Kristalna noć, uvod u konačno nacističko rješenje židovskog pitanja u Holokaustu, danas se slavi kao Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma. Večeras će se tim povodom u 18 sati na zagrebačkom Trgu žrtava fašizma slaviti sve žrtve nacističkog i svih kolaboracionističkih režima, a kao zvijezde večeri najavljen je mješoviti pjevački zbor Židovske općine Zagreb „Lira“. 

Usprkos tome što je Narodnooslobodilačka borba (NOB) u sve i jednoj državi bivše Jugoslavije osporavana kao problematična socijalistička prošlost koju su nove nacionalne države odbacile, u povijesti će ostati zapisana kao najveći pokret otpora u okupiranoj Europi. Ostat će zapamćene i pjesme koje su partizani pjevali, usprkos tomu što su barem dva desetljeća bile potisnute kao „ideološki kontaminiran“ glazbeni žanr.

Toj temi posvećena je i nedavno objavljena knjiga „Novi život partizanskih pjesama“ Ane Hofman, direktorice Centra za istraživanje balkanske muzike u Beogradu koja predaje i na Fakultetu humanističkih znanosti Univerziteta u slovenskoj Novoj Gorici. Ona sama knjigu predstavlja kao svojevrstan odgovor na poricanje naslijeđa socijalističke Jugoslavije, reakciju na "nedovršenu" tranziciju i kao "zvuk budućnosti" jer u širem smislu knjiga se bavi „potencijalom političke mobilizacije“ kroz pjesme koje su nastojale motivirati borce NOB-a. 

„One ne podsjećaju samo na povijesni značaj NOB-a u Drugom svjetskom ratu, već mogu biti i važan faktor u stvaranju 'novih politika budućnosti'“, rekla je u razgovoru za BalkanInsight Ana Hofman koja u tom smislu upozorava na ulogu koju u tome imaju balkanski zborovi – Le Zbor i Zbor Praksa u Hrvatskoj, Raspeani Skopjani u Makedoniji, Kombina i Z'borke u Sloveniji, Prroba, Uho, Horkestar, Svetonazori u Srbiji i Hor 29. novembar iz Beča – nabrojala ih je autorica kao moćne mehanizme društvene kritike, ali i poziv na solidarnost na postjugoslovenskom prostoru. 

Snimke koje objavljujemo uglavnom su iz "domaće radinosti" vrijednih YouTube korisnika i ne odlikuju se kvalitetom zvuka. Odlika im je dobra atmosfera, zarazan entuzijazam i sjajan repertoar. Tu su i kratke informacije o svakom zboru tko želi nastaviti istraživati.

"CRVENI MAKOVI"

Pjesmu "Crveni Makovi" napisao je Mihovil Pavlek Miškina, književnik, borac za socijalnu pravdu, član HSS-a kojeg su ustaše ubile u logoru Stara Gradiška 6. lipnja 1942. godine.

LE ZBOR – Prvi mješoviti ženski, lezbijsko feministički zbor u ovom djelu Europe, od 2005. godine, otkako djeluje etablirao se kao promotor ljudskih prava i kulturno-umjetničkog aktivizma među mlađom urbanom populacijom. Objavile su jedan album, „Hrvatske budnice“, a zamjetno bolje audio snimke njihovih izvedbi potražite na služenoj web stranici Le Zbora. 

"BELLA CIAO"

Pjesma talijanskih partizana, himna antifašističkog pokreta otpora u toj zemlji. Pjesmu je obradilo niz umjetnika, autor teksta je nepoznat, a melodija vjerojatno preuzeta iz narodne pjesme.

HOR 29. NOVEMBAR - Zbor iz Beča čije je ime podsjetnik na Dan Republike SFRJ. Osnovan je 2009. godine i na repertoaru su najčešće pjesme radničkog pokreta i partizanske pjesme. Solidarni su sa svim pokretima koji se zauzimaju za prava migranata i izbjeglica.

"AY CARMELA"

Među najpoznatijim pjesmama republikanaca u Španjolskom građanskom ratu postoji u dvije varijacije; El Paso del Ebro i Viva la XV Brigada jer su njome opjevane dvije najveće bitke

HORKESTAR (feat. ZBOR PRAKSA) - Horkeskar je beogradski zbor od 45 članova okupljenih inicijalno oko projekta nazvanog "Tvoje govno tvoja odgovornost". Njihov repertoar čine jugoslavenske pjesme iz četrdesetih i pedesetih godina prošlog stoljeća te obrade Brassensa i Kraftwerka. 

"SEBBEN CHE SIAMO DONNE" i "PADAJ SILO I NEPRAVDO" 

"Sebben che siamo donne" najdraža je pjesma zbora Praksa, koju su u više navrata posvećivali radnicama Arena trikotaže u Puli tijekom njihova šestomjesečna štrajka. Pjesmu su pjevale radnice u rižinim poljima u Italiji početkom prošlog stoljeća te govori o hrabrosti i zajedništvu žena.

„Padaj silo i nepravdo“ je revolucionarna pjesma iz vremena Hvarskog ustanka na čelu s Matijem Ivanićem u 16. stoljeću. Pjesmu su iznova oživjeli partizani iz Dalmacije i bila je himna Hvarske partizanske čete. 

ZBOR PRAKSA - Osnovan 2014. godine kao znak nezadovoljstva i društvenog bunta kada je grupa građana odlučila izaći na cestu i pjesmom progovoriti o trenutnoj ekonomskoj i političkoj situaciji smatrajući kako je pjesma snažan medij emancipacije solidarnosti i prevladavanja socijalnih i nacionalnih barijera.

Lupiga.Com

Naslova fotografija: Dom kulture Beograd/Horkestar