BANKA HRANE: „Ovime ćemo smanjiti broj osoba izloženih riziku od siromaštva“

L.T.

1. listopada 2023.

BANKA HRANE: „Ovime ćemo smanjiti broj osoba izloženih riziku od siromaštva“

„Pozivamo sve donatore i posrednike u doniranju hrane da se jave Gradskom društvu Crvenog križa Zagreb ako imaju potrebu donirati hranu ili potrebu za doniranom hranom“, poruka je koju je Crveni križ pustio u javnost zadnjeg dana rujna, dan prije nego li su pokrenuli Banku hrane u Zagrebu.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj se godišnje baci približno ogromna količina zdravstveno ispravne hrane. Svaki stanovnik Hrvatske, naime, godišnje baci oko 75 kilograma hrane, među kojom je najviše mesa, voća i povrća. Već neko vrijeme, uz podizanje svijesti građana o problemu bacanja hrane, postoje i planovi kako bi se u svakoj županiji otvorila banka hrane koja bi pohranjivala hranu na siguran i zdravstveno ispravan način te je potom distribuirala tamo gdje je to potrebno. Nacionalni cilj je da se do 2028. godine bacanje hrane smanji za 30 posto. 

Shodno tome, u okviru provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2027., lani je objavljen Javni poziv za dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava za infrastrukturno opremanje posrednika u lancu doniranja hrane i banke hrane. Ukupna vrijednost javnog poziva bila je oko četiri milijuna eura, a na njega se javilo i Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb te dobilo potporu od skoro 240.000 eura. 

U proteklih godinu dana u Crvenom križu s tim su sredstvima stvorili osnovne preduvjete za povećanje količine donirane hrane na području Zagreba s namjerom da se poboljša prehrambena sigurnost siromašnijih građana Grada Zagreba.

„Uz velike količine bačene i ne redistribuirane hrane na zagrebačkom području, postotak rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti dodatni razlog za razvijanje ovog projekta bila nam je i trenutna rastuća inflacija te povećanje cijena hrane“, objašnjavaju u Crvenom križu Zagreb.

Crveni križ Zagreb
Već od ranije Crveni križ Zagreb raspolaže skladištem za hranu i socijalnom samoposlugom (FOTO: Crveni križ)

U proteklom su periodu u ovoj organizaciji nabavili dva kombija i jedan kamion, čime su znatno ojačali svoje infrastrukturne kapacitete.

„Radi se o kombiju Mercedes Benz Sprinter, kombiju-hladnjači Fiat Ducato i kamionu MAN koji je nadograđen sandukom sa stranicama, ceradom na bočni pomak i utovarnom rampom od jedne i pol tone, a koji će se koristiti za prikupljanje i distribuciju donacija prehrambenih i higijenskih proizvoda od donatora, kao što su tvornice ili trgovački lanaca, pa do Banke hrane Crvenog križa Zagreb gdje će se skladištiti i dalje raspodjeljivati socijalno ugroženim građanima Zagreba, direktno ili putem posrednika“, pojašnjavaju iz Crvenog križa.

Već od ranije Crveni križ Zagreb raspolaže skladištem za hranu i socijalnom samoposlugom od tristotinjak kvadratnih metara te rashladnom komorom za hranu kapaciteta 25 četvornih metara, o čemu smo već pisali na Lupigi, tako da su nabavom vozila zaokružili cjelinu budućeg distributivno-logističkog centra i ojačali svoje infrastrukturne kapacitete.

ZBOG NJIH JE MANJE GLADI: „Najviše nam pomažu mali ljudi velikog srca“

MJESTA KOJA SU NESTALA IZ NAŠIH GRADOVA: Socijalno osviješteni restoran koji funkcionira i u privatnom vlasništvu

„Ovakav uređeni sustav Banke hrane nije od koristi samo za krajnje korisnike, građane ispod praga siromaštva i ostale socijalno osjetljive skupine stanovništva, već i za državu te društvo u cjelini. Postojanje Banke hrane značajno je za više ekonomskih i društvenih skupina. Prvo treba istaknuti koristi u kontekstu oblika posredništva između donatora i potencijalnih donatora s registriranim posrednicima. Bacanje hrane predstavlja velik ekološki problem pa će se pridonijeti smanjenju štetnog utjecaja na okoliš, a samim time i unapređenju kvalitete života i zdravlja građana. Značajne su i materijalne uštede, čime će se omogućiti financiranje drugih potreba“, kažu u Crvenom križu na početku djelovanja zagrebačke Banke hrane. 

Dodaju kako ovim projektom doprinose ostvarivanju nekoliko ciljeva UN-ove Agende 2030, kao što je smanjenje broja osoba izloženih riziku od siromaštva i socijalne isključenosti

Crveni križ Zagreb
Nova vozila zagrebačkog Crvenog križa (FOTO: Crveni križ)

Za potencijalne donatore vrijedi napomenuti kako je doniranje hrane oslobođeno plaćanja PDV-a, a mogu se donirati sve neoštećene namirnice s valjanim rokom trajanja i higijenske potrepštine koje nisu korištene. Donacije se mogu predati u Socijalnom dućanu zagrebačkog Crvenog križa, odnosno u novootvorenoj Banci hrane u Heinzelovoj ulici 64-66. 

Ukoliko je uopće potrebno odgovoriti na pitanje zašto donirati, daju i jednostavan odgovor – zato što ćete tako pomoći pojedincima i obiteljima slabijeg imovinskog stanja te doprinijeti smanjenju bacanja hrane.

„U Europi i svijetu, pa i u Hrvatskoj, sve je razvijenija svijest o problematici vezanoj za otpad od hrane i neracionalnom trošenju resursa za proizvodnju hrane, posebice jer nije riječ samo o okolišnom, već i o pitanju socijalno-ekonomske i etičke prirode. Aktivnosti u sprječavanju nastanka otpada od hrane trebale bi biti primarno usmjerene na izvor nastanka viška hrane, a to je u svakoj fazi lanca opskrbe, od proizvodnje, prerade, distribucije do konzumacije“, napominju iz Crvenog križa Zagreb, ističući kako se najviše hrane baca u domaćinstvima, dok je istovremeno četvrtina građana izložena riziku od siromaštva.

Ističu kako smanjenju otpada od hrane osobno može doprinijeti svaki pojedinac primjenjujući neke od njihovih savjeta. Primjerice, ukazuju na nužnost pažljivog planiranja kupovine namirnica, jer nabavka treba biti racionalna, bez stvaranja nepotrebnih zaliha. Također je važno i pravilno skladištiti hranu na mjestima na kojima dulje ostaje svježa i sigurna za korištenje. Osim toga upozoravaju da se treba razlikovati oznake roka trajanja hrane „najbolje upotrijebiti do“ i „upotrijebiti do“, jer je nerazumijevanje razlika jedan od razloga nepotrebnog bacanja hrane. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Crveni križ

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Ustavne vrednote u doba krize"