U posvemašnjem zaziranju od drugoga i drugačijeg, malo tko zna da je danas Dušni dan koji slave pravoslavni vjernici, a takvih je vjernika gotovo oduvijek bilo i u Hrvatskoj. Možda ni Lupiga to ne bi znala da u osvit Dana mrtvih nije devastiran spomenik žrtvama u Prkosu, kordunskome selu nadomak Zagreba, na mjestu na kojem su pokopane žrtve stravičnoga ustaškoga zločina koji se dogodio u prosincu 1941. godine kada je iz samoga Prkosa i okolnih sela ubijeno oko 1.500 osoba, uglavnom staraca, žena i djece. Lupiga je, ne sumnjate, otišla na lice mjesta

Prije mjesec dana na našim ste stranicama mogli pročitati tekst o studijskome putovanju u Prkos, Kordun i Baniju u organizaciji "Documente – Centra za suočavanju s prošlošću" koji Lupiga nije propustila, kao što uostalom redovito pohodi sva studijska putovanja u realizaciji Documente, od kojih je posljednje bilo ono na Goli otok. Sumnjamo da su tekst pročitali i oni koji su u osvit Noći vještica devastirali spomenik u Prkosu kojem je ovaj put razbijena mramorna spomen-ploča, iščupana rasvjeta i polomljena velika petokraka. Taj vandalizam samo je jedan u nizu napada na spomenik na kojem se i danas mogu vidjeti rafali kojima je propucan u jednom od prethodnih naleta primitivizma.

Spomenik nakon iživljavanja nepoznatih maloumnika

Danas se u Prkosu okupilo stotinjak ljudi, malobrojnih preostalih stanovnika tog sela, predstavnika antifašističkih i ljudskopravaških udruga, studenata i polaznika doktorskih studija povijesti iz Zagreba i Rijeke, te aktivista i znanstvenika koji se bave komemorativnim svečanostima i odnosom prema prošlosti, a sve kako bi odali počast nevinim žrtvama fašizma i iskazali svoju osudu teške devastacije spomenika.

Na mjestu petokrake građani su postavili lampaše

Među govornicima Lupigu se dojmio istup Danice Mičić, zamjenice načelnika općine Lasinja, čijim se nesebičnim zalaganjem spomen-područje i sam spomenik održava te ponovo sanira nakon svake devastacije. Okupljenima se obratio i 91-godišnji narodni heroj Rade Bulat koji je, kao i brojni drugi govornici, istaknuo potrebu za zakonskim kažnjavanjem počinitelja o čemu će već sutra progovoriti i naš kolumnist, Ivica Đikić.

Jedan od rijetkih preživjelih narodnih heroja Drugog svjetskog rata - Rade Bulat

Zoran Pusić iz Građanskoga odbora za ljudska prava naveo je da je napad na spomenik žrtvama fašizma zapravo napad na Hrvatsku koja s ponosom baštini antifašizam kao civilizacijsku tekovinu suvremenoga svijeta.

- U Prkosu nije uništen spomenik ratu, borcima ili ideologiji. Uništena je kosturnica s posmrtnim ostacima 1.500 nevinih građana civila. To je isto kao da je na nekom groblju uništeno 1.500 nadgrobnih spomenika, naveo je povjesničar Marko Smokvina, inače polaznik doktorskoga studija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Zoran Pusić napomenuo je kako je napad na spomenik zapravo napad na Hrvatsku koja s ponosom baštini antifašizam

U parku je ovom prilikom oko spomenika, a na inicijativu Saše Šimprage koji je i donirao sadnicu ginka, posađeno Drvo mira u čast svih tamošnjih nevinih žrtava i povodom ovogodišnje 65. obljetnice pobjede na fašizmom. Glavna godišnja komemoracija kod spomenika za 1.500 nevinih žrtava Prkosa i okolnih sela održati će se krajem godine, na godišnjicu pokolja 21. prosinca. Nažalost, upitno je da li će spomenik koji je upisan i u registar spomenika kulture RH, do tada biti saniran, a vjerojatno je da počinitelji ni ovoga puta neće biti otkriveni ni kažnjeni.

Hoće li se i posađena sadnica Drva mira sljedeći put naći na meti vandala

Stravičan pokolj koji se dogodio u Prkosu desetkovao je to selo koje se do danas, a naročito od posljednjega rata nije oporavilo. Prkos koji se nalazi na samo pola sata vožnje od Zagreba i u neobično lijepom prirodnom okruženju, danas ima svega 35 stanovnika. Lupiga i ovom prilikom svima koji već nisu, preporuča da pročitaju knjigu Slavka Goldsteina „1941. godina koja se vraća“ u kojoj, među ostalim, možete doznati potresne detalje i o zločinu u Prkosu.

Nekada petokraka - danas hrpa kamenja

Na sljedećim linkovima možete pročitati i Lupigine tekstove o upoznavanju nepoznatog Zagreba, Kulturi zaborava sjeverozapadne Hrvatske, Kulturi zaborava zapuštene Banije te posjeti Golom otoku.