Markiranje

14. 03. 2002.
Markiranje je naziv koji je na čudan način dospio u školske klupe. Vjerovatno nikada nećemo saznati zašto taj izraz, koji uglavnom služi za označavanje (planinskih puteva, robe) označava i bijeg s nastave. Bez daljnjeg ulaženja u korijen riječi, markiranje ima svoje zakonitosti koji svaki mudriji srednjoškolac ima u malom prstu. 1.Markiranje prva dva sata - ovo je markiranje najpraktičnije i najlakše za opravdati. Opravdanja se kreću uglavnom između mame koja nije navila sat ili užasne

Pitija

14. 03. 2002.
Grčka mitološka svećenica i proročica. Prema predaji, boravila je u hramu Apolona i predskazivala budućnost. Pitija je bila svećenica Apolona, boga Sunca, ali i zaštitnika proroka i pjesnika. Grci su vjerovali da im Apolon preko svojih svećenica otkriva budućnost, pa su dolazili u njegove hramove, naročito prije velikih pothvata, kako bi saznali što im je činiti. Najčuvenije Apolonovo proročište bilo je u Delfima, na obroncima planine Parnas. Tu je Pitija, delfijska proročica, izricala

Zagreb

14. 03. 2002.
Glavni grad Hrvatske. Smiješten u sjeverozapadnom dijelu. Ima miljon stanovnika i datuma 16.02.02 nema gradonačelnika. Poznat po manjku noćnog života, a i ono malo što ima ubrzo se pretvori u lažno elitističku zabavu. U proljeće najljepši. Nepotrebno i posve bez razloga razlog nevoljenja mnogih naših susjednih gradova. Postoje: zagrebački odrezak, zagrebački električni tramvaj (ZET), zagrebački velesajam, zagrebačka gora (Sljeme, 1035 m), zagrebački mališani i Zagreb gori. Vulgaris domestica

Moda i anti-moda

14. 03. 2002.
Za ove dvije grupe možemo reći da su oblici ukrašavanja, malo toga im je zajedničko. Anti-moda je "ustaljena" odjeća, polako se mijenja u vremenu, sva njena vrijednost u neku ruku ovisi o stabilnosti. Anti-moda ima tendenciju da se određena vrsta odjeće povezuje s određenim mjestom i s određenom društvenom cjelinom. Kod mode je potpuno drugačije. Ona se vrlo brzo mijenja u vremenu, a ta brzina je zapravo dio njezine biti. Malo varira u prostoru i vrlo brzo se širi u sve dijelove svijeta koji su

Robin Hood

14. 03. 2002.
Junak engleskih srednjovijekovnih narodnih pjesama. Njegovi podvizi odvijaju se između 12. i 15 st. Zaštitnik je slabih i potlačenih, borac protiv nepravde i surovih plemića. Robih Hood je vođa odmetnika, kome se nesretne žrtve raznih nepravdi i tlačenja mogu obratiti za pomoć. On kažnjava surovost i zlo oličeno u samovoljnim plemićima koji se tiranski odnose prema narodu, zaštićeni debelim zidovima svojih zamaka i četama dobro naoružanih vojnika plaćenika. Robin i njegov vjerni pomoćnik

Klavir

14. 03. 2002.
Prvi je klavir, kako se smatra, izumio talijanski graditelj čembala Bartolomeo Cristofori (1665-1731) početkom 18. stoljeća. On je, naime, 1709. godine objavio opis i crtež klavira opremljenog osobitim povratnim mehanizmom s pomoću kojega se batić, nakon udara u klavirsku žicu, istog trenutka vraćao u početni položaj. Osim toga, batić je odmah bio spreman da bude iznova aktiviran, čak i u slučaju kad bi sviračev prst ostao mirovati na tipki. Svirač na klaviru mogao je izravno upravljati jakošću

Testovi inteligencije

14. 03. 2002.
Francuski je psiholog Alfred Binet 1905. godine uveo prve testove inteligencije radeći na metodi identificiranja mentalne retardacije kod školske djece. Binet je zajedno sa svojim studentom i kolegom Theodorom Simonom bio pod znatnim utjecajem djela Sir Francisa Galtona, britanskog psihologa koji je sve do devedesetih godina 19. stoljeća razvijao načine testiranja općih mentalnih sposobnosti. Binet-Simonova ljestvica osobito je mjerila pamćenje, sposobnost zaključivanja i moć shvaćanja, a 1916.

Dickens, Charles

14. 03. 2002.
Engleski pisac, rodio se 7. veljače 1812. u Portsmouthu, a umro 9. lipnja 1870. u Gad's Hillu. Jedan je od najplodnijih i najčitanijih engleskih pisaca. Nakon što mu je otac završio u dužničkom zatvoru, 12-ogodišnji Charles, najstariji od osmero djece, morao je prekinuti školovanje i zaposliti se. Prvo je radio u radionici za proizvodnju laštila za obuću, a zatim se zaposlio kao pisar i reporter, a književnu nadarenost iskazao je već u prvim izdanim novinskim sličicama. I prvi je

Pletenice

14. 03. 2002.
Onima koji slijede modna zbivanja brojni časopisi i ovo ljeto preporučuju da kosu ukrase pletenicama i ne spominjući pritom njihovu povijest dugu više od 5 000 godina. Prvi zaljubljenici u pletenice bili su Egipćani koji su oko 3 000. godine prije Krista razvili cijelu umjetnost u izradi različitih umetaka i ukrasa za kosu. Mnoge pletenice iz drevnoga Egipta i danas se mogu vidjeti u muzejima zahvaljujući pomno razrađenim metodama konzerviranja. Kemijskim je analizama ustanovljeno da su