Krvava Nedjelja
U srijedu je u sjevernoj Irskoj obilježena trideseta godišnjica Krvave Nedjelje. Krvava Nedjelja je samo jedan od mnoštva sličnih događaja u 150-godišnjoj povijesti irsko-engleskog sukoba. Ono što ga izdvaja od ostalih su kontroverze kojima je okružen, događaji
koje je uzrokovao i pjesma koju je inspirirao.
Krenulo je ovako:
30. 01 .1972 oko dvadeset tisuća prosvjednika se okupilo u sjevernoirskom gradiću Derryju na još jednom prosvjedu protiv Britanaca i kršenja ljudskih prava u sjevernoj Irskoj.
U srijedu je u sjevernoj Irskoj obilježena trideseta godišnjica Krvave Nedjelje. Krvava Nedjelja je samo jedan od mnoštva sličnih događaja u 150-godišnjoj povijesti irsko-engleskog sukoba. Ono što ga izdvaja od ostalih su kontroverze kojima je okružen, događaji
koje je uzrokovao i pjesma koju je inspirirao.
Pokret za ljudska prava u sjevernoj Irskoj je osnovan 1967. U svom programu je zahtijevao reforme i ravnopravnost katolika i protestanata ukidanjem diskriminacija pri zapošljavanju i slično. Pokret se brzo proširio i 1969. je poslana vojska za održavanje
reda.
30. 01 .1972 oko dvadeset tisuća prosvjednika se okupilo u sjevernoirskom gradiću Derryju na još jednom prosvjedu protiv Britanaca i kršenja ljudskih prava u sjevernoj Irskoj.
Britanski vojnici su barikadama i oklopnim vozilima blokirali ulice grada koji katolici zovu Derry, a protestanti Londonderry ne dopuštajući prosvjednicima marširanje gradom. Mirni prosvjedi su se ubrzo pretvorili u obračune. Prosvjednici su vojnike gađali kamenjem, bocama i ciglama, a uzvraćano im je suzavcima, vodenim šmrkovima i gumenim metcima.
Oko 4 popodne su se na ulicama Derryja pojavili oklopni transporteri s pripadnicima posebne postrojbe britanske vojske dovedene iz Belfasta za ovu prigodu.
Vojnici su izašli iz transportera, rasporedili se po uličnim uglovima i počelo je ono što danas zovemo Krvavom Nedjeljom.
Dvadeset jedan vojnik je ispalio 108 metaka što je bilo dovoljno da se za manje od pola sta ubije trinaest prosvjednika i još 17 rani.
Krvoproliće i način na koji se odigralo je uzbunilo javnost i prisililo London na pokretanje istrage. Vojska je u istrazi tvrdila da su pucnjavu započeli pripadnici IRA-e skriveni među prosvjednicima. Mada nitko na ulici nije čuo pucnjeve niti vidio navodne snajperiste na ulicama Derryja, nitko u vojsci nikad nije odgovarao za krvoproliće.
Nezadovoljstvo javnosti rezultatima istrage se nije stišalo niti nakon trideset godina. Rezultat je ponovljena istraga koju je pokrenuo britanski premijer Blair. Predviđa se da istraga će koštati oko 140 milijuna dolara, što ju čini najskupljom u povijesti britanskog
pravosuđa.
Istraga započeta ’98 još nije završena , ali se doznaje sve više pojedinosti o događajima vezanim uz krvavu nedjelju. Prosvjednici nisu bili naoružani. Pripadnici IRA-e su imali naređenja da ne sudjeluju u demonstracijama, koje su čini se i poštovali.
Naposljetku, vojska je uništila oružje iz kojeg je pucano tog dana.
Posljedice krvave nedjelje su bile ukidanje zasebne sjevernoirske vlade koja se pokazala nesposobnom za održavanje reda. Sljedećih 25 godina se sjevernom Irskom vladalo direktno iz Londona. IRA je od 1972. pojačala svoje aktivnosti i sukobi koji su se do tada
svodili na sukobe katolika i protestanata su poprimili oblik rata IRA-e i britanske vojske odnoseći godišnje više stotina života. Najviše, 468. upravo 1972!
koje je uzrokovao i pjesma koju je inspirirao.
Pokret za ljudska prava u sjevernoj Irskoj je osnovan 1967. U svom programu je zahtijevao reforme i ravnopravnost katolika i protestanata ukidanjem diskriminacija pri zapošljavanju i slično. Pokret se brzo proširio i 1969. je poslana vojska za održavanje
reda.
30. 01 .1972 oko dvadeset tisuća prosvjednika se okupilo u sjevernoirskom gradiću Derryju na još jednom prosvjedu protiv Britanaca i kršenja ljudskih prava u sjevernoj Irskoj.
Britanski vojnici su barikadama i oklopnim vozilima blokirali ulice grada koji katolici zovu Derry, a protestanti Londonderry ne dopuštajući prosvjednicima marširanje gradom. Mirni prosvjedi su se ubrzo pretvorili u obračune. Prosvjednici su vojnike gađali kamenjem, bocama i ciglama, a uzvraćano im je suzavcima, vodenim šmrkovima i gumenim metcima.
Oko 4 popodne su se na ulicama Derryja pojavili oklopni transporteri s pripadnicima posebne postrojbe britanske vojske dovedene iz Belfasta za ovu prigodu.
Vojnici su izašli iz transportera, rasporedili se po uličnim uglovima i počelo je ono što danas zovemo Krvavom Nedjeljom.
Dvadeset jedan vojnik je ispalio 108 metaka što je bilo dovoljno da se za manje od pola sta ubije trinaest prosvjednika i još 17 rani.
Krvoproliće i način na koji se odigralo je uzbunilo javnost i prisililo London na pokretanje istrage. Vojska je u istrazi tvrdila da su pucnjavu započeli pripadnici IRA-e skriveni među prosvjednicima. Mada nitko na ulici nije čuo pucnjeve niti vidio navodne snajperiste na ulicama Derryja, nitko u vojsci nikad nije odgovarao za krvoproliće.
Nezadovoljstvo javnosti rezultatima istrage se nije stišalo niti nakon trideset godina. Rezultat je ponovljena istraga koju je pokrenuo britanski premijer Blair. Predviđa se da istraga će koštati oko 140 milijuna dolara, što ju čini najskupljom u povijesti britanskog
pravosuđa.
Istraga započeta ’98 još nije završena , ali se doznaje sve više pojedinosti o događajima vezanim uz krvavu nedjelju. Prosvjednici nisu bili naoružani. Pripadnici IRA-e su imali naređenja da ne sudjeluju u demonstracijama, koje su čini se i poštovali.
Naposljetku, vojska je uništila oružje iz kojeg je pucano tog dana.
Posljedice krvave nedjelje su bile ukidanje zasebne sjevernoirske vlade koja se pokazala nesposobnom za održavanje reda. Sljedećih 25 godina se sjevernom Irskom vladalo direktno iz Londona. IRA je od 1972. pojačala svoje aktivnosti i sukobi koji su se do tada
svodili na sukobe katolika i protestanata su poprimili oblik rata IRA-e i britanske vojske odnoseći godišnje više stotina života. Najviše, 468. upravo 1972!
