RIJEČ STRUČNJAKA: Glavno je pitanje tko je dao popis putnika vojsci države koja nije krajnja destinacija aviona

Edhem Thaci

25. svibnja 2021.

RIJEČ STRUČNJAKA: Glavno je pitanje tko je dao popis putnika vojsci države koja nije krajnja destinacija aviona

Autor, dr. Edhem Thaci, ekspert je u području sigurnosti civilnog zrakoplovstva

Zrakoplov na liniji Atena - Vilnius letio je dijelom iznad bjeloruske teritorije u skladu s planom leta koji je objavljen i za koji su znale sve nadležne oblasne kontrole letenja. Namjerno presretanje zrakoplova u letu i primoravanje istog na slijetanje u zračnu luku koja nije predstavljala finalnu destinaciju zrakoplova kompanije Ryanair, a u skladu s Konvencijom Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo (ICAO) potpisane u Hagu davne 1970. godine, predstavlja akt nezakonitog ometanja prepoznatog kao otmica (hijacking) zrakoplova. 

Naime, presretanje zrakoplova s dva lovca MIG-29 koja su bila naoružana kao što je to slučaj u uobičajenoj proceduri zaštite teritorijalnog integriteta i zračnog prostora iznad svoje države, ima nekoliko vrlo simptomatičnih pojava koje ukazuju na mnoge propuste u civilno-vojnoj i policijskoj komunikaciji

Cijeli slučaj, zapravo, podsjeća na neku vježbu u kojoj bi trebala biti ocijenjena efikasnost poduzimanja sigurnosnih mjera, radnji i procedura, ali ovdje se nije radilo o vježbi, nego o pokazivanju sile i nepoštivanju međunarodne regulative iz oblasti civilnog zrakoplovstva. Neophodno će, naime, biti objasniti i elaborirati tko je dao spisak putnika vojnim vlastima druge države koja nije bila krajnja destinacija. 

API/PNR (Advance passenger information-Personal number record) zapravo predstavlja povjerljiv podatak koji cirkulira sredstvima komunikacije zaštićene od neovlaštenog pristupa i neovlaštene distribucije. Bez obzira na obavještajni sektor koji je došao do podataka o broju i imenima putnika, ali i do nekih drugih informacija, jasno je kako je netko u sektoru prometa polaznog aerodroma i aerodroma finalne destinacije morao biti uključen u ovu akciju.

Roman Protasevich
Fotografija iz 2017. na kojoj vidimo privođenje Romana Protaševiča, bjeloruskog novinara i blogera, koji djeluje u egzilu i koji je dugo vremena trn u oku bjeloruskih vlasti te su, saznavši da je putnik u avionu iznad Bjelorusije, pod prijetnjom sile prizemljile avion (FOTO: HINA/EPA)

Prva puštena informacija o postojanju eksploziva u zrakoplovu pokazala se kao varka u cilju ostvarenja postupka prinudnog slijetanja: posada je toga bila svjesna jer se situacija nije odvijala u skladu s procedurama „Contingency Plana“ koji se provodi u kriznim slučajevima. Za očekivati je da će pored Europske unije adekvatne mjere kažnjavanja morati preuzeti i Međunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo, dok svi ostali u lancu pripreme i provođenja zračne operacije na liniji između dvije države i dvije zračne luke moraju biti podvrgnuti detaljnoj istrazi. Ovakav čin nasilnog presretanja zrakoplova uveliko utječe na sigurnost zračnog prometa u cjelini i negativno djeluje na promišljanje putnika i njihovo povjerenje u kompletan zračni sistem.

Logično, postavlja se pitanje usko vezano za sigurnost, je li uopće moguće u normalnim okolnostima provođenje sile upotrebom vojnih snaga. Ukoliko međunarodna zajednica ne provede adekvatan postupak sankcioniranja vlasti u Bjelorusiji, gdje očigledno vlada visoka razina autokracije, možemo očekivati i neke slične manipulacije u procesima provođenja zračnih operacija, pa čak i lažiranje zračnih incidenata na nekim drugim mjestima.

U prošlosti je bilo sličnih situacija kada se pažnja u velikim avionskim nesrećama skretala u pogrešnom smjeru kako bi se zataškala pogreška koja je ponekad bivala i namjerna. Sjetimo se JAT-ovog zrakoplova koji se 1972. godine, leteći na relaciji Stockholm-Kopenhagen-Zagreb-Beograd, srušio na području današnje Češke. Tada je od 28 putnika i članova posade čudom preživjela samo stjuardesa Vesna Vulović, a tadašnje čehoslovačke vlasti su objavile da je pad aviona uzrokovala postavljena eksplozivna naprava. Puno vremena nakon nesreće objavljeno je da je zrakoplov bio pogođen protuzračnim projektilom od strane čehoslovačke vojske i da u njemu nije bila nikakva improvizirana eksplozivna naprava. Velom tajne također je bila obavijena i pogibija političara Džemala Bijedića, čiji je izvještaj kasnije razotkriven, odnosno dokazano je da su izvorni navodi o nesreći falsificirani i sami po sebi kontradiktorni. 

U kojoj će mjeri nedavna dešavanja utjecati na promišljanje putnika i njihovoj zaštiti tijekom leta tek će se vidjeti, ali će u svakom slučaju ovisiti od poteza međunarodne zajednice. Ili ćemo sigurno krstariti iznad cijelog zračnog prostora, ili će to ovisiti o raspoloženju političko-vojnih struktura unutar svake države.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: HINA/EPA