Bili smo u Jasenovcu, na obilježavanju 70. godišnjice juriša logoraša u slobodu. Bili smo na polju na kojem je svaka stopa natopljena ljudskom krvlju. U proboj je krenulo njih šest stotina. Oko 90 ih je ostalo živih. Bili smo u Jasenovcu, na strašnom mjestu ustaških zločina, da odamo počast mrtvima i da poručimo živima da ćemo se boriti kako se fašizam u ovoj zemlji nikad ne bi ponovio. Premijer Zoran Milanović napokon je održao govor kakav priliči državniku. I on i drugi govornici upozoravali su na fašizaciju društva. Predsjednica države u Jasenovcu na komemoraciji nije bila. Na spomen njezinog imena čuo se glas negodovanja. Predsjednica nije došla, ona će se svojim simpatizerima obratiti na Bleiburgu.

(FOTO: Lupiga.Com)

Nekoliko tisuća ljudi iz svih krajeva Hrvatske, kao i gostiju iz susjednih država, došlo je odati poštu jasenovačkim žrtvama. Prošetali smo uz jezero, koje su svojim rukama iskopali jasenovački logoraši, vadeći glinu i praveći cigle za zid kojim će ih ustaški zločinci ograditi.

U koloni i najviši predstavnici države, s izuzetkom Kolinde Grabar Kitarović. Ona je, čini se, procijenila da se među ovim ljudima neće osjećati ugodno, odnosno ne tako ugodno kao na Bleiburgu, gdje je najavljen njezin dolazak i govor. Na Bleiburgu su, podsjetimo, između ostalih završili ljudi koji su utemeljili Jasenovac, koncentracijski logor u kojem je brutalno ubijeno najmanje 80.000 ljudi. Novinar Viktor Ivančić devedesetih je na Bleiburgu upoznao Dinka Šakića, zapovjednika koncentracijskog logora Jasenovac. Više o tome pročitajte u Ivančićevoj knjizi "Točka na U".

(FOTO: Lupiga.Com)

Putem do Kamenog cvijeta, monumentalnog spomenika Bogdana Bogdanovića, prošli smo kraj makete - logora u malom. Ljudi prolaze, netko ostavi svijeću i tako, ide kolona. Pod nekima od humki koje se vide s ovog mjesta zakopane su kosti ubijenih. Bili su krivi jer nisu mislili kao ustaše, jer su se rodili u okrilju druge vjere ili nacionalnosti. 

(FOTO: Lupiga.Com)

U povorci smo sreli Nadira i Tofku Dedića, oca i sina. Nadir je kao dijete bio zatvoren u ustaškom logoru Stara Gradiška. Danas je beskućnik, zbrinut u jednom od prihvatilišta Crvenog križa. Nadira i njegovu suprugu Fatu poznajemo dugo, dugo.

"Ciganska je tuga pregolema..." Tu potresnu pjesmu potpisani je prvi put čuo u Nadirovoj kući. "Ciganska je tuga pregolema/Nitko ne zna što se Cigi sprema/ili logor ili šuma gusta/osta cijela Ciganija pusta./Ustaj Cigo sa kreveta svoga/ ustaj Cigo, tu ti mjesto nije/ 'ajd u logor gdje se maljem bije." Tu smo, to je taj logor. 

(FOTO: Lupiga.Com)

Njih trojica su preživjela strašni Jasenovac. Sad sjede na počasnom mjestu, u državi gdje se pozdrav pod kojim su u Jasenovac zatvoreni tretira kao stari hrvatski pozdrav, u državi u kojoj ustaštvo mnogom omladincu i omladinki predstavlja jedan od simbola borbe za Hrvatsku u kakvoj žele živjeti. 

(FOTO: Lupiga.Com)

Milan Aćimović u logoru Jasenovac završio je s nepunih sedam godina. Kratko će nam reći: "Mislio sam da ću te jeseni ići u školu". U Jasenovcu i drugim logorima Pavelićeve zločinačke tvorevine ubijeno je 20.000 djece stare do 14 godina. 

(FOTO: Lupiga.Com)

Jelena Radojčić je kozaračko dijete. Oca su joj u Staroj Gradišci ubili maljem. Nju i dva brata spasila je Dijana Budisavljević. Jednog od braće nikad više nije pronašla. Kaže da ga i danas traži. Imao je biljeg na lijevoj ili desnoj sljepoočnici. Pretpostavlja da su ga dali na usvajanje nekoj obitelji. 

(FOTO: Lupiga.Com)

Popovi, svećenik, imam i rabin. Svako je došao moliti za sve, a posebno za svoje, da im duše nađu mir i put prema nekom od četiri raja. Ili je to ipak jedan raj i jedan bog? Ili pak nema ničeg osim ove livade natopljene ljudskom krvlju i kostiju pod humkama?

(FOTO: Lupiga.Com)

Premijer Zoran Milanović napokon je održao antifašistički govor i primijetio političko crnilo koje se intenzivno širi Hrvatskom. "Za mene je", rekao je, "u Drugom svjetskom ratu postojala samo jedna hrvatska vojska - hrvatski partizani i partizani Hrvatske". Podsjetio je i na žrtve Križnog puta, ali i jasno dao do znanja da ceremoniju na Bleiburgu smatra ceremonijom u kojoj se žaluje za NDH režimom.

Spomenuo je Ustav i antifašističke temelje Hrvatske. Govor je završio uzvikom: "Živio hrvatski antifašizam, živjela moderna i humana Hrvatska!"

(FOTO: Lupiga.Com)

Branko Lustig stigao je kao izaslanik Kolinde Grabar Kitarović. Na spomen njezinog imena ljudi su negodovali. Lustigu su pljeskali. Rekao je da mu nije jasno kako netko može tvrditi da fašizma u Hrvatskoj nije bilo, kad su ustaše ljude klale na svakom koraku. Podsjetio je da je bio samo broj, broj u Aušvicu. 

(FOTO: Lupiga.Com)

Milorad Pupovac upozorio je na opasnost od fašizacije Hrvatske. "Zapitajmo se može li naše društvo prepoznati znakove narastanja atmosfere fašizacije i nacizacije. Hoćemo li smoći snage da prozovemo one koji proizvode strah i promoviraju netoleranciju, koji rade na zaboravu umjesto na oslobođenju i iskupljenju zbog strahote koja se dogodila i na ovom mjestu", rekao je predstavnik srpskog naroda u Hrvatskoj. 

(FOTO: Lupiga.Com)

Preživjeli su i svake godine na ovom mjestu polažu vijenac. Ljude čije kosti su pod jasenovačkim humkama oni su poznavali. Samo sretan slučaj htio je da se i njihove kosti ne nađu pod tim humkama.

(FOTO: Lupiga.Com)

Pod ovaj stih iz Goranove poeme Jama leglo je na desetke vijenaca. Vijenci su za sjećanje, ali i za upozorenje Hrvatskoj, kao i Goranova "Jama". Jeste li čitali "Jamu" Ivana Gorana Kovačića? Nacionalistički manijaci pokušali su napraviti državu protiv kakve je svaki čovjek dužan boriti se na život i smrt. U Drugom svjetskom ratu mnogi ljudi iz Hrvatske ispunili su tu dužnost. Jedan od njih je i Ivan Goran Kovačić.

Poema "Jama" napisana je njegovim životom: "Krv je moje svjetlo i moja tama./Blaženu noć su meni iskopali/Sa sretnim vidom iz očinjih jama;/Od kaplja dana bijesni oganj pali/Krvavu zjenu u mozgu, ko ranu./Moje su oči zgasle na mome dlanu. ..."

(FOTO: Lupiga.Com)

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić nije propustio jasenovačku obljetnicu. Milan Bandić - čovjek koji, podržavajući sebe, podržava sve ideološke pozicije. Djelovao je slabo, iscrpljeno. Pred njim su još mnoge bitke, ponajprije sudske, a onda i političke. 

(FOTO: Lupiga.Com)

Branko Lustig položio je vijenac. U najavi je službeni spiker rekao da Lustig dolazi kao izaslanik predsjednice Koline Grabar Kitarović. Lustig je rekao: "Obraćam vam se kao broj A3317". Na društvenim mrežama pojavila se odlična inicijativa, kojom se predsjednici države Kolindi G.K. predlaže da Lustiga kao izaslanika pošalje i u Bleiburg.  

(FOTO: Lupiga.Com)

Ceremonija se odužila, a SMS poruke nikog neće čekati pa tako niti popa.
 

(FOTO: Lupiga.Com)

Slavko Goldstein rekao nam je da se danas boji fašizacije Hrvatske više nego što se bojao prije nekoliko godina, kad je na turneji po Americi tvrdio da se Hrvatskoj takvo što ne može ponoviti. Bojim se, rekao je, da sam bio preoptimističan. Najprije smo ga pitali za izostanak predsjednice Kolinde Grabar Kitarović. 

"Naravno da je neprimjereno da predsjednica Kolinda Grabar Kitarović nije došla, odnosno da je došla sama. Još lošije je ono što je ona napisala u spomen knjizi. Nije rekla tko su bili ubice i tko su bile žrtve. Srbi, Romi, Židovi i Hrvati koji su ovdje pobijeni trebaju biti spomenuti, a pogotovo treba reći koji je režim to napravio. Ne zaviti to u nekakav staniol. Međutim, ovdje je sve rečeno, čak i u govoru izaslanika Lustiga rečeno je sve što se treba reći o tome. Što se tiče predsjednika Vlade, mislim da je ovo najstrastveniji i najprimjereniji govor od tri njegova govora koja sam čuo ovom prigodom", kaže nam, a potom ga pitamo - plašimo li se s razlogom fašizacije društva, mislite li da uistinu može doći do radikalne situacije?

"Vjerovao sam da je neoustaštvo zamrlo, da smo to prebrodili. Kad sam prije dvije godine bio u Americi, u šest američkih gradova gdje sam predstavljao knjigu, to su me najviše pitali. Ja sam govorio optimistično, a na žalost – moram reći da sam se prevario. U zadnje vrijeme ta je opasnost, koja truje Hrvatsku, teško je reći nabujala, ali je svakako u jačanju. Ne bojim se da će to dovesti do ponavljanja '41. u doslovnome smislu, ali da to truje hrvatsku državu i hrvatski narod pogotovo, mislim da je to činjenica", rezimirao je Goldstein. 

(FOTO: Lupiga.Com)

Po završetku ceremonije prošli smo kraj strašne kompozicije, koja je u smrt dovozila jasenovačke logoraše.

(FOTO: Lupiga.Com)

Susreli smo se i s prijateljima iz Zrenjanina, ocem i sinom koji su pješačili preko 200 kilometara od Bačke Palanke do Jasenovca, posvetivši tu šetnju borbi protiv fašizma.

Na koncu smo svratili i u gluhi grad Jasenovac. Tamo danas, kažu, živi 700 duša, a prije rata ih je bilo 2.500. Konobara u jednom kafiću pitali smo razgovara li se u Jasenovcu o logoru Jasenovac. "Ne razgovara", odgovorio nam je.

 

 

 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Lupiga.Com

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Ustavne vrednote u doba krize".