U Gradskoj vijećnici na zagrebačkom Gornjem gradu osnovana je Antifašistička liga Hrvatske. Osnivačkoj skupštini prisustvovali su predstavnici nekolicine veleposlanstava i institucija Republike Hrvatske te Grada Zagreba. Liga je savez organizacija civilnog društva i pojedinaca osnovan zbog zabrinutosti razvojem događaja u Hrvatskoj, gdje se javno poricanje nekih od temeljnih etičkih vrijednosti pristojnog demokratskog društva ponovo nameće kao legitimna politička retorika. Bilo je govora i o djelovanju Crkve i Josipu Brozu Titu, koji je opet u fokusu zbog poteza nove predsjednice države, kojoj je najbrojnija članica Lige poručila da joj ne treba novac te institucije za obilježavanje stradanja u Jasenovcu.

Pored Zorana Pusića koji je imenovan na mjesto predsjednika Antifašističke lige RH te Juraja Hrženjaka koji je postao počasni predsjednik, na mjesto zamjenice predsjednika imenovana je Vesna Teršelič, voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću. 

U prvom dijelu skupa javnosti su se obratili inicijatori Antifašističke lige. Juraj Hrženjak, antifašistički borac i ugledni pravnik, u više je navrata istaknuo štetno djelovanje Crkve u javnom prostoru po pitanju degradacije antifašističkih vrijednosti.

"Pobjeda nad naci-fašističkom ideologijom se tek treba izvojevati. To je općenito dug proces, a posebno u Hrvatskoj i drugim tranzicijskim zemljama. U Hrvatskoj se i danas vodi borba s vjetrenjačama, izmišljenim neprijateljima, falsificiraju se povijesne činjenice, truju se mlade generacije pri čemu važnu ulogu zauzimaju crkveni vrh i rašireni povijesni revizionizam", kazao je Hrženjak pred okupljenima nakon minute šutnje za Adama Dupala i ostale preminule utemeljitelje Antifašističke lige RH, kojoj su temelji udareni 9. svibnja prošle godine.

"Ne želimo da Hrvatsku predstavlja ekstremna desnica koja nas gura u mržnju i strah. Ja sam jedan od preživjelih koji je dolazak takve mržnje osjetio na vlastitoj koži te ne bih htio da naši unuci preživljavaju isto. Hrvatski narod nikada u povijesti nije podržavao ekstremne ideologije, a na tim povijesnim činjenicama i iskustvima Liga bi trebala izrasti u snagu koja će moći stati u obranu mira, jednakosti i slobode za sve i pod jednakim uvjetima", zaključio je Hrženjak, koji je na današnjoj skupštini izabran za počasnog predsjednika Lige.

Temelji Lige udareni su 9. svibnja prošle godine (FOTO: Jovica Drobnjak)

Slavko Goldstein rekao je da Tita i antifašizam ne trebamo izjednačavati. Podsjetio je kako je britanski povjesničar Tony Judt na prvo mjesto liste onih koji su u teškim vremenima Drugog svjetskog rata imali dovoljno hrabrosti da vrate samopoštovanje svojim narodima istaknuo Josipa Broza Tita. 

"Ipak, uz dužno poštovanje, prema Titu moramo postaviti i određene rezerve. Iako je najpoznatiji čovjek koji je rođen u ovoj zemlji te mu se pripisuju ogromne zasluge u svjetskoj politici i povijesti, antifašizam danas ne možemo braniti njegovim imenom. Ispravno je reći da je on bio antifašist četiri ratne godine, ali i da je već 1945. zastupao staljinizam koji je u suprotnosti s antifašističkim vrijednostima. Stoga je ispravno reći da mi ovdje okupljeni zastupamo antifašizam, a da Tita poštujemo", zaključio je Goldstein. 

Otkazivanje pokroviteljstva

Podsjetimo, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je ovih dana iz predsjedničkih dvora izbacila Titovu bistu i niz umjetnina koje imaju veze s njim te ga nazvala diktatorom. Ovo je, nakon njenog inauguracijskog govora u kojemu ni jednom riječju spomenut antifašizam i nakon prihvaćanja pokroviteljstva nad Bleiburškom komemoracijom, bila kap koja je prelila čašu pa je najbrojnija članica Lige, Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske (SABH, s 15.000 članova), odlučila odbiti pokroviteljstvo Ureda predsjednice nad obilježavanjem stradanja logoraša iz Jasenovca.

Video zapis s Bleiburga  

Zbog tog poteza dobili su podršku udruga antifašističkih boraca iz raznih dijelova Hrvatske. Iz Splita se, tako, moglo čuti da njen potez "izaziva težak i mučan dojam u antifašističkoj javnosti našeg grada i cijele Hrvatske".

"Tome posebno pridonosi činjenica da je Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović odlučila Tita ukloniti u pažljivo odabranom trenutku, neposredno uoči proslave 70. godišnjice Dana pobjede nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu", navodi splitska UABA-a. Njenu gestu protumačili su kao namjeru produbljenja podjela u Hrvatskoj, ali i kao dokaz "koliko je duboka provincijalnost, koliko je izopačeno shvaćanje patriotizma i koliko je beznadežno natražnjaštvo hrvatskih desničarskih političara i nacionalista".

"Hrvatski narod nikada u povijesti nije podržavao ekstremne ideologije" (FOTO: Mreža antifašistkinja Zagreba)

Grabar Kitarović je tada ustvrdila da se Josipa Broza Tita, vojnog zapovjednika antihitlerovskih snaga na ovim prostorima, ne može izjednačavati s antifašističkom borbom. SABH je predsjednicu, među ostalim, podsjetio da bi s obzirom na njeno geografsko podrijetlo bez narodnooslobodilačkog rata i zapovjednika mu, ona sama bila Talijanka, a ne Hrvatica. 

(Anti)fašizam danas

"Ono što antifašizam čini aktualnim", kazao je predsjednik Lige Pusić, "je činjenica da se poricanje temeljnih vrijednosti društva danas nameće kao demokratska opcija, a protiv neistomišljenika se poziva na fizičko nasilje". Pojave kao što su revitalizacija ustaške ideologije, javne demonstracije etničke isključivosti, teritorijalnih pretenzija, pristranog pravosuđa i policije te zataškavanje i neprocesuiranje ratnih zločina nazvao je "ratom nakon rata". Demokratske vrijednosti danas i ovdje ne ugrožavaju Crveni kmeri ni staljinizam, već radikalna desnica, odnosno apologeti ustaštva u Hrvatskoj i četništva u Srbiji, čiji se postupci karakteristični za fašizam i nacizam, nastavio je.

"Oni koji su ustali protiv fašizma kada je on u svojoj okrutnosti dosegnuo apsolutno zlo zaslužuju najdublje poštovanje, međutim ideje i praksa fašizma nisu nešto s čim se raskrstilo prije 70 godina. To dokazuje pokušaj stvaranja stranačkih vojski, napadi na LGBT osobe i pripadnike romske zajednice te stvaranje političkih stranaka koje svoju snagu crpe iz mržnje prema drugima i drugačijima. Nažalost, fašizam i nacizam nisu nestali niti je njihova dijabolična privlačnost relikt prošlosti. Iz povijesti smo naučili da pokreti naslonjeni na te ideje prosperiraju tijekom ekonomskih kriza. Dok u Europskoj uniji desne stranke jačaju na anti-imigrantskoj politici, u Hrvatskoj je riječ o klasičnom obrascu poticanja netrpeljivosti prema manjinama. Sve to ukazuje i da stare članice EU, koje su nekada gradile tu zajednicu na antifašističkim vrijednostima, danas gube imunitet na tu opaku bolest. Zbog toga će se Antifašistička liga RH zalagati za temeljne antifašističke vrijednosti dok ih je još uvijek moguće obraniti argumentima", zaključio je Pusić.

"Ideje i praksa fašizma nisu nešto s čim se raskrstilo prije 70 godina" (FOTO: Mreža antifašistkinja Zagreba)

Članice lige su, podsjetimo, Savez antifašističkih boraca i antifašista RH, Građanski odbor za ljudska prava, Srpsko narodno vijeće, Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću, Romsko nacionalno vijeće, Židovska općina / Šoa Akademija, Židovska vjerska zajednica Bet Israel, Vijeće romske nacionalne manjine Grada Zagreba, Kuća ljudskih prava Zagreb, Mreža antifašistkinja Zagreb, Srpski demokratski forum, Centar za mirovne studije, Savez društava Josip Broz Tito, Savez ratnih i vojnih invalida RH Drugog svjetskog rata.

Članovi izvršnog odbora Lige su: Bibijana Papo, Romsko nacionalno vijeće, Božo Rudež, Milena Ostojić, Mreža antifašistkinja Zagreba, Franjo Habulin, Savez antifašističkih boraca i antifašista RH, Jovan Vejnović, Savez društava Josip Broz Tito, Eugen Jakovčić, Kuća ljudskih prava, Dragan Markovina i Aneta Lalić, Srpsko narodno vijeće te Sanja Zoričić Tabaković, Židovska općina Zagreb.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Mreža antifašistkinja Zagreba