Testovi inteligencije

14. 03. 2002.
Francuski je psiholog Alfred Binet 1905. godine uveo prve testove inteligencije radeći na metodi identificiranja mentalne retardacije kod školske djece. Binet je zajedno sa svojim studentom i kolegom Theodorom Simonom bio pod znatnim utjecajem djela Sir Francisa Galtona, britanskog psihologa koji je sve do devedesetih godina 19. stoljeća razvijao načine testiranja općih mentalnih sposobnosti. Binet-Simonova ljestvica osobito je mjerila pamćenje, sposobnost zaključivanja i moć shvaćanja, a 1916.

Ugljen

14. 03. 2002.
Jedan je od najstarijih ctračkih materjala. Star je koliko je i staro ljudsko poznavanje vatre. Ostacima sagorjelog drveta pretpovijesni crtači su crtali životinje i ljudske likove na stijenama špilja. Slikari su kasnije palili ugljen tako da su snopiće grančica vrbe obložili vatrom i pekli na žaru dok ne karbonizira. Ugljen se razlikuje od olovke po tome što je mekši i što ostavlja trag prašan i maglen. Crtači koji poznaju tu njegovu originalnu prirodu mogu postići vizualne efekte koje ne može

Činčila

14. 03. 2002.
Egzotični glodavac porijeklom iz Južne Amerike (Peru, Čile, Bolivija), spada u porodicu miševa viskača. Kao stepska životinja, glodavac, hrani se biljem i vrlo je otporna. Spada u noćne u životinje, pa se tako noću hrani i živi, a danju miruje. Jedinstveno obilježje činčilinog krzna očituje se u činjenici da mu je težina jednaka težini svile, stoga je u prirodi je došlo do njezina gotovo potpunog istrebljenja jer ima najfinije krzno od svih sisavaca. Životinje su poslije Prvog svjetskog rata

Osijek

14. 03. 2002.
Drago nam je pozdraviti Osijek i Osječane, koji su se javili i napisali na što njih podsjeća Osijek. Njihove komentare možete vidjeti na komentarima ispod članka. Isto tako na njihovo inzitiranje stavljamo link na Osijek online za koji sami Osječani kažu da je najbolji. Osijek je grad koji najviše pamtim da "nikad neće biti Ocek" (svi pamtimo vrećice s tim natpisom). Udaljen je od Zagreba 280 km, od Splita 505 km, a od Pule 572 km. Da je u Hrvatskoj sve kao i nekim normalnim zemljama, Osijek

Skupljači perja (Happy Gypsies)

14. 03. 2002.
Jedan od najboljih filmova stare jugoslavenske kinematografije. Scenario i režiju za film potpisao je Aleksandar Petrović (Dani, Majstor i Margarita, itd.), a produkciju je obavila Avala film. Rađen pomalo dokumentaristički s puno krupnih planova, po prvi puta je prikazan davne 1967. godine, kada dobija Veliku zlatnu arenu u Puli i specijalnu nagradu na festivalu u Cannesu. Uz Dom za viješanje najpriznatiji film bivše Jugoslavije u međunarodnim razmjerima. Najveći dio filma snimljen je u

Siledžijka

14. 03. 2002.
S porastom toplijeg vremena počeli smo nositi sve laganiju odjeću. Baš sam danas sjedio u birtiji kad ono gle tip pored mene u siledžijki i to crnoj. To me odmah podsjetilo da napišem nešto i o toj temi. Ukratko ću vam objasniti pojam "siledžijka"; majca bez rukava, popularno rečeno potkošulja. Može biti u raznim bojama od bijele do crne. Govori puno o ljudima koji ju nose, razne siledžije, fuckeri, bilderi, tetovirani, Portorikanci iz raznih getoiziranih četvrti. Kult potkošulje postoji već

Poentilizam

14. 03. 2002.
Riječ dolazi od francuskog pointillisime (point) što znači točka. Slikarska tehnika kod koje se boje ne miješaju na paleti već se na platno (ulje) ili na papir (akvarel,tempera) nanosi bezbroj sitnih točkica čistih boja. One se kod gledaoca slijevaju i pretapaju u određene šare, tonove i nijanse. Taj postupak je proizašao od francuskih impresionista (C.Monet). Jedan od glavnih poentilista je George Seurat (1859-1891), dovodi poentilizam do krajnjih granica, slike gradi točkicama žutih, crvenih

Hrvatska, Povijesni pregled

14. 03. 2002.
Povijest hrvatskog naroda, od doseljenja u novu domovinu pa do god. 1918. dijeli se na četiri doba. Prvo doba koje neki povjesničari nazivaju još kao "Vladanje knezova i kraljeva hrvatske krvi" započinje u VII. st. dolaskom Hrvata na prostore ostataka današnje domovine, a završava 1102. Pactom Conventom. U više od 450 godina vremenskom razdoblju, Hrvati su živjeli u svojoj državi i uspješno su vodili obrambene ratove protiv Franaka, Mlečana, Arapa, Mađara, Bugara i Bizantinaca. Drugo

Skijanje

14. 03. 2002.
Najstarije skije stare su 4000 god. Nađene su u Švedskoj i Finskoj. U Norveškoj u arktičkom krugu pronađen je crtež dvojice ljudi na skijama nacrtan 2000 god. prije Krista. Koristili su ih kinezi, vikinzi za transport i izviđanje u ratu. Kao prvog nama poznatog skijaša izdvajamo Bojana Križaja a novija povijest skijanja u Hrvata obilježena je samo jednom obitelji. Prvi pak skijaški priručnik napisao je Jens Emmeahusen. Na skijaškim natjecanjima pobjeđuju uglavnom europljani, s ponekom iznimkom