Lutajući reporter Lupige donosi vam fotografije iz unutrašnjosti napadne podmornice P-821, klase "Heroj". Ova podmornica izgrađena je u razdoblju od 1968. do 1970. godine u Brodogradilištu specijalnih objekata u Splitu, za potrebe Jugoslavenske ratne mornarice. U svoje vrijeme važila je kao čudo tehnike i smatrana je jednom od najsuvremenijih podmornica toga tipa na Mediteranu. Danas je kao muzejski eksponat izložena u Tivtu, ispred zgrade u kojoj se nalazi Zbirka pomorskog nasljeđa. Vlasništvo je kompanije Adriatic Marinas d.o.o., odnosno marine Porto Montenegro. Podmornica P-821 Heroj nikad nije upotrijebljena u ratnim operacijama.

 

(FOTO: Lupiga.Com)

Na gornjoj fotografiji vidimo napadnu podmornicu P-821 klase "Heroj", a kraj nje se nalazi diverzantska podmornica P-912, klase "Una". Podmornica P-821 duga je 50,4 metra, široka 4,7, visoka 9,7 metara, a teška 706 tona. Heroj je pod vodom mogao razviti brzinu od 15,3 čvora, a na površini je plovio maksimalnom brzinom od deset čvorova.

Njezin površinski operativni radijus bio je 2.300, a podvodni - 170 nautičkih milja. Napadnu podmornicu P-821 opsluživalo je 28 članova posade. Diverzantska podmornica klase "Una", pak, nazivana je i "džepnom podmornicom". Opsluživalo ju je šest članova posade, a za potrebe Jugoslavenske ratne mornarice bilo je izgrađeno šest ovakvih podmornica. Trup joj je dugačak 21 metar. Podijeljena je na pramčani i krmeni dio te izlaznu komoru. U gornjem dijelu predviđen je smještaj diverzanata, a tamo se nalaze i četiri kreveta za posadu. "Una" je mogla ponijeti do četiri tone tereta. Mogla je nositi četiri diverzantske ronilice R-1 ili 12 diverzantskih mina, takozvanih "priljepaka" ili četiri do šest takozvanih ležećih mina.

(FOTO: Lupiga.Com)

Ovo je upravljačko mjesto napadne podmornice P-821 klase Heroj. Hidraulični sustav za upravljanje smjerom i dubinskim kormilima izrađen je u tvornici hidrauličnih strojeva Prva petoletka iz Trstenika. Izgradnja napadnih podmornica klase "Heroj" nazvana je "projekt B-71". Upravljanje ovom podmornicom dio je anegdote o nastanku njezinog imena.

U vrijeme dok se podmornica gradila, njezin projektant Žarko Feđa Alujević još nije znao kako će ona biti nazvana. A onda je, pri obilasku Brodogradilišta specijalnih objekata Split, zapovjednik Jugoslavenske ratne mornarice admiral Mate Jerković objavio: Nova podmornica zvat će se - Heroj! Prisutni su ostali u čudu, jer sve dotadašnje jugoslavenske podmornice dobile su ime po rijekama - "Sava", "Sutjeska", "Tara" i "Neretva". Admiral Jerković tad se okrenuo prema glavnom projektantu, inženjeru Alujeviću, i rekao: "Sa Feđinom podmornicom samo heroji mogu upravljati.".     

(FOTO: Lupiga.Com)

Na ovoj fotografiji vidimo kompas, koji je ugrađen u podmornički pod. Kompas je visok oko pola metra i postavljen na takozvanu "plutajuću podlogu". Kompas je izrađen u njemačkom Kielu. Smješten je na granici prednjeg, pramčanog dijela i srednjeg dijela podmornice. 

(FOTO: Lupiga.Com)

Napadna podmornica P-821 Heroj  bila je naoružana s četiri torpedne cijevi promjera 533 milimetra. Prije ispaljivanja torpeda, cijevi su morale biti plavljene. U njih je, dakle, puštana voda. Ispaljivanje je nadgledao komandir torpednog dijela podmornice.

Torpedno računalo bilo je ruske proizvodnje. Prema svjedočanstvima podmorničara, "računalo je bilo vrlo komplicirano za opsluživanje i nije davalo adekvatne rezultate". Domet torpeda ispaljenih s podmornice klase Heroj bio je 12 kilometara. Torpedo je pritom postizao brzinu od 40 čvorova. 

(FOTO: Lupiga.Com)

Dubina zarona napadnih podmornica ove klase bila je 210 metara. Prema tvrdnji Dražena Jovanovića, koordinatora Zbirke pomorskog naslijeđa, podmornica Heroj pod vodom je mogla ostati punih 45 dana. Međutim, nikad nije zabilježeno da je jedna posada "Heroja" pod vodom provela više od deset dana "u komadu". 

(FOTO: Lupiga.Com)

Napadne podmornice ove klase gotovo u potpunosti su bile djelo jugoslavenske proizvodnje. Podmornica P-821 u aktivnoj službi bila je pune 23 godine, a za to vrijeme imala je 726 plovidbenih dana i 910 ronjenja. Ukupno je prešla 46.659 nautičkih milja. Drugim riječima, dva puta je oplovila zemaljsku kuglu. Iz mora je izvučena 1991. godine. 

(FOTO: Lupiga.Com)

Na ovoj fotografiji vidimo takozvani "trim pult", koji - kako nalazimo na forumima koji se bave podmorničkom tematikom - "služi za upravljanje sistemom trima i izjednačenja".

"Pod pojmom trima misli se na reguliranje uzdužnog nagiba podmornice i njezine težine. U tu svrhu su u podmornicu ugrađena tri para tankova - pramčani i krmeni tank te regler. Osnovni način trimovanja je trimovanje zrakom. Jedan je pirni (pod pritiskom), a drugi plavni (normalan pritisak). Trimovanje ili podešavanje uzdužnog nagiba obavlja se prebacivanjem vode iz pramčanih u krmene trim tankove ili obrnuto", navodi se na podmorničkim forumima. 

(FOTO: Lupiga.Com)

Ovdje vidimo stražnji dio podmornice i opremu podmorničara u slučaju udesa. Na podmorničkim forumima nalazimo i ovo pojašnjenje: "Svaka je pod­mornica tako građena i opremljena da se u oštećenoj i potop­ljenoj podmornici može neko vrijeme održavati život posade te da posada može pomoću osobnih spasilačkih sredstava na­pustiti podmornicu i izroniti na površinu mora.

Za spašavanje posade iz potopljene podmornice postoje individualni spasiteljski aparati, spasiteljski prolazi na trupu, komore s podvodnim izlazima, brzonaplavljive komore... Pri nesreći podmornica ispušta plutaču s telefonskom i radio-vezom da pluta iznad mjesta nesreće. Preko plutače se upu­ćuju radio-pozivi za pomoć, a vanjskim spasiteljima plutača označuje položaj potopljene podmornice. Da bi vanjski spasitelji mogli podignuti podmornicu na površinu, u čvrstom su trupu ugrađena oka ili trnovi o koje se kači užad za dizanje.

(FOTO: Lupiga.Com)

Kako rekosmo, gotovo cijela podmornica Heroj bila je rezultat rada jugoslavenskih stručnjaka, ponajprije hrvatskih. Pri tom valja izdvojiti i najzaslužnijeg. U slučaju napadne podmornice klase Heroj to je spomenuti Žarko Alujević Feđa, diplomirani inženjer brodogradnje, podmorničar, direktor Brodarskog instituta od 1967. do 1973. godine i voditelj projekta izgradnje podmornica P-811 i P-812.

Feđa Alujević idejni je začetnik, glavni projektant i voditelj opsežnoga Programa razvoja dizelsko-električnih podmornica klase Heroj čime se, ističe se u arhivi Brodarskog instituta, "Jugoslavija svrstala u skupinu od svega desetak zemalja u svijetu koje su bile u stanju na temelju vlastitog razvoja graditi suvremene dizelsko-električne podmornice". Ipak, kao što možete vidjeti na gornjoj fotografiji, kod sastavljanja motora vrijedila je stara narodna: Švabo je Švabo.

(FOTO: Lupiga.Com)

Na ovoj fotografiji vidimo sobu za vezu podmornice s Vanjskim svijetom. Svi ovi uređaji nisu bili i u originalnoj podmornici. Kod pitanja opreme za vezu, naravno, nastojalo se držati korak s napretkom. 

(FOTO: Lupiga.Com)

Dok gledamo "atraktivnu" opremu za spašavanje podmorničara, iskoristit ćemo trenutak pa reći nešto o životu na podmornici. Kompletna posada podmornice nikad odjednom nije mogla biti u pogonu. Dok je dio posade upravljao plovilom, točnije ronilom, drugi dio je spavao. Posebnu kabinu, na lijevom boku prednjeg dijela podmornice, imao je samo njezin kapetan. 

(FOTO: Lupiga.Com)

Ovaj uređaj ste, vjerujemo, prepoznali: radi se o prozoru podmornice u svijet. U pitanju je periskop. Ovaj periskop i danas je u funkciji te pri obilasku napadne podmornice P-821 kroz njega danas možete vidjeti skupocjene jahte koje isplovljavaju iz marine Porto Montenegro. Torpedo nije u funkciji.   

(FOTO: Lupiga.Com)

Pri kraju ovog obilaska valja nam još jednom virnuti u arhivu brodarskog instituta pa otamo citirati: "Stručnjaci Brodarskog instituta na čelu s tada već generalom Žarkom Alujevićem Feđom, surađujući tijesno s Brodoprojektom u Rijeci i Brodogradilištem specijalnih objekata (BSO) pri Brodosplitu u Splitu razvili, izgradili i temeljito ispitali podmornice klase Heroj, koja je u to vrijeme bila jedna od najboljih podmornica toga tipa na Sredozemlju. Takva ocjena dana je već nakon brojnih pokazatelja dobivenih višemjesečnim prototipnim ispitivanjima. Od toga još je važnija činjenica da su podmornice klase Heroj tijekom 30-godišnje eksploatacije u svim uvjetima, osim ratnim, pouzdano plovile bez ijedne ljudske žrtve, pa čak ni ozbiljnije povrede." 

(FOTO: Lupiga.Com)

Za sami kraj ostavili smo mjesto na kojeg podmorničari, kao i kraljevi, idu pješke. WC školjka smještena je u samom dnu podmornice, iza velikog čeličnog pokrova pogonskog stroja. Ipak, oku svojih drugova i kolega podmorničara ostajete izloženi. Ovaj dio opreme jedan je od rijetkih koji se i danas mogu proizvesti u državama koje su sudjelovale u gradnji napadne podmornice P-821 Heroj.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Lupiga.Com