VIDEO – „GLAZBA MRŽNJE“: „Žao mi je što moja pjesma nije prije došla do gospođe Kolinde“
„Glazba mržnje“ – tema je o kojoj se razgovaralo na istoimenoj tribini u sklopu ciklusa „Zašto se mrzimo?“. Iako je tribina održana još prošli tjedan, s obzirom da je na njoj izrečen cijeli niz zanimljivih opažanja, na ovom mjestu donosimo vam cjelovitu snimku tribine, podijeljenu u tri dijela. Na snimci možemo zahvaliti Centru za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust, koji je i organizator ovog ciklusa tribina, što se, za ovu priliku, prigodno, održala u Muzičkoj akademiji u Zagrebu.
KRATKI RAZGOVOR – MILE KEKIN: „Normalna većina je na mojoj strani, samo je problem što su tihi“
KRATKI RAZGOVOR – SAŠA ANTIĆ: „Politika i Crkva manipuliraju društvom kako bi održali poziciju moći“
Gosti tribine bili su glazbenici Mile Kekin i Saša Antić, dirigent i skladatelj Mladen Tarbuk te etnomuzikologinja Mojca Piškor, a jedan od zaključaka je kako je glazbu, kao lijepu i uzvišenu stvar, teško povezivati s mržnjom, ali da, ukoliko je se stavi u određeni kontekst, primjerice onaj ideološki, ona može izazvati i vrlo „nezgodne“ emocije.
„U tradicijskoj glazbi bilježe se i primjeri iskazivanja mržnje, a u Hrvatskoj je to činjeno vrlo suptilno. Danas, pak, s demokratizacijom proizvodnje glazbe uz pomoć tehnologije otvara se sigurno i prostor za mržnju“, primijetila je etnomuzikologinja Mojca Piškor, napominjući kako je cenzura u ovom području na vrlo skliskom terenu.
Saša Antić iz TBF-a rekao je nekoliko riječi i o glazbenom heroju ekstremne desnice, Marku Perkoviću Thompsonu, prisjetivši se kako je Thompsonova karijera krenula uzlaznom putanjom tek onda kada se s lakih glazbenih nota prebacio na „domoljubne“ teme.
„Zanimljivo je kako Thompsonova pjesma s ustaškim pokličem 'Bojna Čavoglave' ima isti 7/8 ritam kao partizanska pjesma 'Sivi sokole', a taj ritam nije slavenski nego su ga stvorile albanske gerilske skupine koje su se borile protiv Turaka“, nadovezao se Mladen Tarbuk.
Mile Kekin je govorio o svojoj potrebi da se izjasni kao antifašist, još jednom ponovivši kako mu je dosta relativiziranja fašističkih zločina.
„Zar je došlo do toga da je čudno izjašnjavati se kao antifašist? Zar se nismo i 1990. godine dogovorili da smo svi antifašisti i da to stoji u Ustavu. Žao mi je što moja pjesma nije prije došla do gospođe Kolinde pa da ranije promijeni svoj pogled na to“, zaključio je Kekin, koji se složio s Antićem kako je vrlo bitno da su glazbenici društveno angažirani i da pridonose općem dobru.
Vrlo dobro posjećena tribina imala je i svoj glazbeni dio u kojem su izvedeni neki primjeri glazbe koja potiče mržnju. Na pozornicu su stoga stupili TBF, neizostavni Le Zbor, skladatelj i dramski pisac Mate Matišić, Kvartet Tuba XL, prvak Opere HNK u Zagrebu Ljubomir Puškarić te Sedam saksofona Muzičke akademije.
Sljedeća tribina iz ciklusa „Zašto se mrzimo?“ najavljena je za 27. ožujka, a bit će posvećena mržnji u slikarstvu, kiparstvu, karikaturi i dizajnu.
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: screenshot/YouTube
Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"
Radikalna ljevica mora shvatit da Jugoslavija ne postoji već tri desetljeća i nikada više neće postojati.