Filozofski fakultet u Zagrebu opet je u središtu javne pozornosti - dekan Vlatko Previšić raspustio je ogranak Studentskog zbora, naredio da se uklanjaju pozivi na plenum i doveo zaštitare na fakultet. Akademska solidarnost optužuje dekana za uvođenje diktature. O raspuštanju ogranka studentskog zbora Lupiga je zato razgovarala s Karlom Jurakom, predstavnikom raspuštenog Studentskog zbora u Fakultetskom vijeću. 

Po Juraku je problem nastao zbog stavka 2. devetog članka Zakona o studentskim zborovima, koji propisuje da se na izborima za Studentski zbor bira "najmanje onoliko članova studentskog zbora koliko u senatu sveučilišta, odnosno vijeću visokog učilišta, ima studentskih predstavnika". Zanimljivo je da dulje od 500 dana nikome nije zasmetalo što ih je umjesto 14 bilo birano 13, kaže nam Jurak. 

"Predstavnici redovitih studenta – 15 posto od ukupnog broja članova Fakultetskoga vijeća  raspoređeni na sljedeći način: studenti preddiplomskog studija (40 posto), diplomskog studija (30 posto), poslijediplomskog studija (30 posto)", nalaže zakon u dijelu o članovima Fakultetskog vijeća. 

"Ovo je iskrsnulo s razlogom da se ospori postupak razrješenja dekana" - Karlo Jurak (FOTO: Subversive festival)

"Za vrijeme dekana Damira Borasa je to bilo poludivlje. Nije bilo stalnih predstavnika pa ih je bilo od dvoje do 15 i tada to nitko nije dovodio u pitanje. Zahtijevali su 13 predstavnika, a očito ih je trebalo biti 14. Nama su na neki način dozvoljavali da bude najviše 13, mada se stalno mijenjao broj i sastav. Naime, prilikom konstituiranja, prodekanica za nastavu uvijek je naglašavala tu ravnomjernu zastupljenost studijskih grupa: petero predstavnika preddiplomskih, četiri diplomskih i četiri postdiplomskih studija. Od vodećih tijela fakulteta nitko nikada nije govorio da ih treba više, samo se naglašavalo da ne smije biti nejednaka raspoređenost studijskih grupa, taj 5-4-4. Nikada nitko nije dovodio u pitanje broj, niti se govorilo izvan okvira 5-4-4, da bi tek sada to iskrsnulo s razlogom da se ospori postupak razrješenja dekana", objašnjava nam Jurak u uvodu.

Ako se ne varamo, udio studenata u prijašnjim vijećima je bio puno manji od 14.

-  To je točno. To je posljedica jedne relativno loše prakse od ranije, kada studentski predstavnici nisu imali mandate od godinu do dvije godine, nego su se stihijski birali preko plenuma. Borasa nije bilo previše briga za to, situacija je bila relativno mirna, i nije imao prigovora bez obzira što je izbor, gledano po bilo kojem kriteriju, bio daleko neregularniji. Tako se na sjednici znalo pojavljivati između dvoje i trinaestero studenata. I mi smo odlučili to popraviti kako bismo ojačali svoju poziciju, jer nam je izgledalo izuzetno važno.

Što je s ostalim odlukama Vijeća? Dovode li se i one u pitanje?

- Upravo je to suština i ključna stvar, iz koje se vidi apsurd - želi li se anulirati samo razrješenje, ali ako bi se odluka provodila dosljedno, onda nisu valjane sve dosadašnje odluke Fakultetskog vijeća u ovom sastavu, uključujući izbore u više znanja. Došli bismo do zaključka da ti potezi fakulteta nikad nisu postojali i da nema odluka, čak ni financijsko izvješće dekana. Ako bismo išli toliko unatrag, mogli bismo postaviti pitanje i je Vlatko Previšić uopće izabran za dekana. Naime, statut fakulteta je donesen oko sredine Borasovog mandata, 28. veljače 2012. godine. U njemu se spominje 15 posto predstavnika studenata, ali ne minimalno 15 posto. Imali bismo zaključak da četiri i pol godine fakultet nije postojao, jer ne postoji logika da se anulira samo jedna odluka.

Kako navodi Srednja.hr, prigovaraju vam i zbog izgleda pečata te zapisnika. O čemu je riječ? 

- Navodno je neadekvatan, ali to ne bih niti komentirao. Još uvijek nismo dobili službeno očitovanje.

Hoćete li se žaliti, koja je procedura?

- Mi službeno nismo dobili dokument, tu odluku Senata, pa ne znamo kome i u kojem roku se moramo žaliti. To je netransparentan postupak, nigdje se ne spominje naš žalbeni rok. Sigurno ćemo se žaliti.

Koji je sada vjerojatni odnos snaga u slučaju glasanja o smjeni dekana ili se o njoj ni neće glasati?

- Koliko sam shvatio, oni žele dogurati stvar do razine da se o tome više ni ne glasa, zbog dosadašnjeg nevaljanog postupka. Da to i nije slučaj, pitanje je može li Fakultetsko vijeće funkcionirati bez studentskih predstavnika, koje nalaže statut. Pitanje je i bi li profesori pristali na to da glasaju bez studenata, s obzirom da su i predstavnici profesora pokrenuli njegovo razrješenje. Puno toga ovisi o onome što će se dogoditi 22. rujna, kada je sljedeća sjednica. Teško je reći i kako će se postaviti profesori. Oni nas mogu podržati, a kako - ovisi i o tome kako ćemo se mi postaviti prema sljedećoj sjednici Vijeća. Mi nismo još odlučili o strategiji.

Imate li podršku Studentskog zbora Sveučilišta?

- Podršku službeno nemamo. Mogu reći da sam kroz neformalne razgovore čuo da neki od njih smatraju da to nije u redu. No, indikativno je to da je Senat jednoglasno prihvatio odluku, a ondje sjede i predstavnici SZS-a, dakle ta podrška zapravo ne postoji. 

Što je s drugim fakultetima?

- Još uvijek to istražujemo. Zasad pouzdano znamo da postoje fakulteti bez 15 posto zastupljenosti studenata na Fakultetskim vijećima, a znam i za fakultete koji ih niti nemaju. To je najveći apsurd, ako bismo ovu odluku dosljedno provodili: ne samo da bi takva odluka povukla efekte na Filozofskom, već bi imala posljedice i na drugim fakultetima i anuliralo bi odluke njihovih vijeća. 

Hoće li se plenum Filozofskog sastajati i eventualno odlučivati o blokadi?

- Nemam još nikakvih informacija, zasad to nije dogovoreno. No, to nije isključeno.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Privatni album