom potoku koji protječe kroz mjesto. No, njihov mir u posljednje vrijeme sve učestalije uznemiruju kamioni, kojih dnevno kroz Gazije prođe i pedesetak, a sve kako bi eksploatirali kamen

Priču donosi Alert ...

Selo Gazije, udaljeno je šezdesetak kilometara od Osijeka, glavnog grada Osječko-baranjske županije. Smješteno je na točki gdje se spajaju panonske gore Krndija i Papuk, na razmeđi glavnih planinarskih putova koji vode preko ovog gorja. Selo Gazije nastanjeno je sa sedamdesetak staračkih kućanstava većinom srpske nacionalnosti, a do njih se dolazi nasutom makadam cestom, jer posljednji asfaltni put završava na kraju susjednog sela.

Posljednjih petnaestak godina nije selu donijelo ništa osim socijalne napuštenosti i – eksploatacije prirodnog blaga kojim ovaj kraj obiluje. Naime, Hrvatske šume pokrenule su gospodarsku djelatnost : otvaranje i proširivanje kamenoloma za tehničko - građevinski kamen.

"Kroz selo često zna prođe i 50 - 60 kamiona dnevno. Buka i prašina su neizdržive.", kažu mještani

Gospodarenje šumama u praksi se može sve češće nazvati i eksploatacijom prirodnog blaga. Bez obzira na vrlo pozitivan (probitačan) nastup Hrvatskih šuma u javnosti, kojim se želi pokazati da su se šumari odmakli od najobičnije sječe šuma, te se bave i ekologijom, zaštitom gospodarenjem šumskim bogatstvom, rad i djelatnost mnogobrojnih šumskih uprava temelji se na istrebljenju drvne mase i otvaranju kamenoloma «za svoje potrebe održavanja šumskih usjeka».

Panonsko gorje, koje čine Papuk, Krndija, Dilj i Psunj najšumovitiji je dio Slavonije. Ujedno je to i najviše područje u čijim dolinama su smještene 4 slavonske županije. U povijesti je imalo strateški, geopolitički, kulturološki značaj. Unazad desetak godina, odnosno raspadom Jugoslavije, ova su panonska brda postala izvor građevinske sirovine. U njima je trenutno otvorenih 26 površinskih iskopa (kamenoloma), od kojih je 16 u koncesiji Hrvatskih šuma.

Kroz selo Gazije protječe prirodni Babin potok koji mještani održivo koriste za jutarnje umivanje

Uprava šuma Našice trenutno koristi 2, a za treći uskoro očekuje dobivanje rudarske koncesije. Jedan od njih je i kamenolom Jovac, iznad spomenutog sela Gazije. Svojedobno mali površinski iskop podnožja uz vrh Vrletine, našički su šumari pretvorili u kamenolom koji svakodnevno povećava svoju površinu, uništavajući šume hrasta lužnjaka, graba, jasena, bora i drugog drveća.

Kao i Papuk, Krndija obiluje prirodnim izvorima vode

Očito je županijski ured za gospodarstvo, koji je nadležan za izdavanje rudarskih koncesija, slijep i bezosjećajan na uništavanje prirodnih vrijednosti Krndije, te službenici olako podliježu političko-bagerističkom lobiju, te dopuštaju širenje i otvaranje kamenoloma i trgovinu prirodnim vrijednostima. No, žalosno je što ne mare za ugroženost, osjećaje i potrebe lokalnog stanovništva. Unazad nekoliko mjeseci posljedice uništavanja prirode i intenziviranja rada kamenoloma Jovac najviše osjete upravo stanovnici sela Gazija. Njihov je miran život uništen bukom teških dvadestonskih kamiona i šlepera, koji od izlaska do zalaska sunca jurcaju starom makadam cestom kroz to malo selo: prazni gore, prepuni dolje- prema glavnim cestama za Našice ili Đurđenovac. Oblaci prašine, nesnosna buka kamiona unijela je nelagodu u stare Gazijane. No, kako je i sam načelnik sela radnik u našičkoj šumariji i nadzornik kamenoloma Jovac, ljudi u selu izabrali su –šutnju.

Iz kamenoloma "za vlastite potrebe" se zna izvesti i do 50 kamiona kamena

Dakle, otvara se prostor za pravedno djelovanje pojedinaca, lokalne vlasti i institucija za zaštitu prirode, ljudi i baštine na prostoru Krndije. Jer, dnevno deseci teških kamiona pretrpani zemljom i kamenjem prolaze makadamom, samo nekoliko metara od pravoslavne Crkve Svete Trojice, koja, kao vrijedna kulturna baština, zajedno sa dvije stare lipe, stoji u Gazijama još od 1754. godine. Također, intenzivni transport sirovine iz kamenoloma izaziva dovoljno vibracija da se uništi stara vodenica uz cestu, koja je u procesu zaštite Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture. Prašina iza kamiona zagađuje potok koji se s Krndije spušta u seoska dvorišta, a stanovništvu je do nedavna služio kao čista brdska voda.

Uglavnom, kamenolome na Krndiji, Papuku, Dilju i Psunju treba što prije pozatvarati i zabraniti dalje kopanje panonskog gorja. Prije toga Hrvatske šume moraju početi strogo kontrolirati rad svojih lokalnih uprava, jer ovakav primjer (na žalost: samo jedan od mnogobrojnih) kako rade na Krndiji , donijeti će mnogo neprilika Hrvatskoj u njenom hodanju prema EU.

Pogled na šume Krndije

Alertonline.org