Od mnoštva događaja koja su snažno obilježila protekli mjesec, u kulturi regije snažno je odjeknula Deklaracija o zajedničkom jeziku, uz „deklaraciju“ o plasmanu zemalja s kojima taj jezik dijelimo među države s europskog začelja, po prosjeku BDP-a siromašnijim od afričkih država. Ma koliko jedna afrocentrička perspektiva bila proizvoljna ili ne, karika koja povezuje ove dvije ideje neizostavno nameće ideju trojedine Bosne i Hercegovine, zemlje u kojoj se i Daytonskom sporazumu unatoč očuvao suživot kao metafora bolje prošlosti. 

U tom se smislu, kulturne reprezentacije jedne zemlje, nepostojanje turističkog vodiča iste pokazuje kao frapantna stavka. Bosnu i Hercegovinu dotiče tek vodič za Balkan tvrtke Lonely Planet, dok je usprkos supostojanja „paralelnih“ Ministarstava turizma manjak njezinog predstavljanja još neobičniji. Zato je Amel Salibašić, inženjer računarstva nastanjen u Austriji odlučio svoj hobi obilazaka prirodnih ljepota svoje domovine uobličiti u projekt koji je dosad objavljen na engleskom, njemačkom, turskom i talijanskom jeziku, a u pripremi je i format na češkom. 

Za sad na pet jezika (FOTO: bosna-i-hercegovina.eu)

Knjiga sama po sebi ima sva obilježja fanzina – po pitanju prijeloma i opreme. Nekakav kritičar dizajna u rukavicama, imao bi laku metu u ovom samizdatu. Knjiga se sastoji od 30 poglavlja od kojih su dva posvećena gradovima Sarajevu i Mostaru, a ostala lokalitetima širom BiH. Autorov je naglasak na predstavljanju brdsko-planinskog turizma i uživanju u bistrim i hirovitim rijekama pogodnima za rafting i ribolov, prostranim planinama privlačnim za planinare i skijaše, uz brojne spilje, posjetu gradovima s kulturno-historijskim spomenicima nastalim pod utjecajem ilirske, rimske, bizantinske, osmanske, austro-ugarske i slavenske kulture, uz bogat presjek kulturno-društvenih manifestacija. No, za razliku od sličnih komercijalno-turističkih izdanja, ova knjiga izuzima preporuke za restorane i hotele, kao i za usluge javnog prijevoza. 

Ipak, i kao takva je slika i prilika zemlje u kojoj, recimo, ne postoji nacionalna strategija o recikliranju otpada, što je kao presedan smješta u onaj zlokobni afrički kontekst. Zemlje u čijim resortima ne postoje biciklističke staze, ali koja zato u europskoj turističkoj ponudi predstavlja rijetko pronalažljivu sinergiju čovjeka i prirode, za turiste kojima se lokalitet ne nameće agilnošću turističkih radnika, već onih koji njihov izostanak znaju cijeniti. Kao i mnogih akutnijih problema, poput one da zbog smještajnih kapaciteta Mostara, turistima nije moguće pružiti sadržaj koji bi zahvaćao nešto više od posjeta Starom mostu i pripadajućim sadržajima. 

Autorov je naglasak na predstavljanju brdsko-planinskog turizma i uživanju u bistrim i hirovitim rijekama (FOTO: bosna-i-hercegovina.eu)

Knjigu otvara splavarenje kanjonom Neretve koje se nadovezuje na „bosanske Himalaje“ – Prenj i Blagaj s platoom Podveležja. Potom slijedi bogato ilustriran prilog o Mostaru koji se veže na vinsku cestu i Međugorje, te zalazi u bosanskohercegovačko primorje i Hercegovinu, a onda, „okolo“, preko kanjona Sutjeske i Tare, ulazi u Sarajevo. 

Dragulji koje predstavlja knjiga su, recimo, kanjon rijeke Usore koja izvire pod prekrasnom planinom Borja, nedaleko Teslića, prilozi o stećcima i kontroverznim piramidama. A knjigu zatvaraju poglavlja o Nacionalnom parku Kozara i prilog o Banja Luci, odnosno Rijeci Sani i Uni. 

Detalj iz Salibašićeve knjige (FOTO: bosna-i-hercegovina.eu)

Ukratko, ovaj projekt natuknuo je jedno potpuno neistraženo tržište koje se nalazi u samome susjedstvu, a prema kojem nadležne institucije ne pokazuju nikakav refleks, čak niti na profesionalnoj razini. I stoga bi vodiči poput ovog, u duhu Deklaracije koja nastupa protiv nacionalizma kojeg je ionako previše na svakom koraku, počevši od naših tanjura, mogli pokazati kakve se sve to ljepote nalaze u našem susjedstvu, nakon što je svojom plemenitom inercijom čovječanstvo ionako pokazalo kako su kvaliteta života i gradovi, naprosto koncept neprimjenjiv baš za sve.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: bosna-i-hercegovina.eu