Očekuje li nas nestajanje knjižara i nakladnika?
Prilično je već vremena prošlo otkako nas je u rubrici "GostLupež " Seid Serdarević kao insajder podario svojim vrlo iscrpnim viđenjem stanja u domaćem nakladništvu. Od tada su se neke stvari promijenile, ali većina od njih, nažalost, na gore. Detaljnije o trenutačnom stanju na domaćem tržištu knjiga saznati možete u tekstu koji slijedi
Stanje na hrvatskom tržištu knjiga ovako komentira uredništvo KIS-a (www.knjiga.hr):
"Sve što nije valjalo na početku godine dočekalo nas je u još gorem stanju na početku knjiške sezone. Novinske kuće su se zahuktale s nakladništvom i izdaju gotovo deset naslova tjedno. Prodaja u knjižarama je bitno slabija nego u istim mjesecima prošle godine. Mnogi knjižari vuku sve duže i opasnije repove neplaćenih dugova. Nakladnici se odriču i posljednjih skrupula, te sve masovnije sudjeluju u rasprodajama svojih zaliha po smiješno niskim cijenama. I to na Trgu bana Jelačića, naočigled knjižara koji tako imaju sve manje mogućnosti da im isplate svoje dugove.Velika financijska rupa koju su poznati problemi hrvatskog tržišta knjiga i nedjelotvornost komisijske prodaje godinama kopali, sad odjednom guta svaku kunu koja se pojavljuje na tržištu. Čak ni uspješnice više nakladnicima ne vraćaju dobit. Novci putem negdje nestaju, u nedjelotvornosti cijelog sustava. Samo Ministarstvo donosi sigurne novce. I tu pritisak dnevno raste, što se već dobro vidi na velikom prebacivanju budžeta za potpore i otkupe. Vijeće se po dobrom hrvatskom običaju već pretvorilo u lobističko oruđe za usmjeravanje otkupa, bez ikakve ideje o razvoju tržišta.
Udžbenička sezona bi mogla biti samo još jedan udarac. Zbog velikih pritisaka nakladnika, te unutrašnjih dugova, pitanje je hoće li knjižari moći isplatiti potraživanja nakladnicima udžbenika. Što bi moglo dovesti i do prvog vala nestajanja knjižara. Iako, već godinama u Hrvatskoj manje uspješni nakladnici i knjižari opstaju prebacivanjem poslovanja na nove i nove tvrtke, to s uspješnijim sustavom naplate i većim brojem krupnijih nakladnika koji si mogu priuštiti snažniji pravni pritisak, neće još dugo biti moguće.
Ono što će, izgleda, ove jeseni biti zgotovljeno je podjela tržišta na mali broj nakladnika koji će držati visoki udio u knjižarskoj prodaji, te velik broj nakladnika koji će knjige praktički proizvoditi samo za Ministarstvo kulture i knjižare koje imaju dovoljno prostora ili volje držati te naslove. Već se primjećuje preusmjeravanje uspješnih srednje velikih nakladnika s prijevoda na domaću knjigu, što zapravo ukazuje na smanjivanje tržišnih ambicija i umrtvljavanje cijele nakladničke scene. To sigurno neće privući kupce u knjižare."
