Jedna od najosebujnijih zagrebačkih povijesnih fontana naziva "Kozmički ciklus vode" na Trgu Petra Krešimira IV. nedavno je obnovljena u cijelosti i nakon dugo godina ponovno je u funkciji. Obnovljen je i tzv. park za odrasle unutar iste javne površine, a koji se smatra jednim od ponajboljih modernističkih krajobraznih cjelina ne samo u Zagrebu, već i u Hrvatskoj.

Ovaj zagrebački kutak smatra se jednim od najboljih modernih projektiranih krajobraznih cjelina u gradu, zaštićeni je spomenik kulture, a fontana je izgrađena 1935. godine po projektu Cirila Jegliča i Josipa Seissla. Nakon godina zanemarivanja i više inicijativa za obnovu ove povijesne fontane, platforma 1POSTOZAGRAD ponovno je pokrenula priču i u tome uspjela. Nakon uspješne obnove, članovi platforme 1POSTOZAGRAD apeliraju da se nakon obnove fontana treba redovito održavati.

Osim fontane obnovljen je i tzv. park za odrasle (FOTO: pogledaj.to)

"Smatramo da bi se održavanjem fontane u zamišljenoj funkciji afirmirala ukupna vrijednost parka te znatno pridonijelo mjestu i kvaliteti života u gradu. Neispunjavanjem vodom u doba godine kada to vremenske prilike dopuštaju zapravo se narušava izvorni koncept krajobraznog rješenja parka koje uključuje bazen s vodom", navode iz inicijative i naglašavaju da voda kao element javnog prostora grada ima izuzetnu ulogu, i to ne samo u poboljšanju ambijentalnih i boravišnih kvaliteta mjesta - već bazen s vodom ima i ulogu pojilišta za ptice i druge životinje.

Saša Šimpraga, osnivač i voditelj platforme 1POSTOZAGRAD u tekstu za portal Pogledaj.to iznio je par primjedbi na, kako kaže, inače korektnu obnovu parka.

"Naime, vrt za odrasle je dobio novu rasvjetu u vidu četiri rasvjetna stupa. Ti historicistički stupovi povijesni su falsifikat i nešto čemu nipošto nije mjesto u modernističkom parku. Kada se u obzir uzme i da park uživa status spomenika kulture, posve je nejasno na temelju čega su tamo postavljeni. Rasvjetu, kao prihvatljivu nadogradnju parka, odnosno potrebu proizašlu iz zahtjeva vremena, trebalo je rješavati nižim, suvremeno i decentno oblikovanim rasvjetnim tijelima. Taj tip rasvjete bi ujedno i kvalitetnije riješio problem noćnog svjetla i to tako da doprinosi intimi javnog prostora, a da ne uskraćuje u svojoj utilitarnoj funkciji", smatra Šimpraga.

Park popularno zvan Krešimirac izveden je temeljem prvog javnog krajobraznog natječaja u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji, po projektu Cirila Jegliča, a otvoren je 1938. godine (FOTO: pogledaj.to)

Problematičnom smatra i najavu da će se park zatvarati noću, svakodnevno u 22 sata do 8 ujutro, što je dijelom i u suprotnosti s njegovom ulogom 'vrta za odrasle: "Ne bi trebalo biti prepreka kada neki ljubavni par poželi npr. u ljetnim mjesecima sjediti u tome parku u ponoć", piše Šimpraga.

"Danas vrt više nema ribice i vodeno raslinje koje se nekad sezonski unosilo u parkić onda kad je čitav park imao i svog čuvara, a u slučaju da sve to ponovo dobije, noćno zaključavanje bilo bi posve opravdano. Sada kada svega toga nema, zaključavanje se ipak čini kao nepotrebno, iako je bojazan od vandalizma uvijek prisutna, a umanjuje ju obližnje osiguranje Ministarstva obrane", zaključuje Šimpraga.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: pogledaj.to