Balkanska melodija odjekuje velikim parkom "Borisova gradina", plućem Sofije, a žene i muškarci u narodnim nošnjama plešu bugarski ples Horo. Poskakujući u kolu pozivaju prolaznike na plave štandove konzervativnog GERB-a, stranke punog naziva Građani za europski razvoj Bugarske. Njen lider i bivši premijer, Bojko Borisov (55), inače nekadašnji tjelohranitelj, već slavi pobjedu uoči sutrašnjih parlamentarnih izbora jer mu sve ankete daju prednost pred socijalistima i liberalima. Njegovi aktivisti okupirali su čitav park pa bi prigodan naziv bio "Bojko Borisova gradina", umjesto imena nekadašnjeg kralja Borisa. Međutim, predizborna euforija ondje završava.

Ulicama glavnog bugarskog grada vlada rezignacija, rijetko tko vidi bolju budućnost zemlje na istoku Europe. Mnogi od 7,2 milijuna stanovnika Bugarske ne žele potrošiti ni minutu slobodnog vremena na odlazak na izborno mjesto.

„Neću glasovati jer su svi gadovi i ništa se neće promijeniti. Samo će biti manje novca“, ističe Blagoj Georgijev (65), prodavač cvijeća u centru. Kupci ne zastaju kod njegovog štanda pa nastavlja čitati novine. Mala bugarska trobojnica, zataknuta na štandu, kao da označava atmosferu u čitavoj zemlji.

'Svi su gadovi' (FOTO: Lupiga.Com/Miho Dobrašin)

Kada su u veljači prošle godine izbili prosvjedi protiv mjera štednje i rasta cijena struje, čije poskupljenje teško pogađa ljude poput Blagoja Georgijeva, mnogi su očekivali promjene. I doista, tadašnji premijer Bojko Borisov odstupio je s vlasti nakon čega je uspostavljena tehnička vlada. Dva mjeseca kasnije održani su prijevremeni izbori na kojima je opet pobijedio Borisov. No ostale tri stranke u parlamentu – socijalisti, liberali i nacionalisti – nisu ga htjeli podržati pa se zbog nedovoljnog broja glasova nije vratio na premijersko mjesto. 

Time su oporbena Bugarska socijalistička stranka (BSP) i manji liberalni Pokret za prava i slobodu (DPS) dobili mogućnost formiranja vlade. Mjesec dana nakon preuzimanja vlasti, na čelno mjesto agencije za nacionalnu sigurnost postavili su 34-godišnjeg odvjetnika Deljana Peevskog, medijskog mogula i vlasnika velikih kompanija. Izbor liberala Peevskog, člana DPS-a, oženjenog folk pjevačicom Cvetelinom Janevom (24) izazvao je šok u Bugarskoj.

Prosvjedi bez učinka

„To je osoba sklona skandalima, njegov izbor je pokazao da bilo tko može dobiti važnu funkciju“, kaže jedna novinarka pod uvjetom anonimnosti. Izbili su zatim veliki prosvjedi pa je Peevski odustao od pozicije, istaknuvši da „želi poštivati volju naroda“.

Veselo horo za već dobivene (?) izbore (FOTO: Lupiga.Com/Miho Dobrašin)

No građani su nastavili prosvjedovati, u vjerojatno najžešćoj pobuni u novijoj povijesti Bugarske. Studenti filozofskog fakulteta u Sofiji okupirali su sveučilišnu zgradu, a bijes se zatim prelio i na ostale fakultete. Opće nezadovoljstvo stanjem u državi eksplodiralo je prijeteći nemirima. No tijekom godine dana, koliko su trajali prosvjedi, ništa se nije promijenilo. Studentski bunt je polako venuo da bi na kraju potpuno iščeznuo.

U svibnju su na izborima za Europski parlament socijalisti doživjeli težak poraz čime je počeo raskol između njih i liberala. Liberali su, naime, tek neznatno lošije prošli što im je bio samo povod za izlazak iz vladajuće koalicije. Njenim razbijanjem pala je vlast pa je nanovo uspostavljena tehnička vlada. Sadašnji premijer te vlade Georgij Blinaški podržavao je studentski bunt zbog čega su ga socijalisti izbacili iz svojih redova. Napuštanjem broda koji tone, liberali su pak došli u poziciju koalirati s konzervativcima Bojka Borisova, ukoliko ovaj ne skupi dovoljan broj glasova.

Novinarka dnevnog lista Trud, Zdravka Andonova - ne vjeruje da će se nešto bitno dogoditi nakon izbora (FOTO: Lupiga.Com/Miho Dobrašin)

Za samostalno formiranje vlade potrebno mu je 121 od 240 mjesta u parlamentu, no sociolog Kolio Kolev uvjeren je da će skupiti oko 90 mjesta.

„Nije pitanje tko će pobijediti već tko će s GERB-om ući u koaliciju“, napominje Kolev, analitičar Mediane centra za politološke, marketinške i društvene studije, think-thanka iz Sofije. Lani, kada preostale tri stranke nisu htjele koalirati, Borisov je dobio 97 glasova.

„Sada ćemo imati nestabilnu koalicijsku vladu što može ugroziti stabilnost zemlje“, upozorava Kolev. Stalne promjene vlada i politička trgovina ogadile su građanima politiku.

Biranje manjeg zla

„Nema političara kojima možemo vjerovati. Čeka nas izuzetno težak izbor“, kaže stomatolog Kristian Atenian (28), zaposlenik male privatne ordinacije u centru grada.

„Ovom zemljom vladaju kriminalci. Mafija i korumpirani političari su umreženi pa moram izabrati između manjeg zla“, tvrdi. 

Bugarska se na ljestvici transparentnosti nalazi na 77. mjestu od 177 zemalja, podatak je Transparency Internationala, organizacije koja mjeri percepciju korumpiranosti javnih službi. Hrvatska se nalazi na 57. mjestu.

Aktivisti socijalista (FOTO: Lupiga.Com/Miho Dobrašin)

Atenian socijaliste naziva mafijom, za GERB kaže da je lažna desnica, te poručuje da će glasovati za krajnju desnicu.

„Ne vjerujem da oni mogu iskorijeniti mafiju, no znam da za nekoga moram glasovati“, kaže Atenian, čiji je otac Armenac, a majka Bugarka.

Desna koalicija Patriotski front, sastavljena od Nacionalnog fronta i VMRO-a, ima podršku nešto više od četiri posto građana, što je minimum za ulazak u parlament, pokazuje anketa kuće Alpha. Sličnu podršku ima i druga desna stranka Ataka. 

Konzervativni GERB podržava 34 posto glasača, socijaliste iz BSP-a 20 posto, a liberale DPS-a oko 15 posto, kažu u istoj kući. Izborni prag bi trebala prijeći i stranka desnog centra Reformistički blok te Bugarska bez cenzure, stranka Nikolaja Berekova koja prikuplja glasove nezadovoljnih političkom situacijom.

Ekipa koja ulijeva povjerenje: GERB, HDZ-ov partner u Europskom parmalentu (FOTO: Lupiga.Com/Miho Dobrašin)

Novinarka dnevnih novina Trud, Zdravka Andonova (28), smatra da će u odnosu na prošle izbore u parlament ući više od četiri stranke što GERB-u povećava mogućnosti koaliranja i dolaska na vlast. Potencijalni partner mogao bi im biti Reformistički blok iako je on optuživao GERB za korupciju.

„To bi mogla biti slaba vlada. Nakon izbora bi mogli imati problema s uspostavljanjem stabilnosti u zemlji“, kaže.

Izbori pa izbori pa OPET izbori...

Treći izbori u posljednje dvije godine za neke su previše.

„U posljednji tren ću odlučiti hoću li, i za koga glasovati“, kaže čistačica ulica u južnom dijelu grada, odbivši se predstaviti. Na prijašnjim izborima ovakvim biračima se svašta nudilo ne bi li ipak uzeli izborni listić.

No analitičari sada očekuju izuzetno slab odaziv. „Ljudi ne vjeruju političarima i to će pokazati ostankom kod kuće“, kaže sociolog Kolev.

Dodatni bijes izazvala je kriza četvrte po veličini banke – Korporativne komercijalne banke (Korpbank) – iz koje građani ne mogu izvući novac. Medijski napisi da se u banci događaju nepravilnosti, i da je u krizi, izazvali su navalu na šaltere nakon čega je banka, nemoćna da u isto vrijeme svima isplati depozite, doista i upala u probleme. 

Treći izbori u dvije godine - razlog za slavlje (FOTO: Lupiga.Com/Miho Dobrašin)

Bugarska središnja banka ističe da je krizu izazvao obračun medijskih mogula koji su imali vlasništvo i kredite u toj banci. U Sofiji neki špekuliraju kako je Deljan Peevski pokrenuo vijesti s ciljem uništenja banke i time izbjegavanja vraćanja nagomilanih kredita. On to opovrgava. Istovremeno je predsjednik uprave i glavni dioničar banke Cvetan Vasiljev pobjegao nakon što je Bugarska pokrenula Interpolovu tjeralicu sumnjajući na malverzacije. U Beogradu se predao policiji bojeći se za život.

Što je radila banka?

Građani, uključujući i novinarku Andonovu, sada strahuju za svoj novac. Središnja banka provodi nadzor i pere ruke od odgovornosti, ističući da se sve dogodilo nenadano krivnjom medija te da neće donijeti odluku prije kraja idućeg mjeseca.

„Jako sam zabrinuta. I ocu sam bila savjetovala da ondje ostavi novac. Užasno se osjećam“, kaže Andonova.

Mnogi se pitaju zašto država ne reagira, sumnjajući da je nekome u cilju uništiti banku. U međuvremenu je EU pokrenula istragu oko kršenja europskog zakona. Prema njemu građani moraju biti obeštećeni 25 dana nakon što prvi put nisu mogli podići novce, i to do iznosa od 100.000 eura, a sada su već prošla tri mjeseca. Prema bugarskom zakonu može proći šest mjeseci do vraćanja sredstava.

Na ulici se nagađa da bi mali klijenti poput Andonove mogli dobiti novac no ne i veliki biznismeni i političari koji su također ondje imali račune.

Čim prođu izbori i nadzor središnje banke, fond za garanciju depozita trebao bi isplatiti novac. Zbog toga bi se država trebala dodatno zadužiti. Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, stavila je na raspolaganje oko 1,6 milijardi eura za pomoć jer je panika građana zahvatila još jednu banku.

Situacija bi mogla imati „teške posljedica na kućanstva i kompanije“ te narušiti povjerenje u osiguranje depozita, upozorava Europska komisija.

Siromašni, a štede i propadaju

Bugarska je u EU ušla 2007. godine zajedno s Rumunjskom te je jedna od najsiromašnijih zemalja unije. No za razliku od većine članica njen javni dug je relativno mali i iznosi 22,5 posto BDP-a dok je proračunski deficit ispod razine od tri posto BDP-a, što je u skladu s pravilima EU-a. No mjere štednje za postizanje europskog cilja, uključujući i ulazak u eurozonu, guše gospodarski rast i dodatno potiču nezadovoljstvo naroda.

Kopanje po kontejnerima - međunarodni sport (FOTO: Lupiga.Com/Miho Dobrašin)

Bojko Borisov, bivši tjelohranitelj posljednjeg bugarskog komunističkog diktatora Todora Živkova, te nekadašnji gradonačelnik Sofije, nadu polaže u Bruxelles: „EU je Bugarskoj jedini izvor novca i stabilnosti“. Hrvatska vlada, s identičnim pogledom prema Bruxellesu, odbila je reći očekuje li promjene u odnosima nakon izbora.

„Odnosi Hrvatske i Bugarske tradicionalno su odlični, a našim članstvom u EU dobili su i dodatnu dimenziju“, stoji u e-mailu hrvatskog ministarstva vanjskih poslova.

Šestogodišnja recesija u Hrvatskoj i mjere štednje u Bugarskoj spustile su trgovinu na najnižu razinu u posljednjih deset godina, podatak je Hrvatske gospodarske komore.

U prvih šest mjeseci ove godine međusobna razmjena iznosila je 56.2 milijuna eura, što je 15 milijuna manje nego u istom razdoblju lani. Hrvatska u Bugarsku izvozi gnojiva i lijekove, a uglavnom uvozi željezne valjke i pekarske proizvode. U prvoj polovici ove godine uvoz je za 18 milijuna eura bio veći od izvoza.

Bugarsko gospodarstvo ove bi godine trebalo rasti 1,5 posto, a ne kako je prvotno prognozirano 1,9 posto, procjena je Europske banke za obnovu i razvoj. Osim kod onih koji su emigrirali na Zapad u potrazi za poslom, ili kod izglednog premijera Borisova, čija je stranka saveznik HDZ-a u Europskom parlamentu, euforija je splasnula i glede EU.

Stomatolog Kristian Atenian - kaže da mora birati između manjeg zla (FOTO: Miho Dobrašin)

„Ulazak u EU donio nam je malu prednost jer ne vidim kako će se stvari promijeniti bez pomoći izvana. No korist uglavnom imaju oni s novcem koji mogu putovati“, kaže stomatolog Atenian prije nego što će pogledati pokvareni zub iduće pacijentice. Ono što vidi u ustima draže mu je od pogleda u društvo oko sebe.

„Ne znam kakva je budućnost Bugarske. Ja živim sadašnjost, od danas do sutra“, poručuje.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Lupiga.Com/Miho Dobrašin