"Kao da sam znala. Djecu sam jutros spakirala za spavanje kod kume. Nije prošlo ni 20 minuta, došao je čovjek na vrata i rekao da će nam procijeniti kuću. Bez teksta smo ostali", priča nam Milena Planinac iz Negoslavaca. Njoj je tako započeo dan nakon Božića - stranac im je došao u kuću i počeo mjeriti prostorije koje će se uskoro naći na dražbi zbog stambenog kredita, kojeg su, prije nego što su oboje ostali bez posla, otplaćivali i stigli do tri četvrtine posuđenog iznosa. Oni već godinama žive u strahu, neizvjesnosti i neimaštini - preživljavaju od 600 kuna dječjeg doplatka, posuđivanja i pomoći.

O obitelji Planinc pisali smo ljetos, kada je banka tek najavljivala procjenitelja zbog deložacije. Stigao je bez najave, jutros. Milena je, podsjetimo, izgubila posao prije skoro šest godina, a njen suprug  krajem 2012. godine. Oboje su narušenog zdravlja. Kredit od 101.000 kuna koji su podigli krajem 2006. godine uredno su vraćali, iako se početna rata sa 660 popela na 900 kuna u tih sedam godina. Nije se radilo o kreditu u švicarcima, nego u kunama, no iz banke im nije stizalo objašnjenje za te uvećane rate koje su plaćali sve dok nisu ostali bez prihoda. Danas su među 320.000 blokiranih građana, i skoro isto toliko onih koji traže posao. Imaju kćerke u dobi od deset i jedanaest godina.

OBITELJ PRED DELOŽACIJOM: Od gubitka posla do gubitka doma u manje od dvije godine

"Mjerio je sobe, kvadraturu, slikao je i rekao nam da to procjenjuje za banku, a kasnije to ide na sud. Pokazivala sam mu što smo uložili u kuću u zadnjih sedam godina, ali to ga nije zanimalo. Samo je uračunao rate kredita koje smo platili", priča nam Milena Planinac. Prijatelji su je pitali zašto je procjenitelja uopće pustila u kuću, ali, kaže nam, bojala se da će dovesti policiju i Centar za socijalnu skrb. Isti taj Centar za socijalnu skrb ne priznaje obitelji Planinac pravo na socijalnu pomoć, jer je Centar u trenutku kada su  zatražili pomoć zatekao novac na računu njenoga muža koji je dobio za otpremninu. 

"To je bilo prije dvije godine i novac je momentalno ovršen s računa zbog kredita. Ipak, i dalje nemamo pravo na pomoć, kao što nismo dobili ni Opačićkin, ni Linićev oprost", kaže nam Planinac. Naime, nakon što im je banka odbila dati moratorij, obratili su se i Ministarstvu financija. Sektor za financijski sustav Ministarstva kontaktirao je tada Sberbanku i izvijestio ih da su zaprimili zamolbu za otpisom duga po kreditu uslijed problema u kojima se obitelj našla - osim što nemaju novca, Blago Planinac je bolestan, zbog čega su mogućnosti da pronađe posao iznimno male. Međutim, Sberbanka nije niti odgovorila Ministarstvu financija, koje je omogućavalo otpis korporativnog poreza bankama koje otpišu dugove ugroženim dužnicima. 

"Zanima me odakle ministrici Milanki Opačić informacija da u Hrvatskoj nema gladne djece. Ja vam kažem da ima. Ja ih ne dam, za njih ću se boriti, ali kažem vam u kakvoj smo situaciji. Preživljavamo od 600 kuna. Ako platim režije, nemam za hranu, ako kupim hranu, nemam za režije", kaže nam Milena Planinac, još uvijek uznemirena božićnom posjetom procjenitelja. I ovoga mjeseca ostali su u mraku zbog neplaćanja računa za struju. To je potrajalo tjedan dana dok nisu posudili i platili dug.

Nezapamćeno izjednačenje dugova građana i privrede - 30 milijardi kuna

Miriam Kervatin iz udruge Blokirani upozorava da su odredbe Ovršnog zakona, prema kojima i Planinčevima prijeti izbacivanje iz kuće, protuustavne i u suprotnosti s principima civiliziranih država, budući da dužnicima ne nude ništa i svaljuju čitav teret ovog očajnog stanja samo na njih. Uoči ovog Božića, naime, dug 320.000 blokiranih građana u Hrvatskoj premašio je 30 milijardi kuna i time se približio dugu privrede, koji je u tim trenucima bio veći od 32 milijarde kuna, što je zbilja izniman slučaj za Europu. Najveći vlasnici dugova su banke. 

"Da je u Hrvatskoj legalizirano kamatarenje svjedoči alarmantni podatak da je iznos duga zbog kojeg su njihovi računi blokirani narastao u dvije godine za čak 13,2 milijarde kuna", navode u udruzi. Osim što nema podjele odgovornosti između dužnika, vjerovnika i države, koja je zadužena za pravni okvir unutar kojega se pozajmice ostvaruju, Kervatin upozorava da je kod nas moguće i da dug rezultira blokadama što traju po deset, dvanaest godina, iako je u Europi taj period ograničen na četiri godine. Dugovi, kako su istakli u prijedlogu za pokretanje postupka ocjene suglasnosti ovršnih zakona s Ustavom RH, zbog kumulacije troškova postaju nenaplativi. Od relativno malog iznosa može nastati dug koji je nemoguće naplatiti kako od dužnika, a tako i od nasljednika, koji ostaju dužni čak i kad im se sva imovina oduzme. Blokira se sve, pa i sredstva za rad, što ponovno stavlja dužnike u stanje u kojemu ni radom, primjerice u poljoprivredi, ne mogu otplatiti dug. Mnogi dužnici nisu bili u stanju otvoriti ni skrbnički račun, zbog čega bi im čitava prva plaća bila ovršena u trenutku pronalaska posla. Postoje i situacije u kojima ljudi ne mogu otići u mirovinu, jer otpremnina nije zaštićena od ovrhe, čak ni ako dug niste napravili sami, već ste bili jamac za tuđi kredit, navodi Kervatin. 

(FOTO: Miriam Kervatin)

"Da Financijska agencija (Fina) blokira sve bankovne račune ovršenika na nalog ovrhovoditelja, a bez sudske parnice, bez saslušanja ovršenika, bez da mu pruži šansu da dokaže da 'nije kriv', bez njegove suglasnosti, bez da su ga prethodno obavijestili, bez njegove suglasnosti, bez njegove suglasnosti, bez njegove suglasnosti (!!!) te tako oduzme sve, sva njegova sredstva na računima ovršenika u zemlji, a bez da ga se prethodno o toj nakani informiralo jest - NEUSTAVNO!", navode Blokirani. Nadalje, sustav je slijep kada je u pitanju ovršenik - ne vode računa radi li se o obitelji koja živi u trošnoj kući i to joj je sve na svijetu ili o tajkunu koji je svoje imovinu preselio na Kajmansko otočje. 

'Ovo više nije mir'

Sve su ovo stvari o kojima je udruga informirala i Ustavni sud i Sabor i Vladu, međutim, adekvatnog odgovora nema. Ustavni sud, nakon sedam mjeseci uskraćivanja odgovora na njihov prijedlog da se promijene pojedini članci Ovršnog zakona, Zakona o obveznim odnosima, Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, Općeg poreznog zakona i pojedinih podzakonskih akata koji reguliraju ovo područje, upitao ih je tek insistiraju li na procesu i nakon što je Vlada u Ovršni zakon unijela pojedine, kako kaže Kervatin, kozmetičke i cinične izmjene. Osim što nipošto ne odustaju od pravne dimenzije, Blokirani su se pobunili i zbog "Opačićkinog oprosta", mjere kojom je Vlada samo one u najstrašnijoj situaciji odlučila pomoći jednokratno. Obitelj Planinac ni u ovom, kao ni u slučaju "Linićevog oprosta", nije imala sreće. 

Otpisivanje dugova prema prijedlogu Opačićkinog ministarstva, omogućio bi se najugroženijim sugrađanima koji kumulativno duguju 10.000 kuna, a čija su primanja manja od 2.500 kuna i nezaposleni su duže od godine dana. Kako je obitelji Planinac dug veći od toga, ne ispunjavaju kriterije. 

"Ona (Milena, op.a.), djeca i muž su namijenjeni da budu izbrisani. Ako dođe do situacije da bez obzira na ove teške okolnosti i sudbinu obitelji Planinac, za koje nikoga od financijskih i političkih moćnika nije briga, iako su žrtve cjelokupne društvene situacije - neimanja posla, empatije i sustava socijalne pomoći; ako banka bude ustrajala da zaradi na prodaji njihove kuće i ako će korist od toga što će oni završiti na ulici imati samo jedna skupina ljudi, koja u mirnodopsko vrijeme profitira baš kao oni što su zgrtali ratno blago bez da ih je itko pitao za prvi milijun i milijardu..., garantiram da ću stati na vrata Mileninog stana kada dođe ta deložacija. Pri zdravoj pameti dajem časnu riječ da će mene netko morati lišiti života na ulazu u tu kuću. Vrijeme je da dokažemo svoju ljudskost, jer ovo više nije mir", zaključuje Kervatin. 

Ukoliko ste voljni pomoći obitelji Planinac, možete im se obratiti na broj telefona 095/5287-446 ili na kućnu adresu u Negoslavcima, Petrovačka ulica 65.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Živi zid

 

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Socijalna pravednost u uvjetima visoke nezaposlenosti".