Na 113. godišnjicu rođenja slavnog crnogorskog pjesnika Radovana Zogovića (1907.-1986.), 19. kolovoza 2020. godine, Centar za kulturu Kolašin uručit će nagrade dobitnicima Nagrade „Radovan Zogović“. Radi se o prvom natječaju za ovu nagradu koji je otvoren krajem prošlog mjeseca, a prijave se mogu slati sve do 25. srpnja 2020. godine. Pravo sudjelovanja imaju autorice i autori iz Crne Gore, starosti do 35 godina, koji, kako se napominje, pišu na crnogorskom, srpskom, bosanskom ili hrvatskom jeziku.

„Pjesnici/kinje šalju radove na temu slobode, tolerancije i antifašističkih vrijednosti koje je Radovan Zogović u svom stvaralaštvu afirmisao“, poručuju iz Centra za kulturu Kolašin, objašnjavajući kako je na natječaj moguće poslati najviše dvije pjesme, i to pod uvjetom da su do sada neobjavljivane. 

Radovi se šalju e-mailom na adresu zogovicevi.dani@gmail.com, a tri najbolje pjesme, po izboru žirija sastavljenog od književnika, profesora i urednika, bit će nagrađene skromnim novčanim nagradama. 

Kako će izgledati Dani Radovana Zogovića (17.8. – 19.8.), još uvijek se ne može precizno reći, s obzirom da će se program Dana prilagođavati situaciji i mjerama povezanim s epidemijom konoravirusa. A na pitanje zašto baš Kolašin, Tijana Rakočević iz organizacije, u razgovoru za Pobjedu odgovorit će ovako: „Željeli smo da ujedinimo Zogovićevu poetsku snagu sa duhom grada koji oduvijek pulsira u ritmu onih vrijednosti koje nikada nijesu bile samo pitanje pjesnikovih životnih uvjerenja, nego i pitanje trajne, suštinske ljubavi prema slobodi i zajedništvu. To je, rekla bih, i poruka koju želimo da pošaljemo ovim povodom – Radovan je uvijek pružena ruka, i to naročito u procjepu ideološke nekompatibilnosti. Radovanov poetski univerzum je takav da bi u njemu svi željeli živjeti.“

Rakočević će dodati i kako ideja o ovakvoj manifestaciji postoji već odavno, ali su se tek ove godine stekli uvjeti da se ta ideja uistinu i realizira. 

Radovan Zogović (FOTO: Pobjeda)

Inače, nedavno su CID i Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Podgorica u tri knjige objavile izabrana djela Radovana Zogovića, skupa s izborom prepiski, kako obiteljskih pisama, tako i Zogovićeve prepiske koju je crnogorski pjesnik aktivno vodio s književnicima, ponajviše s Mihailom Lalićem, ali i s Miroslavom Krležom. S potonjim je Zogović još tridesetih godina prošlog stoljeća vodio žestoku polemiku oko diskursa i estetike suvremene umjetnosti, takozvani „sukob na književnoj ljevici“ koji je potrajao više od 20 godina i u kojem je sudjelovao niz istaknutih književnika i književnih kritičara tog vremena. Zogovićevo i Krležino dopisivanje nastavljeno je šezdesetih godina nakon što je Krleža tiskao Zogovićeve pjesme.

Za kraj ćemo dodati nekoliko rečenica koje je o Zogovićevom djelu zapisao veliki Marko Vešović - „Zogović je tvorac jednog od najdramatičnijih pjesničkih opusa za koje zna književnost pisana na našem jeziku u 20. vijeku, ali njegova dramatičnost nije poticala jedino iz pjesnikove egzistencijalne drame kojom se hranila već i iz jezika u kojem se na svim nivoima, osjećaju različite vrste trvenja, sukoba, borbe među jezičkim sastojcima. Impresivno znanje jezika Zogoviću je omogućavalo da u pjesmi, nekad u jednoj strofi, pa čak i u jednom stihu, suvereno krstari po različitim jezičkim registrima.“

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Dani Radovana Zogovića