A GRAĐANSKI ODGOJ: „Nije uloga škole samo da pruži znanje za osobni probitak, već da nas nauči životu u zajednici“
Nakon istraživanja koje je pokazalo zabrinjavajuće rezultate o stavovima građana po pitanju njihovih prava u političkom odlučivanju, ispitivanje srednjoškolaca - maturanata o građanskim kompetencijama ukazalo je na slične društvene tendencije.
„Od devedesetih godina prošlog stoljeća demokratski deficiti se produbljuju. Iako bi se trebalo očekivati suprotno, opada prihvaćanje liberalno-demokratskih vrijednosti, posebice demokratskog i višestranačkog sustava, a istodobno se relativizira važnost demokratskog sustava i raste prihvaćanje autoritarnih sustava“, istaknula je dr. Vlasta Ilišin iz Instituta za društvena istraživanja na predstavljanju kampanje GOOD Inicijative pod nazivom "Naučimo biti veliki", koju su nevladine organizacije pokrenule za promoviranje sustavnog i kvalitetnog uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja u škole.
"Relativizira se važnost demokratskog sustava, a raste prihvaćanje autoritarnih sustava" - Vlasta Ilišin (FOTO: FAH)
Neodgovarajući model provedbe građanskog odgoja i obrazovanja, stvorio je u društvu još dublju polarizaciju prema ovom pitanju, istaknuli su iz ove inicijative, te pozvali Ministarstvo obrazovanja da objavi rezultate eksperimentalne provedbe građanskog odgoja i obrazovanja, kako u međupredmetnoj provedbi, tako i u zasebnom predmetu koji se prošle školske godine provodio u tridesetak škola.
Emina Bužinkić iz GOOD Inicijative istaknula je kako se pokazalo da se čak i iz nekoliko mjeseci primjene programa mogu vidjeti značajne promjene u međusobnim odnosima učenika te učitelja, kao i da postoji puno veći senzibilitet prema osobama s invaliditetom i pojedincima iz drugih kultura i etniciteta.
„No dolaskom ministra Vedrana Mornara na vlast, preporuka i model stručnog povjerenstva za izradu kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja, koji je potvrdio važnost uvođenja građanskog odgoja kao predmeta u sve škole, pao je u vodu i građanski se odgoj uveo kao međupredmetno područje prije točno godinu dana. Do danas nemamo rezultate ni izvještaj o provođenju odluke. Imamo, međutim, brojna pisma i poruke nastavnika i stručnih suradnika, koji se žale na administrativnu opterećenost i neodgovarajući kurikulum po kojemu trebaju provoditi građansko obrazovanje, premda se on po mnogima ne razlikuje od vjeronaučnih sadržaja ili se ne može provoditi ono što je zamišljeno“, rekla je Bužinkić, apelirajući i na uvođenje građanskog obrazovanja i odgoja kao posebnog predmeta, a ne samo međupredmeta, unutar aktualne kurikularne reforme.
"Tražimo konstruktivnije djelovanje u zajednicama, u suradnji s roditeljima, građanima i civilnim društvom, kako bi zajednica doživjela veći demokratski procvat" - Emina Bužinkić (FOTO: FAH)
Poručila je pritom kako građanski odgoj nikad nije bio prioritet niti jedne vlade u Hrvatskoj. Od 1999. godine, kad je uveden neobavezujući Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo, obrazovne vlasti nisu napravile analizu o tome kako izgleda primjena građanskog odgoja i obrazovanja, ili što uopće znači obilježavanja Dana kruha ili sadnja stabla masline u dvorištu škole, kao primjeri najčešćih aktivnosti u školama.
„Je li to ono što stvarno želimo vidjeti kao kritičko mišljenje i adekvatnu političku socijalizaciju, i ima li tu prostora za aktivističko građanstvo, nasuprot humanitarnom djelovanju koje postaje primarni aspekt građanskog obrazovanja u Hrvatskoj? Iako smo, dakako, izrazito skloni podržati humanitarni rad, tražimo i konstruktivnije djelovanje u zajednicama, u suradnji s roditeljima, građanima i civilnim društvom, kako bi zajednica doživjela veći demokratski procvat“, poručila je Bužinkić.
Kada je riječ o srednjoškolcima, preliminarni podaci istraživanja su zabrinjavajući, no ne i iznenađujući, upozorila je dr. Vlasta Ilišin. Srednjoškolci, ističe, pokazuju najniže rezultate prema društvenoj poželjnosti, bilo da je riječ o demokratskim potencijalima, participaciji i razumijevanju.
„To je i logično, jer su oni najmlađi uzorak ispitanika, ali je činjenica da je riječ o konstanti. Posebno je to naglašeno kod srednjoškolaca s trogodišnjim programima. Za njih, naime, nema šanse za daljnju školsku intervenciju, jer nakon završetka škole čekaju ulazak u svijet rada. Ovi drugi imaju priliku prolaziti kroz određene edukacije“, kazala je, naglašavajući kako se istodobno povećava participacija u civilnom društvu i političkim strankama, dok se demokratski temelji urušavaju.
„Upravo produbljenje demokratskih deficita pokazuje da su zakazali svi agensi socijalizacije. I škola i obitelj i mediji i političke elite i organizacije, dakle svi koji su mogli zakazati su zakazali“, rekla je Ilišin, te dodala kako, u kontekstu političke pismenosti maturanata, posebno zabrinjava činjenica da se, kako sugeriraju rezultati istraživanja, oni najviše informiraju iz krajnje nepouzdanih izvora, poput društvenih mreža. Utoliko ne čudi što preliminarni rezultati istraživanja među starijima iznad 18 godina pokazuju da otprilike polovica ispitanika nije svjesna svoje uloge građana.
Inicijativa je najavila i emitiranje šest promotivnih video spotova sa šest ključnih dimenzija građanskog odgoja i obrazovanja (FOTO: FAH)
„Ukoliko je točno da i stariji pate od demokratskih deficita, a točno je, ne može se očekivati da će roditelji i obitelj puno pomoći“, napominje. Najefikasnija društvena intervencija, kako je zaključila, upravo je ona koja se ostvaruje putem obrazovnog sustava jer je škola mjesto koje može osigurati da se steknu znanja i vještine potrebne budućim građanima u punom smislu te riječi: s punim pravom glasa i potrebom da odlučuju na temelju razumijevanja stvari i bolje kompetencije u odnosu na njihove roditelje danas.
„Sami srednjoškolci kažu da su u svom obrazovanju zakinuti za sadržaj koji se tiče upravo elemenata koji pridonose razvoju demokratskih potencijala, misleći na ljudska prava, nacionalne manjine, kulturne različitosti i medije. Kada to pridružimo rezultatima istraživanja, mislim da se možemo složiti da očito nešto treba promijeniti“, zaključila je Ilišin.
Na maturi iz Politike i gospodarstva prije godinu-dvije odgovori su pokazivali da je Republika Hrvatska policijska država jer - ima policiju, pojasnio je na konkretnom primjeru Tin Puljić, prošlogodišnji maturant i član pobjedničkog tima svjetskog debatnog natjecanja. Posebno je problematično, kako je objasnio, što iz škole izlaze ljudi koji većinom „ne znaju koja je vrijednost građanske aktivnosti, ne znaju koja je njihova uloga u kreiranju društva i uopće se ne osjećaju pozvanima to učiniti“.
„Upravo je u tome uloga škole kao odgojno-obrazovne ustanove - ne samo pružiti znanje bitno za osobni probitak, već ih naučiti životu u zajednici“, poručio je mladi Puljić.
"Škola ne treba samo pružiti znanje bitno za osobni probitak, već djecu naučiti životu u zajednici" - Tin Puljić (FOTO: FAH)
„Ne može se očekivati da se demokratska načela pojavljuju niotkud, ona se prenose“, dodao je, pojasnivši to na primjeru izbjegličke krize koja je, kako je rekao, vrijeme u kojem je ključno pokazati vrijednosti solidarnosti i ljudskosti prema osobama koje se nalaze u situaciji u kojoj se Hrvatska našla prije dvadesetak godina.
„Ali do toga se neće doći kroz poučavanje samo teorijskog znanja ili pripremanja samo za tržište rada, nego da se od malih nogu uče vrijednosti i poštovanje ljudskih prava“, istaknuo je.
Inicijativa je najavila emitiranje šest promotivnih video spotova sa šest ključnih dimenzija građanskog odgoja i obrazovanja, pakete s plakatima i lecima za škole, te pokretanje internetske stranice www.naucimobitiveliki.goo.hr. Osim toga, GOOD inicijativa planira tijekom ove i sljedeće godine provesti niz aktivnosti koje uključuju organiziranje okruglih stolova, konferencija te sastanaka s različitim dionicima kako bi ih informirali o važnosti kvalitetnog uvođenja građanskog odgoja u škole.
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: FAH
Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Neki novi klinci".
Ključan čimbenik u odgoju djeteta kao i onaj na kome je najveća odgovornost je OBITELJ. Ili pojednostavljeno otac i mater . Svak ko se oslanja na javna učilišta da će tobože ona odgojiti dijete grdno se vara .
Vidim da neki pišu i o promijenama ustava , a ne razumiju da je u demokraciji vlast u demosu odnosno narodu koji će odlučiti što i kako . U nacionalnoj državi nitko ne negira građanina , postoji nacionalna većina i nacionalne manjine sa svim pravama i obvezama . A to što nekima smeta Hrvatske država to je drugi par cipela , odnosno nečija osobna tragedija .