Iako su gotovo svi hrvatski mediji danas objavljivali i objavljuju još uvijek, da je inicijativa „U ime obitelji“ prikupila dovoljan broj potpisa za provođenje referenduma, te informacije u sukobu su s činjenicama. Naime, pred inicijativom stoji još četiri dana mukotrpnog prikupljanja potpisa, s obzirom da potreban broj potpisa da bi se raspisao referendum nije 380.000 koliko tvrde iz „U ime obitelji“, već nešto više od 450.000, a svakako treba računati i da dobar dio, vjerojatno oko petine prikupljenih potpisa neće biti pravovaljan

Nije tajna da hrvatski mediji imaju problema s činjenicama. To se pokazuje i cijeli današnji dan kada su gotovo svi relevantni mediji u zemlji izvještavali kako je inicijativa „U ime obitelji“ skupila dovoljan broj potpisa za raspisivanje referenduma. Naime, da bi se raspisao referendum i pitalo građane jesu li za to da se u Ustav unese odredba kako je brak isključivo zajednica žene i muškarca, nije im dovoljno do sada prikupljenih 380.000 potpisa, što je danas novinarima na konferenciji za medije ustvrdio Lino Zonjić iz ove inicijative, a novinari bez ikakve provjere cijeli dan objavljivali ovu netočnu informaciju. Točna informacija je da ovoj inicijativi treba otprilike 451.000 potpisa.

Volonterima predstoji još skupljanja potpisa (SCREENSHOT: YouTube)

O ovom pitanju hrvatski Ustav (čl. 86) kaže da će Sabor raspisati referendum ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača, a prema Ustavu birači su svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina. Također, Zakon o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave (čl. 3) ima istu odredbu o deset posto od ukupnog broja birača, a isti zakon govori i kako pravo sudjelovanja na državnom referendumu imaju svi hrvatski državljani. Dakle, svi punoljetni državljani RH vode se u registru birača, a u registru nisu samo oni s prebivalištem u Hrvatskoj, već i oni iz dijaspore, pa i osobe koje nemaju važeću osobnu iskaznicu. Na dan kada se krenulo s prikupljanjem potpisa, 12. svibnja, u registru birača bilo je upisano 4.514.984 birača, a deset posto od toga nipošto nije 380.000 što je broj do sada prikupljenih potpisa. Iako će za utvrđivanje potrebnih deset posto biti relevantan broj svih birača na dan završetka prikupljanja potpisa, broj osoba u registru neće se bitnije promijeniti.

Stoga je jasno da će inicijativa „U ime obitelji“ potpise morati skupljati još koji dan, a s obzirom da im je preostalo skupiti još najmanje 71.000 potpisa i da se rok predviđen za skupljanje potpisa primiče kraju (nedjelja, 26. svibanj), preostaje im još dosta posla. Pogotovo što određeni dio potpisa zasigurno neće biti pravovaljan, pa se trebaju osigurati s viškom potpisa. Primjerice, inicijativa „Srđ je naš“ u Dubrovniku je uspjela prikupiti 10.980 potpisa za referendum o projektu Razvoj golf. Međutim, Ministarstvo uprave pravovaljanim je ocijenilo tek 9.085 potpisa. Dakle, otprilike 18 posto prikupljenih potpisa nije prošlo provjeru.

I Igor Štimac je dao svoj potpis, reklama ili antireklama za inicijativu (SCREENSHOT: YouTube)

Od samog početka inicijativa "U ime obitelji" navodila je pogrešnu brojku, pa su tako i na svojoj web stranici cijelo vrijeme tvrdili da im treba 375.000 potpisa, a nepoznanica je kako se ni do današnjeg dana nisu uspjeli informirati o točnom broju potrebnih potpisa i proceduri za raspisivanje referenduma ili možda svjesno manipuliraju s brojem. Može se pretpostaviti da su pomiješali pojmove registar i popis birača, jer na popisu birača pred lokalne izbore bilo je upisano 3.758.638 birača. No, popis i registar nisu ista stvar.

Željka Markić iz inicijative "U ime obitelji" (SCREENSHOT: YouTube)

„Popis birača je dio registra birača koji se sastavlja nakon zatvaranja registra, a sastoji se od podataka iz evidencije hrvatskih državljana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koji imaju važeće osobne iskaznice, evidencije privremeno upisanih birača, birača kojima je izdana potvrda za glasovanje izvan mjesta prebivališta, evidencije prethodno registriranih birača, popisa aktivno registriranih hrvatskih državljana koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj i evidencije državljana država članica Europske unije koji ostvaruju biračko pravo u Republici Hrvatskoj te služi kao temelj za glasovanje na dan izbora odnosno referenduma“, jasno je objašnjeno u Zakonu o biračima, ali pogledati sve ove zakone hrvatskim novinarima koji prate ovu temu očito je bilo je teško ...

Lupiga.Com