Dok ga Švicarci traže zbog otkrivanja bankarske tajne i industrijske špijunaže, Hervé Falciani, kako sam voli reći, živi život Jamesa Bonda. Teško je znati koliko je sve što govori istinito, je li uistinu podatke HSBC-a objavio zbog ljubavi prema malom čovjeku ili ih je namjeravao prodati... No, ako i izostavimo priče Francuza, ostaje činjenica da ga dvije države nisu htjele izručiti, da se u brojnim zemljama zbog njegovih podataka istražuju tisuće bogataša radi utaje poreza, da je jedina vlada koja po tom pitanju nije ništa poduzela ona Grčka, a i ta je nedavno izgubila izbore i da je Hongkong and Shanghai Banking Corporation stari negativac koji je još od osnutka 1865. godine u Indiji legalno prodavao opijum zaradu odnoseći u London.

"Banke poput HSBC-a osmislile su sustav u kojem se bogate na račun društva perući novac i pomažući bogatima da izbjegnu plaćanje poreza", izjavio je Hervé Falciani u intervjuu za njemački Der Spiegel u ljeto 2013. godine. Riječ je o osebujnom IT stručnjaku koji je još 2008. godine predao iscrpne dokumente što otkrivaju veze švicarske poslovnice engleske banke s diktatorima, kriminalcima, političarima... Nakon što je tim novinara iz 45 zemalja pregledao preko sto gigabajta dokumenata Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara objavio je podatke o privatnim računima na kojima leži više od 100 milijardi nikada oporezovanih dolara korištenih u nizu kriminalnih aktivnosti. U ukupnoj svoti Hrvatska, prema podacima koje je iz švicarske podružnice banke HSBC prikupio zviždač Falciani, pridonosi s oko 30 milijuna od 37 klijenata o čijim se identitetima još uvijek ne zna ništa. Prema švicarskim zakonima Hervé Falciani prošlog je prosinca optužen u odsutnosti za industrijsku špijunažu i kršenje bankarske tajne.

Velika afera samo je rezultat potezâ osebujnog Francuza talijanskih korijena rođenog upravo na današnji dan 1972. godine u Monacu. Nakon završenog studija Falciani se 2001. godine zaposlio u poslovnici HSBC-a u Monacu gdje je kao računalni inženjer unaprijedio sigurnosni sustav banke. Početkom 2006. godine iz Monaca prelazi u švicarsku podružnicu u Genevi gdje ima zadatak implementirati novi sustav za Management odnosa s klijentima kada najvjerojatnije dobiva pristup delikatnim podacima.

U intervjuu za španjolski El Pais 2013. godine tvrdi kako je "shvatio da je način na koji se podaci u banci obrađuju olakšavao izbjegavanje plaćanja poreza".

"Predložio sam sustav koji bi to onemogućio što su nadređeni odbili. Osobno, vjerujem da je tu riječ o sistemskom kršenju temeljnih građanskih prava 'zamračivanjem' novaca koji bi trebali služiti općem dobru", naveo je. Od tog je trenutka Falciani počeo prikupljati dokaze o potencijalnim prevarama koje su uključivale oko 130.000 klijenata banke, a što danas poznajemo kao Swiss Leaks.

Iako je svojedobno kontaktirao švicarske vlasti, tamošnje se sudstvo nije pretjerano zamaralo onim što je Falciani imao za reći. Kako bi ih ipak privolio da istraže HSBC, Harvé Falciani započinje pravu avanturu u stilu Jamesa Bonda, ili barem tako sam tvrdi. Naime, El Paisu je ispričao kako se odlučio aktivirati interni sustav zaštite švicarskih banaka. S ljubavnicom, i suradnicom iz HSBC-a, Georginom Mikhael, u veljači 2008. godine pod lažnim imenom odlazi u Libanon gdje se u Bejrutu sastaje s ljudima iz podružnice HSBC-a, Bank Audi. Tamo se susreće sa zaposlenicima koji su u direktnom kontaktu s menadžmentom Bank Audi nudeći im, kako kasnije priča El Paisu, lažnu ponudu za nepostojeći sustav koji navodno prikuplja podatke o klijentima banke. Sumnjičavi menadžment libanonske filijale o svemu obavještava švicarski bankarski sustav koji započinje istragu o industrijskoj špijunaži što je Falcianiju i bio cilj. Da bi ga vlasti mogle pronaći karte za let u Bejrut platio je novcima s privatnog računa u HSBC-u.

Na Manhattanu klijentima HSBC-a ne naplaćuju taksi, čini se ni poreze (FOTO: Satish Krishnamurthy/flickr.com)

Kako piše francuski Le Monde, nakon povratka iz Libanona Falciani je kontaktirao vlasti u Britaniji, Njemačkoj i Francuskoj s kojima je dogovorio predaju dokumenata o desetero francuskih državljana. Švicarci su ga konačno uhitili 22. prosinca te ispitivali čitavog dana nakon čega je pušten uz obvezu da se iduće jutro vrati na daljnje ispitivanje. 

Premda mu je isprva bio cilj o svemu obavijestiti švicarske vlasti, nakon uhićenja je očito shvatio kako je predmet istrage umjesto HSBC-a, upravo on. Nenadanu priliku i puštanje odmah je iskoristio te je s iznajmljenim automobilom prešao francusku granicu. Tri dana nakon bijega, francuskim vlastima u Nici predaje pet DVD-ova s podacima. Švicarci već u siječnju 2009. godine izdaju međunarodnu tjeralicu po kojoj je Falciani uhićen u Francuskoj. No istražni sudac u Nici otvara vlastitu istragu, ovoga puta ne protiv Falcianija već protiv francuskih državljana s Falcianijeve liste koje tereti za izbjegavanje poreza što dovodi do diplomatskih ekscesa između Francuske i Švicarske.

Kako tvrdi El Paisu, "u Francuskoj sam prema podacima vlade SAD-a bio laka meta te su mi savjetovali da se sklonim u Španjolsku". Po međunarodnom nalogu za uhićenje koji je izdala Švicarska, Hervé Falciani je još jednom uhićen u ljeto 2012 godine. Nakon gotovo pola godine neizvjesnosti španjolske vlasti uvjetno odbijaju švicarski nalog te bjegunca puštaju uz uvjete maksimalne sigurnosti. Naime, od tada Falcianija prati osam tjelohranitelja koje plaća UN, ali se mora svakodnevno javljati lokalnoj policiji. Tek u proljeće 2013. godine španjolske vlasti konačno odlučuju o puštanju Falcianija na bezuvjetnu slobodu nakon dugotrajne suradnje između lokalnih i francuskih vlasti koja je uslijedila temeljem Falcianijevih podataka odnesenih iz HSBC-a. Kao razlog za neizručenje Španjolci navode "kako je Hervé Falciani donio informacije koje upozoravaju na ozbiljno sumnjive aktivnosti". Bjegunac se tada ponovo vraća u Francusku gdje poreznicima pomaže u istrazi protiv HSBC-a koja još uvijek traje. Prošle godine u proljeće istim je zadatkom bio i u Argentini gdje je Federalnoj agenciji za poreze pomagao u razjašnjavanju slučajeva pranja novca preko HSBC-a.

Unatoč epizodama za koje ne postoje provjerene informacije, poput one u kojoj ga 2007. godine presreću agenti Mossada ne bi li provjerili tko s njegove liste surađuje s neprijateljima Izraela, podaci koje je Falciani predao vlastima u Francuskoj otkrivaju tamnu stranu "uređene" Švicarske. Unatoč tome što su Falcianijevi motivi dvojbeni, ostaje činjenica da se radi o tisućama stranica koje objašnjavaju način na koji velike banke preko švicarske peru novac ne samo običnih bogataša već i notornih kriminalaca.

Lupiga.com

Naslovna fotografija: El Partido X