Još od početka pandemije Istarska županija mogla se pohvaliti s vrlo niskim, a najčešće u hrvatskim okvirima i najnižim postotkom novih i aktivnih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2. Zaraza u Istri ostala je pod kontrolom još tijekom prvog vala dok je pandemija bjesnila u sjevernoj Italiji u koju je mnoštvo Istrana tjednima prije odlazilo na posao i skijanje. Uspješna borba s COVID-om tada se pripisivala brzoj reakciji istarskog kriznog stožera koji je uveo najstrože mjere u Hrvatskoj. Kontrola je održana i tijekom idućih godinu dana, a niske brojke novih slučajeva Istarska županija bilježi i tijekom posljednjih tjedana iako epidemiološke mjere nisu već odavno strože nego u ostatku Hrvatske. Na ovotjednoj karti 14-dnevnog stanja po pitanju stope novih slučajeva Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti, Istra i dalje po niskoj incidenciji odskače od ostatka Hrvatske.

Međutim, za razliku od ranijih razdoblja pandemije, dio statistike zadnja dva mjeseca narušava priču o Istri kao svojevrsnom europskom fenomenu kontroliranja zaraze: postotak hospitaliziranih od broja aktivnih pozitivnih slučajeva u travnju i prvom dijelu svibnja toliko je visok da je postao fenomen za sebe. 

Naime, još početkom travnja Istarska županija imala je čak 60 posto hospitaliziranih na trenutni ukupni broj poznatih aktivnih slučajeva, dok u drugim županijama taj postotak nije prelazio 16 posto, što se otprilike slaže sa statistikom koja se provlači od samog početka epidemije i govori o 15 posto težih slučajeva među oboljelima. Za ilustraciju, susjedna Primorsko-goranska županija koja je tada imala daleko najveći broj zabilježenih aktivnih slučajeva zaraze, uglavnom je imala između 5 i 8 posto hospitaliziranih. 

U Istri terase kafića odavno ovako izgledaju, što nije bio slučaj s Rijekom (FOTO: HINA/Miljenko Klepac)

Naravno, ovi postoci samo su okvirni pokazatelj jer bi se udio hospitaliziranih u odnosu na ukupan broj slučajeva idealnije trebao gledati kroz određeno duže razdoblje. Ipak, ukoliko gledamo brojke aktivnih slučajeva i hospitalizacija mjesec dana kasnije, odnosno u prvom tjednu svibnja, odnos se nije previše mijenjao. Primjerice, udio hospitaliziranih osoba unutar ukupnog broja aktivnih slučajeva u Primorsko-goranskoj županiji je 7. svibnja iznosio oko 9 posto, dok se on u Istri i dalje kretao na 60 posto. 

Istarska županija, je istovremeno, kroz travanj i prvi dio svibnja uglavnom, za razliku od ostatka Hrvatske, imala i vrlo nizak udio pozitivnih slučajeva na broj testiranih. Ipak, broj hospitaliziranih u Istarskoj županiji je bio u porastu čak još i prošle subote, 8. svibnja. Taj dan je primjerice u Istri bilo ukupno 107 aktivnih slučajeva, a u bolnici je broj hospitaliziranih porastao na 89 osoba. Istovremeno, u Primorsko-goranskoj županiji na 1.579 aktivnih slučajeva na liječenju u bolnici je bilo 135 osoba, a broj hospitaliziranih je generalno već bio u padu. 

S obzirom kako je najmanje vjerojatno pojašnjenje ovog fenomena da virus iz nekog razloga u Istri izaziva veći postotak ozbiljnijih oblika bolesti, logično je zapitati se da li visoki broj hospitalizacija upućuje na puno veću raširenost zaraze nego što je bilježe službeni podaci o broju novooboljelih i općenito aktivnih slučajeva. 

Kako unatoč više opetovanih upita prema Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Istarske županije i Stožeru civilne zaštite Istarske županije Lupiga nije dobila njihovo mišljenje o razlozima razlike u postotku hospitaliziranih u odnosu na druge hrvatske županije, obratili smo se Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, odnosno točnije voditelju službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Bernardu Kaiću.

"Najvjerojatnije se radi o tome da je veći udio korištenja brzih testova u ukupnom broju testiranja razlog takvom omjeru" - Bernard Kaić (FOTO: HINA)

„U službenim izvještajima stožera nalaze se osobe koje su novo-pozitivne na PCR testu. A stvarni broj novooboljelih je svugdje nešto veći na račun toga što se kod nekih bolest dijagnosticira na temelju kliničke slike, anamneze i brzog antigenskog testa. U službenim izvještajima o hospitaliziranima se računaju svi hospitalizirani zbog bolesti COVID-19, neovisno o tome je li bolest potvrđena PCR testom ili brzim antigenskim testom“, kazao nam je Kaić. 

„Nameće se pretpostavka da je veći omjer hospitaliziranih i novooboljelih u Istarskoj županiji u odnosu na druge županije posljedica korištenja brzih antigenskih testova u većoj mjeri nego u drugim županijama“, smatra on. 

A antigenski testovi, potvrdio je, ne ulaze u službene brojke testiranih i pozitivnih koje objavljuje HZJZ.

Podsjetimo, PCR test zasniva se na metodi lančane reakcije polimeraze (eng. PCR). Radi se o najosjetljivijoj metodi za detekciju koja može „pronaći“ i tek nekoliko molekula virusnog genoma, kako je u edukativnom video uratku Hrvatskog imunološkog društva to objasnila Vanda Juranić Lisnić s Medicinskog fakulteta u Rijeci, jedna od voditeljica prvog Laboratorija za brzu molekularnu dijagnostiku u hitnoj medicini. Ova metoda može otkriti i koja je količina virusa bila prisutna u organizmu. Za razliku od PCR testa, brzi antigenski test ne može detektirati genom virusa, već samo proteine, odnosno antigene koji se nalaze na njegovoj površini. AG test stoga ima puno manju osjetljivost, odnosno količina virusa u organizmu mora biti puno veća da bi je ovaj test detektirao.

Kaić svoj zaključak o većem udjelu brzih antigenskih testova u Istri potkrjepljuje podacima iz 15. i 16. tjedna ove godine (sredina travnja) u kojima je Istarska županija imala, navodi on, jednu od najnižih stopa PCR testiranja i jednu od najviših stopa AG testiranja u Hrvatskoj. 

„U pogledu udjela brzih AG testova unutar ukupnog broja svih testiranja na COVID-19 (PCR i AG testovi zajedno) Istarska županija se nalazi pri vrhu Hrvatske. Na temelju tih podataka, zaključujem da se najvjerojatnije radi o tome da je veći udio korištenja brzih testova u ukupnom broju testiranja u Istarskoj županiji razlog većeg omjera službeno prikazanih hospitaliziranih i novooboljelih u županiji u odnosu na druge županije“, objašnjava Kaić za Lupigu.

Nemoguće je saznati postotak onih koji se testiraju samo zbog posla i putovanja, a ne zbog simptoma i kontakta sa zaraženim osobama (FOTO: HINA/Damir Senčar)

Odgovor na pitanje koliko je pozitivnih AG testova, primjerice u tom 15. i 16. tjednu bilo nismo dobili. Teško je i saznati koliki postotak obavljenih PCR testova u kojoj županiji otpada na osobe sa simptomima i bliskim pozitivnim kontaktima, a koliki na ljude koji vjerojatno nisu bolesni, ali se testiraju zbog posla i putovanja. 

Rast broja hospitaliziranih kao realniji pokazatelj stanja važan je, dakle, i zato jer je službena statistika novih pozitivnih slučajeva u koju ulaze samo PCR testovi, ujedno i ona koju javnost percipira kao realno stanje i po kojoj se u konačnici očito najviše donose epidemiološke mjere. Tako je Istarska županija u travnju i dalje percipirana kao područje s niskom razinom zaraze, dok je u susjednoj Primorsko-goranskoj županiji ogroman broj novo-zaraženih izazvao uvođenje najstrožih epidemioloških mjera u državi. No, postotak hospitaliziranih istovremeno je bio drastično viši u pulskoj nego u riječkoj bolnici. Na samo pola sata vožnje od Rijeke, terase istarskih kafića krajem travnja su normalno radile, a dojam javnosti je bio da je zaraza u Istri uglavnom pod kontrolom. U međuvremenu, pulska je bolnica nastavila grcati pod navalom teških slučajeva COVIDA-19.

Bez obzira što je točan razlog ove diskrepancije, primjer Istre nameće pitanje koliko je opravdano, i u smislu donošenja mjera i u smislu proglašavanja nekog područja manje ili više opasnom zonom, marginalizirati stanje u bolnicama kao kriterij.

„Epidemiolozi kao relevantan kriterij praćenja proširenosti zaraze upotrebljavaju podatke o ukupnom broju novo-zaraženih (PCR i antigenski testovi), broju testiranja u odnosu na broj stanovnika i udio pozitivnih rezultata među provedenim testovima (PCR + antigenski). Dodatno, o proširenosti zaraze govori i podatak za koliki udio novooboljelih je poznat izvor infekcije. Broj hospitaliziranih i broj umrlih, u odnosu na broj oboljelih (PCR + antigenski) govori više o težini kliničke slike“, smatra Kaić. 

Liječnici s kojima smo razgovarali, međutim, broj hospitalizacija nalaze vrlo indikativnim. 

Infektologinja Izabela Antunović-Ćelović, v.d. voditeljice Odjela za infektologiju Opće bolnice Pula smatra da je broj hospitaliziranih bolji pokazatelj stvarnog „stanja na terenu“ od statistike novo-zaraženih. 

"Mi smo sad u goroj špici nego što smo bili u prosincu, s puno agresivnijim virusom" - Izabela Antunović Ćelović (FOTO: Glas Istre)

„Testiranje PCR testovima se radi na Zavodu za javno zdravstvo i u našoj bolnici, a to je samo mala brojka testiranih u odnosu na broj ljudi koji bi mogao biti testiran. Testira se, zapravo, minimalno. Pravo stanje stvari vam govori broj hospitaliziranih, a ja vidim da smo sad u goroj špici nego što smo bili u prosincu, s puno agresivnijim virusom“, pojašnjavala nam je Antunović-Ćelović još u travnju. 

Slično misli i Nenad Kudelić, ravnatelj Opće bolnice Varaždin koja tijekom cijelog travnja i u prvom dijelu svibnja bilježi veliki broj osoba s težom COVID-19 slikom.

„Kroz čitavo ovo vrijeme epidemije u posljednjih godinu dana na području Varaždinske županije, neovisno o soju virusa, oko 8-12 posto otkrivenih slučajeva je zbog razvoja teže kliničke slike zahtijevalo hospitalizaciju“, navodi Kudelić dodajući da to odgovara i podacima dobivenim u drugim državama. 

„U početku epidemije kada smo znali za svaki pojedini slučaj taj podatak je bio točan, no u ovom razdoblju, budući da znamo da nisu sve zaražene osobe detektirane i potvrđene ovaj podatak je nepouzdan. Smatram da je broj hospitaliziranih bolesnika jedini mjerodavan i točan podatak koji pokazuje pravo stanje epidemije i na temelju kojeg se može pretpostavljati o kojem stvarnom broju zaraženih u populaciji se radi“, tvrdi ravnatelj varaždinske bolnice. 

"Broj hospitaliziranih bolesnika jedini mjerodavan i točan podatak koji pokazuje pravo stanje epidemije" - Nenad Kucelić (FOTO: HINA/Siniša Kalajdžija)

Ukoliko primjerice uzmete u izračun podatak da 10 posto zaraženih zahtjeva hospitalizaciju - dodaje on - podatak da je čak 60 posto detektiranih hospitaliziran govorio bi u prilog činjenici da većina zaraženih osoba s blažom kliničkom slikom zapravo nije detektirana i evidentirana. 

Podaci iz ovog vala, otkrio je Kudelić, pokazuju i da je u odnosu na prošlu godinu, na duplo manje hospitaliziranih bolesnika u varaždinskoj bolnici puno više onih koji zahtijevaju respirator, što se poklapa s ostalim dokazima da je britanski soj virusa odgovoran za brži razvoj teže kliničke slike. 

Slično opažanje prenijela nam je i Antunović-Ćelović ustvrdivši da su u pulskoj bolnici zamijetili da se u ovom valu respiratorna patologija puno brže razvija. 

„Ljudi koji trpe i ne jave se na vrijeme liječniku sa svojim tegobama, mogu se brže dovesti u tešku situaciju“, upozorila je.

Sve to govori u prilog tome da potencijalno lažan osjećaj sigurnosti stvoren na temelju privida niske razine zaraze na određenom području sigurno ne pridonosi poboljšanju epidemiološke situacije. Iako je broj novooboljelih i hospitaliziranih posljednjih dana u padu, Hrvatska je ovog petka na tablici ECDC-a bila četvrta u Europi po 14-dnevnoj stopi novih slučajeva na sto tisuća stanovnika, odnosno druga u Europi po 14-dnevnoj stopi smrti od COVIDA-19 na milijun stanovnika. Drugim riječima, aktualni val još uvijek hara državom.

Dio znanstvenih istraživanja također sugerira da su hospitalizacije ponekad vrlo bitan kriterij u donošenju odluka o sigurnosti pojedinog područja. Vodeći se, primjerice, idejom da reprodukcijski faktor (prosječni broj osoba koje je zarazila jedna osoba pozitivna na virus) nije posve pouzdan kriterij za određivanje brzine širenja zaraze upravo zbog velikog broja neotkrivenih asimptomatskih slučajeva, talijanski znanstvenici analizirali su u osam europskih zemalja statistiku hospitalizacija tijekom drugog vala. Broj hospitaliziranih i onih koji su završili u jedinicama intenzivne skrbi, zaključili su, pouzdan je pokazatelj kretanja epidemije.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Lupiga.Com

This project was funded by the National Geographic Society