Čovjek bez sudbine

bozzo

28. 09. 2003.

Čitali smo

Čovjek bez sudbine

AUTOR: Imre Kertesz
ocjena:
godina izdanja: 2003.
izdavač: Fraktura
"Čovjek bez sudbine" roman je koji je "skrivio" prošlogodišnju Nobelovu nagradu za književnost. Švedskoj akademiji na toj odluci od srca zahvaljujem, jer, da nije bilo tako, Kerteszovo ime za nas bi vjerojatno i dalje bilo potpuna nepoznanica. Time bi bili zakinuti za jedno od nezaboravnih čitateljskih iskustava, ali i za knjigu koja razbija već uvriježenu predrasudu o Nobelovom nagradom ovjenčanim štivima kao hermetičnim i teško
E-ciklopedija

Formula 1, što ste znali i što niste

25. 09. 2003.
Formula 1 je najsofisticiraniji sport na svijetu. Boldi F1 je kompliciraniji nego većina ljudi misli. Da bi bolid ugledao ciljnu ravninu i posljednji krug sve ovo dolje opisano mora biti u savršenom redu. Jer najveći problem bolida je upravo nepouzdanost.   Aerodinamika   Aerodinamika je postala ključ uspjeha u ovom sportu i momčadi troše desetke milijuna dolara na istraživanje i razvoj aerodinamike svake godine. Aerodinamika se razvija u zračnim tunelima. Aerodinamičar ima dva
Koncert

bozzo

22. 09. 2003.

Čitali smo

Koncert

AUTOR: Muharem Bazdulj
ocjena:
godina izdanja: 2003.
izdavač: V.B.Z.
"Koncert" je drugoplasirani roman na prošlogodišnjem V.B.Z.-ovom natječaju za najbolji još neobjavljeni roman. Roman predstavlja autorovo osobno viđenje slavnog sarajevskog koncerta irske rock škvadre U2 i njime mladi travnički pisac Muharem Bazdulj (inače i sam veliki fan tog banda) piše dokument vremena i svjedočanstvo o događaju koji je pokrenuo vlakove, zatvorio škole, ali i otvorio granice, a time napokon i simbolički okončao jedan stravični
Hrvatski psycho

bozzo

15. 09. 2003.

Čitali smo

Hrvatski psycho

AUTOR: Denis Peričić
ocjena:
godina izdanja: 2003.
izdavač: AGM
Iako Denis Peričić kao znanstvenik, pjesnik, dramatičar i publicist iza sebe ima već desetak objavljenih knjiga, tek je svojim proznim romanom-prvijencem "Hrvatski psycho" obilato nafilanim seksualnim vratolomijama i nasiljem, uspio na sebe barem malo privući medijsku pozornost. Kao što to i sam naslov sugerira, riječ je o hrvatskoj inačici Bret Easton Ellisova "Američkog psycha", o kojemu više možete saznati u
E-ciklopedija

Mora, Mara, Maruha (slavenska mitologija)

14. 09. 2003.
Zli duh u slavenskoj mitologiji koji luta noću, sjedi na grudima zaspalih i siše im krv. To može biti duša umrlog ili živog, koja u vidu leptira ili neke druge životinje napušta tijelo kako bi mučila ljude.Vjerovalo se da postaje od ženskog djeteta rođenog u krvavoj košuljici ili od djevojke koja se povezala s đavolom. Pojavljuje se i u vidu različitih predmeta, na primjer dlake ili slamke, a što je naročito opasno i pokazuje na njenu veliku moć i nemogućnost zaštite od iste, ona se može se
E-ciklopedija

Nav, Navi (slavenska mitologija)

14. 09. 2003.
Nav ili Navi predstavljaju kod starih Slavena oličenje smrti, carstva mrtvih i gospodara podzemlja, odnosno demona nastalih od duša mrtvorođene i nekrštene djece. U bugarskim legendama zamišljani su u vidu ptica koje, uz zastrašujuće krikove, u tamnim noćima oblijeću oko kuća i napadaju sve živo, a osobito trudnice, dojilje i djecu.Kod nama malo poznatijih naroda, Srba i Hrvata nazivaju se nekrštenci ili nevidinčići, a zamišljani su kao velike ptice sa dječjim glavama. To su zli demoni koji
E-ciklopedija

Marena, Marana, Morena, Maržana (slavenska mitologija)

14. 09. 2003.
Marena ili Marana ili Morena ili ponegdje i Maržana je u slavenskoj mitologiji boginja zime i smrti. Tim imenom se naziva i lutka od slame koja je korištena u ritualima vezanim za umiranje i uskrsnuće u prirodi ili u čarkama za kišu. Tu se ne bi dalo raspravljati o omiljenosti ovoga lika kod starih Slavena, jer samo pomislite kako su oni voljeli zimu i smrt. Dakle, još jedan strašan lik, ali po životopisnosti ni do koljena Babi Jagi i Lješniku.
E-ciklopedija

Lešij, Lesovik, Lesovoj, Lešak, Lješnik (slavenska mitologija)

13. 09. 2003.
Ovaj lik raznoraznih imena, ovisno o geografskim podnebljima, je ustvari starim Slavenima predstavljao duha koji gospodari šumama i zvijerima. Zamišljan je u ljudskom liku kao pastir čije stado sačinjavaju jeleni, košute i zečevi, koje čuvaju vukovi ili ako ne vukovi, onda risovi. Njegovi obrazi su plavi, oči zelene i izbuljene, obrve čupave, a brada duga i zelena.Može biti i zaogrnut zvjerinjim krznom, a katkad je zamišljan i s rogovima i kopitima. Neobično je odjeven i uvijek nosi lijevu
E-ciklopedija

Baba Jaga

13. 09. 2003.
Baba Jaga je čarobnica koja živi u šumi, u izbi postavljenoj na kokošje noge. Ona je jedan od mnogobrojnih mitoloških likova kod Slavena. Oko njenog staništa je ograda od ljudskih kostiju i lubanja. Umjesto brave postavljene su vilice oštrih zuba, a umjesto reze koristi se ljudskom nogom, dok joj kao ključ služi ljudska ruka.Baba Jaga grabi junake i proždire ljude, a u peći peče ukradenu djecu. Najčešće je zamišljana kao ružna starica ogromnih grudi, slijepa ili ako ne slijepa onda bolesnih